OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w13 15/1 kam. 7-11
  • Kuata Utõi​—Yehova O Kasi Love!

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Kuata Utõi​—Yehova O Kasi Love!
  • Utala Wondavululi—2013
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • YEHOVA WA KALA LA YEHOSUA
  • NDOMO OVINA TU LINGA VI PONDOLA OKU ENDA CIWA
  • VA KUATA UTÕI POKU LINGA OCIPANGO CA SUKU
  • VALUA VA KAPELE KOHELE OMUENYO WAVO
  • IVALUKA OKUTI YEHOVA O KASI LETU!
  • ‘Kolisako Kuenda Kuata Utõi’
    Utala Wondavululi—2012
  • ‘Kuati Utõi Kuenda Pandikisi!’
    Utala Wondavululi—2003
  • ‘Kuata Utõi Linga Upange’
    Utala Wondavululi (Welilongiso)—2017
  • Nyĩhe Utõi
    ‘Tu Imbili Yehova Lesanju’
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2013
w13 15/1 kam. 7-11

Kuata Utõi,—Yehova O Kasi Love!

“Kolisako, kuata utõi. . . . Momo Yehova Suku yove o kasi kumue love.”—YEH. 1:9.

O TAMBULULA NDATI?

  • Nye Yehosua a linga oco a kuate ekolelo lutõi?

  • Ovolandu api omanu atiamẽla komanu va lekisa utõi okuti a ku vetiya calua?

  • Ovolandu api atiamẽla komanu va lekisa ekolelo lutõi okuti a pondola oku ku kuatisa kupange woku kunda?

1, 2. (a) Ovituwa vipi vi tu kuatisa oku pandikisa kovitangi? (b) Ekolelo li lomboloka nye? Tukula ulandu umue.

UPANGE wa Yehova u nena esanju lialua. Pole, tua siata oku liyaka ‘lovitangi omo lioku linga esunga.’ (1 Pet. 3:14; 5:8, 9; 1 Va Kor. 10:13) Omo liaco, tu sukila oku lekisa ekolelo lutõi, oco tu tẽle oku liyaka lovitangi viaco.

2 Ekolelo li lomboloka nye? Upostolo Paulu wa soneha ndoco: ‘Ekolelo, olio ociseveto covina vi lavokaiwa, hailio ombangi yovina ka vi letiwe lovaso.’ (Va Hev. 11:1) Embimbiliya limue li popia hati: “Ekolelo, li lomboloka ohuminyo yovina tu lavoka oku tambula kovaso yoloneke okuti, ka tu pondola oku vi mola lovaso etu.” Nda ekamba limue lia tu ĩha ombanjaile yimue, tu kolela okuti ombanjaile yaco yetu. Oku kolele okuti Yehova wa siata oku tẽlisa olohuminyo viaye, ci sokisiwa loku kapako ombanjaile yimue yi kuete esilivilo lia velapo. Ekolelo lietu, li tu vetiya oku kolela okuti, tu ka mola oku tẽlisiwa kuolohuminyo vi sangiwa Vembimbiliya. Tua kolelavo okuti, ndaño ka tu pondola oku mola ovina viaco, pole, vi ka tẽlisiwa.

3, 4. (a) (a) Utõi ulomboloka nye? (b) Nye tu sukila oku linga oco tu pamise ekolelo lietu loku kuata utõi?

3 Embimbiliya limue li lekisa okuti, “utõi u lomboloka oku yuvula oku kuata usumba poku sapela lomunu umue, ca piãla enene poku liyaka lovitangi, kuenda ovina vikuavo vi koka ohele.” Nda tua lekisa utõi, tu pamisiwa, kuenda ka tu kuata ohele yoku kundila omanu olondaka viwa.—Mar. 6:49, 50; 2 Tim. 1:7.

4 Ekolelo kuenda utõi, vi kuete esilivilo lia velapo. Pole, pamue tu limbuka okuti, tu sukila oku pamisa ekolelo lietu, kuenda oku kuata utõi. Vembimbiliya mu sangiwa ovolandu atiamẽla kafendeli va Yehova okuti, va lekisa ovituwa viaco. Nda tua konomuisa ovolandu aco, tu pamisa ekolelo lietu, kuenda tu kuata utõi.

YEHOVA WA KALA LA YEHOSUA

5. Nye Yehosua a sukilile oku linga, oco a tẽlise ocikele caye?

5 Tu konomuisi ovina via pita vokuenda kueci ci soka 3.500 kanyamo. Pa pitile ale akũi akũala kanyamo, tunde eci va Isareli va yovuiwa kupika ko Egito leka lia pama lia Yehova. Uprofeto Mose, eye wa songuila va Isareli. Eci a tẽlisa 120 kanyamo, wa muila ocipãla Ofeka Yohuminyo, pole, wa fila kilu liomunda Nevo. Yehosua una wa kala kapiñala kaye, ‘weyukile espiritu liolondunge.’ (Esin. 34:1-9) Kotembo yaco, va Isareli va kala ocipepi lofeka yo Kanana oco va yi tambule. Pole, oco Yehosua a tẽlise ocikele caco, wa sukilile oku kuata olondunge vi tunda ku Yehova. Eye wa sukililevo oku kolela ku Yehova kuenda oku kuata utõi, oco a pamisiwe.—Esin. 31:22, 23.

6. (a) Utõi u tu vetiya oku linga nye ndomo ca lekisiwa kelivulu lia Yehosua 23:6? (b) Olondaka vielivulu Liovilinga 4:18-20, kuenda Ovilinga 5:29, vi tu longisa nye?

6 Olondunge lutõi, kuenda ekolelo Yehosua a lekisa poku tambula ofeka yo Kanana, via pamisa va Isareli. Pole, va sukilile oku lekisa utõi oco va linge upange Yehosua a tumile oku linga. Eci Yehosua a kala oku panda kolofa, wa popia hati: “Amamiko oku pokola kovina viosi via sonehiwa velivulu liovihandeleko via Mose, kuenda ko ka yapukimo okuti wendi kondio ale kepĩli.” (Yeh. 23:6, NW) Tu sukilavo oku kuata utõi oco tu pokole ku Yehova olonjanja viosi, ca piãla enene eci tu vetiyiwa oku linga ovina ka vi likuata locipango ca Suku. (Tanga Ovilinga 4:18-20; 5:29.) Nda tua likutilila ku Yehova, eye o tu kuatisa oco tu kuate utõi woku pandikisa.

NDOMO OVINA TU LINGA VI PONDOLA OKU ENDA CIWA

7. Nye Yehosua a sukilile oku linga oco a kuate utõi okuti ovina a linga vi enda ciwa?

7 Oco tu kuate utõi woku linga ocipango ca Suku, tu sukila oku lilongisa Ondaka yaye, kuenda oku kapako ovina tua lilongisa. Eci Yehosua a piñala pomangu ya Mose, Yehova wo sapuila hati: “Kuata utõi, pokola lutate kovihandeleko viosi ukuenje wange Mose a ku ĩha. . . . Elivulu eli liovihandeleko ka li ka tunde komẽla wove, pole, o sukila oku li tanga utanya luteke, loku pokola kovina viosi via sonehiwamo. Nda wa ci linga, o sumũlũha, kuenda cosi o linga cenda ciwa.” (Yeh. 1:7, 8, NW) Yehosua wa pokola kelungulo eli, kuenda ‘ovina viosi a linga, via enda ciwa.’ Nda tua kuama ongangu yaye, tu kuata utõi woku linga upange wa Suku.

Ocisonehua cunyamo wulo wo 2013 ci popia hati: “Kolisako, kuata utõi. . . . Yehova Suku yove o kasi kumue love.”—Yehosua 1:9

8. Ocisoneha cunyamo wo 2013 copiwa kocinimbu cipi Cembimbiliya? O kuatisiwa ndati lolondaka viaco?

8 Yehosua wa pamisiwa calua eci a yeva olondaka via Yehova wa popia hati: ‘Kolisako, kuata utõi. Ku ka kuate usumba, ndaño oku yokoka, momo Yehova Suku yove o kasi kumue love kuosi wenda.’ (Yeh. 1:9) Omo okuti Yehova o kasi letu, tu yuvuli oku ‘kuata usumba,’ ca piãla enene eci tu liyaka lovitangi. Olondaka viokuti ‘kuata utõi, momo Yehova Suku yove o kasi kumue love,’ vi tu lembeleka calua. Olondaka vi sangiwa kelivulu lia Yehosua 1:9, ovio via nõliwa oco vi linge ocisonehua cunyamo ulo wo 2013. Olondaka viaco, kumue lovolandu afendeli va Yehova okuti va lekisa ekolelo lutõi kosimbu, vi pondola oku tu kuatisa cilo kuenda kovaso yoloneke.

VA KUATA UTÕI POKU LINGA OCIPANGO CA SUKU

9. Rahava wa lekisa ndati ekolelo lutõi?

9 Eci Yehosua a tuma olomunga vivali oco vi kũlĩhĩse ofeka yo Kanana, Rahava una wa kala ocipuepue, wa vi salamisa oco vi puluke kovanyãli vavo. Omo okuti Rahava wa lekisa ekolelo lutõi, eye kumue lepata liaye va popeliwa eci va Isareli va nyõla olupale luo Yeriko. (Va Hev. 11:30, 31; Tiago 2:25) Noke Rahava wa siapo omuenyo waye upuepue, kuenje wa linga ufendeli wa Yehova. Omanu vamue okuti cilo va linga Akristão vocili, va siata oku lekisa ekolelo lutõi poku linga apongoloko komuenyo oco va sanjuise Yehova.

10. Vepuluvi lipi Ruti a nõlapo oku kuama efendelo liocili kuenda asumũlũho api a tambula?

10 Noke yolofa via Yehosua, Ruti wo ko Moavi, wa lekisa utõi poku teyuila efendelo liocili. Eye wa kala ocimbumba ko Isareli, kuenda wa kũlĩhĩle ovina vimue via tiamẽla ku Yehova. Ndaño okuti ndatembo yaye Naomi wa kala ko Moavi, pole, wa nõlapo oku tiukila ko Isareli volupale luo Beteleme. Osimbu va kala oku linga ungende, Naomi wa vetiya Ruti oco a tiukile kofeka yaye. Pole, Ruti wa popia hati: “Ku ka ndi kisike oku ku siapo okuti ndi liwekapo oku ku kuama, . . . omanu vove va ka linga omanu vange, Suku yene o ka lingavo Suku yange.” (Ruti 1:16, NW) Ruti wa tẽlisa ondaka yaye. Noke weya oku kueliwa la Boasi ukuepata lia Naomi, okuti weya oku cita omõla umue wa linga kukulu ya Daviti la Yesu. Ocili okuti Yehova o sumũlũisa omanu vana va lekisa ekolelo lutõi.—Ruti 2:12; 4:17-22; Mat. 1:1-6.

VALUA VA KAPELE KOHELE OMUENYO WAVO

11. Yehoyada la Yehoseba va lekisa ndati utõi? Onima yipi yeyilila kutõi wavo?

11 Tu pondola lika oku pamisa ekolelo lietu lutõi, eci tu limbuka okuti Suku o kasi lomanu vana va pitisa kovaso ocipango caye, kuenda va lekisa ohenda ku vamanji. Tu kũlĩhĩsi ulandu Wocitunda Cinene Yehoyada lukãi waye Yehoseva. Noke yolofa via Soma Ahasiya, inaye Ataliya wa ponda omãla vosi volosoma, kuenje, wa tambula usoma waco, kuenda wa fetika oku viala. Pole, Yehoasi wa puluka. Yehoyada lukãi waye Yehoseva, va kapele kohole omuenyo wavo omo lioku popela Yehoasi, omõla wa Ahasiya vokuenda kuanyamo epandu. Noke lianyamo epanduvali, Yehoyada wa vialeka Yehoasi komangu yusoma kuenje, wa tuma oku ponda Ataliya. (2 Olos. 11:1-16) Yehoyada weya oku kuatisa Soma Yehoasi oku semulula onembele. Yehoyada wa fa eci a tẽlisa 130 kanyamo, kuenje, wa kendiwa pokati kolosoma. ‘Momo wa linga ovina viwa ko Isareli. Wa lingilavo ovina viwa Suku kuenda omanu vaye.’ (2 Asa. 24:15, 16) Omo liutõi Yehoyada kumue lukãi waye va lekisa, va teyuila ocitumbulukila ca Daviti kuna kua tunda Mesiya.

12. Eved-Meleke wa lekisa ndati utõi?

12 Evede-Meleke una wa kala konjo ya Soma Sedekiya, wa kapele omuenyo waye kohele omo lioku teyuila Yeremiya. Noke, olombuale vioko Yuda via sapuila soma hati, Yeremiya wa vetiya asualali kuenda omanu vosi oco ka va ka ende kuyaki. Omo liaco, vo wimba vocitunyu cimue mua kala olonata oco afe. (Yer. 38:4-6) Ndaño okuti omanu va suvukile Yeremiya, pole, Evede-meleke wa kapele kohele omuenyo waye, noke wa pinga ku Soma Sedekiya oco a kuatise Yeremiya. Kuenje, Sedekiya wa tava kepingilo liaco noke wa tuma 30 kalume va endele la Evede-meleke oco va popele Yeremiya. Vonduko yuprofeto Yeremiya, Suku wa likuminyile ku Evede-meleke hati, eci va Bavulono va ka ñuala ocingonja o Yerusalãi, eye o popeliwa. (Yer. 39:15-18) Ulandu owu u lekisa okuti, Yehova o sumũlũisa omanu vana va kuete utõi poku linga ocipango caye.

13. Amalẽhe vatatu va Heveru va lekisa ndati utõi? Tu kuatisiwa ndati lulandu wavo?

13 Eci papita ovita epandu kanyamo O.Y., amalẽhe vatatu va Heveru va lekisa uvangi wokuti, Yehova Suku o sumũlũisa vana va lekisa ekolelo kuenda utõi. Onjanja yimue, Soma Nevukandesa wa tumile oku ongolola va Bavulono vosi oco va fendele ociñumañuma culo. Kuenje wa popia hati, omunu wosi ka tavele oku ci linga, imbiwa vofuolono yondalu oco a fe. Amalẽhe vatatu va Heveru va lekisa esumbilo poku tambulula soma Nevukadesa vati: ‘Nda oco, Suku yetu una tu kasi oku vumba, o tẽla oku tu popela kelungulungu liondalu vofolono; kuenda o tu popela peka liove, a Soma. Pole, nda hacoko, ci kulĩhĩwe love, a Soma okuti, ka tu tava oku vumba olosuku viove, ndaño oku fendela ociñumañuma culu cina wa tungisa.’ (Dan. 3:16-18) Ulandu u lekisa okuti amalẽhe vaco ka va tavele oku fendela ociñumañuma culu, u sangiwa kelivulu lia Daniele 3:19-30. Ndaño okuti koloneke vilo ka tu kapiwa vofuolono yondalu oco tu pondiwe, pole, tua siata oku liyaka lovitangi vi seteka ekolelo lietu. Nda tua lekisa ekolelo lutõi, tu ka tambula asumũlũho alua a tunda ku Yehova.

14. Daniele wa lekisa ndati utõi ndomo ca tukuiwa kelivulu lia Daniele kocipama 6? Onima yipi a tambula?

14 Daniele wa lekisa ekolelo lutõi, eci ovanyãli vaye va vetiya Soma Dariu oku kapa ocihandeleko cokuti, omunu wosi wa likutilila kosuku yimue, ale komunu ukuavo okuti kokuove hakoko, vokuenda kuoloneke akũi atatu, a imbiwe veleva liolohosi.” Eci Daniele a limbuka okuti kua tumbikiwa ocihandeleko caco, “wa iñila vonjo yaye. Kuenje wa yulula olonjanela viohondo yaye via imba ovaso ko Yerusalãi. Noke, wa kekama kolongolo olonjanja vitatu veteke, kuenje, wa likutilila ku Suku, loku eca olopandu kokuaye, ndeci a enda oku ci linga osimbu ka va tumbikile ocihandeleko caco.” (Dan. 6:6-10, NW) Ndaño okuti Daniele wa imbiwile veleva liolohosi, pole, Yehova wo popela.—Dan. 6:16-23.

15. (a) Ongangu yipi yekolelo lutõi Akuila la Priska va lekisa? (b) Olondaka via Yesu vi sangiwa kelivulu lia Yoano kocipama 13:34 vi lomboloka nye? Akristão vocili va siata oku lekisa ndati ocisola caco?

15 Embimbiliya li lekisa okuti, Akuila la Priska, va kapele ‘kohele omuenyo wavo’ oco va popele Paulu. (Ovil. 18:2; Va Rom. 16:3, 4) Ovo, va pokola kolondaka via Yesu wa popia hati: “Ndu wihi ocihandeleko cokaliye cokuti, Lisoli pokati. Ndeci ame ndo soli, haico ene, lisolivo pokati.” (Yoa. 13:34) Ocihandeleko ca eciwile ku Mose ci lekisa okuti, omunu o sukila oku lekisa ocisola komanu vosi ndeci a lisole eye muẽle. (Ovis. 19:18) Pole, ocihandeleko ca Yesu ca kala “cokaliye” momo ci lekisa okuti, ocisola ci pondola oku tu vetiya oku fila vakuetu ndeci eye a linga. Koloneke vilo, kuli Akristão valua vocili okuti va siata oku lekisa ocisola poku kapa ‘kohele omuenyo wavo,’ oco va teyuile vamanji va talisiwa ohali, kuenda vana va kasi kohele yoku pondiwa lovanyãli vavo.—Tanga 1 Yoano 3:16.

Akristão vatete, ka vatale oku nyõla ekolelo liavo

16, 17. Ovitangi vipi olondonge via Kristu via liyaka lavio okuti, via kapele ekolelo liavo voseteko? Ovitangi viaco vi sokisiwa ndati levi Akristão vocili va siata oku liyaka lavio koloneke vilo?

16 Akristão vo kocita catete, va lekisa utõi poku fendela lika Yehova, ndeci Yesu a linga. (Mat. 4:8-10) Ovo ka va tavele oku timiha insensu oco va ece esivayo ku soma ya va Roma. (Tala ociluvialuvia.) Ulume umue o tukuiwa hati Daniel P. Mannix, wa popia hati: “Ukristão wosi wa tava oku kapa insensu vondalu, o tambula ukanda uvangi woku tunda vokayike. Kuenje, vo sapuila hati, ka fendelele ombiali. Eye o sukila oku tenda ombiali ya va Roma ndosuku yimue. Pole, ka valuile Akristão va tava kondaka yaco, oco va tunde vokayike.”

17 Koloneke vilo, kulivo Akristão vamue va talisiwa ohali volokayike oco va fe. Kuenje va kisikiwa oku soneha onduko vukanda weca uvangi woku likala oku kala Ombangi ya Yehova, oco va tunde vokayike. Pole, ka va luile va tava oku ci linga. Vokuenda kuanyamo a pita, vofeka yo Rwanda vamanji vamue va kuepata lio Tutsi leli lio Hutu, va kapa omuenyo wavo kohele, oco va teyuile vamanji vakuavo. Ovo va lekisa utõi lekolelo poku liyaka lovitangi viaco.

IVALUKA OKUTI YEHOVA O KASI LETU!

18, 19. Ovolandu api a sangiwa Vembimbiliya atiamẽla koku lekisa ekolelo lutõi okuti a tu kuatisa oku amamako lupange woku kunda?

18 Koloneke vilo, tu kuete esumũlũho lioku linga upange tua tambula ku Suku woku kundila omanu esapulo Liusoma oco va linge olondonge. (Mat. 24:14; 28:19, 20) Tu eca olopandu ku Yesu omo liongangu yiwa a tu sila! Eye, ‘wa pita kovaimbo anene lo kovaimbo atito oku kundila omanu olondaka viwa viusoma wa Suku.’ (Luka 8:1) Tu sukilavo oku lekisa ekolelo lutõi poku kundila omanu esapulo Liusoma, ndeci Yesu a linga. Lekuatiso lia Yehova, tu pondola oku kuata utõi ndowu Noha a kuata poku ‘kundila ondaka yesunga komanu vana va tomba Suku,’ kuenda wa va sapuila ovina via laikele oku nyõliwa letande.—2 Pet. 2:4, 5.

19 Olohutililo vi tu kuatisa oku amamako lupange woku kunda. Onjanja yimue eci olondonge via Kristu via pita velambalalo, via likutilila oco ‘vi kunde ondaka ya Suku lutõi,’ kuenje ohutililo yavo ya tambuluiwa. (Tanga Ovilinga 4:29-31.) Nda o kuete ohele yoku kundila olondaka viwa konjo lanjo, o sukila oku likutilila ku Yehova oco o kuate ekolelo lutõi.—Tanga Osamo 66:19, 20.a

20. Omo okuti tuafendeli va Yehova ekuatiso lipi tu kuete?

20 Ka ca lelukile oku linga ocipango ca Yehova voluali lulo lueyuka ovitangi. Pole, ka tu kasi likalietu, momo Suku o kasi letu. Omõla waye, eye Utuwe wekongelo. Koloneke vilo, voluali luosi muli eci ci pitahãla 7.000.000 Kolombangi Via Yehova. Lekuatiso liavo, tu amamiko oku lekisa ekolelo kuenda oku kunda olondaka viwa, osimbu tu ivaluka ocisonehua cunyamo wulo wo 2013 ci popia hati: “Kolisako, kuata utõi. . . . Yehova Suku yove o kasi kumue love.”—Yeh. 1:9.

a Oco o kuate elomboloko lia suapo, liatiamẽla koku lekisa utõi, tanga ocipama losapi hati: “Kolisako Kuenda Kuata Utõi,” Vutala Wondavululi 15 ya Kayovo, wo 2012.

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link