Kolela Yehova Lutima Wove Wosi
“Ava va kũlĩha onduko yove va ku kolela.”—OSAMO 9:10.
1, 2. Kovina vipi ka vi kuete esilivilo omanu va siata oku kolela oco va sandiliye oku kolapo?
KOLONEKE vilo, omo okuti kuli ovina vialua vi kapa kohele ekalo lietu liwa, ka ci komohĩsa oku sandiliya omunu umue ale ocina cimue ci pondola oku tu ĩha ekalo limue lia kolapo. Omanu vamue va siata oku sima okuti, oku kala lolombongo vialua, ku ecelela oku kuata omuenyo umue wa kolapo kotembo yi keya kovaso. Pole olombongo ka vi pondola oku eca ekuatiso lia kolapo. Embimbiliya li popia ndoco: “U o kolela ukuasi waye uvuka, vakuesunga puãi vamako ndemela lionjovo.” (Olosapo 11:28) Handi vali, omanu vamue va siata oku kolela kolombiali violuali lulo, pole ndaño okuti olombiali viaco viwa, ovio vi pondola oku lueya kuenda vi fa. Embimbiliya li popia ndoco: “Ku ka kolele olosoma. Ku ka kolele omunu ukuasitu omo kokuaye ka kuli ekuatiso.” (Osamo 146:3) Olondaka evi Viembimbiliya vi tu lungula oku yuvula oku likolela etu muẽle, momo ‘palo posi tumanu vaño.’
2 Uprofeto Isaya wa vetela evelo asongui voko Isareli koloneke viaye omo lioku kolela kuavo ‘kocitililo cuhembi.’ (Isaya 28:15-17) Omo lioku sandiliya kuavo oku kolapo, va Isareli veya oku kuata ukamba lolombiali vina via lisunguile lofeka yavo. Ukamba waco va kuatele wa kala wuhembi. Cimuamue haico koloneke vilo momo kuli asongui valua vakuetavo okuti va siatavo oku sandiliya ukamba lolombiali violuali. Omo liaco, ukamba waco va kuete uka limbukiwavo okuti ‘wuhembi.’ (Esituluilo 17:16, 17) Olombiali ka vika nena oku kolapo kuotembo yosi.
Ongangu Yiwa ya Lekisiwa la Yehosua Kuenda Kalembe
3, 4. Ndamupi ulandu wa eciwa la Yehosua kuenda Kalembe wa litepa la una wa lomboluiwa lekũi lialume vaka kũlĩhĩsile ofeka?
3 Pi hẽ tu sukila oku sandiliya oku kolapo? Tu sukila oku sandiliya oku kolapo kono yina Yehosua la Kalembe va sangele ekoliso koloneke via Mose. Eci va Isareli va yovuiwa kupika wo ko Egito, vosi yavo va liangiliyile oco va iñile vo Kanana, Vofeka Yohuminyo. Mose wa tumĩle alume ekũi la vavali oco va kũlĩhĩse ndomo ofeka yo Kanana yi kasi, kuenje kesulilo lieci ci soka 40 koloneke, ovo veya oku nena ulandu weci va mõla. Pokati kalume vaco, peya oku siala lika Yehosua la Kalembe okuti ovo va lombolola ekalo liwa va Isareli va sanga vofeka Yokanana. Alume vakuavo, va lombolola okuti, ofeka yaco ya kala yiwa pole ovo va popia hati: “Omanu va tunga vofeka yaco va pama, ovaimbo aco a malehisua ha-o anene ca lua. . . . Oku liyaka lomanu vaco ka tu ci tẽla, omo va pama, etu tu sule.”—Atendelo 13:27, 28, 31.
4 Va Isareli va tava kesapulo lia eciwa lomanu ekũi vana vaka kũlĩhĩsile ofeka, kuenje omo liusumba va kala lawo, va fetika oku liyeyela Mose. Pole, Yehosua la Kalembe va vangula lutima wavo wosi poku popia hati: “Vofeka omo tua pita oku lavulula, ofeka yaco yiwa calua. Nda Yehova o tu sanjukila o tu tuala vofeka yaco loku tu yiha; lofeka yaco . . . yi tumõha asenjele lowiki. Cimosi lika okuti, ko ka ñualelipo Yehova, kuenda vali ko ka yokokeli omanu vofeka yaco.” (Atendelo 14:6-9) Ndaño okuti va Isareli va yevelela olondaka evi viekoliso, pole ka va pokuile, kuenje ka va iñilile Vofeka Yohuminyo kotembo yaco.
5. Momo lie Yehosua la Kalembe va ecela ulandu uwa?
5 Momo lie Yehosua la Kalembe va ecela esapulo liwa, osimbu okuti ekũi lialume vakuavo va eca esapulo limue lĩvi? Ekũi la vivali kalume, vosi yavo va mõla oku pama kualupale aco kuenda oku kolapo kuolofeka viaco. Handi vali, ekũi lialume, va kuata esunga eci va popia hati, va Isareli ka va kuete epondolo lioku yula ofeka. Yehosua la Kalembe va ci kũlĩhĩlevo. Ocili okuti, ekũi liolondavululi ka via kapeleko ndomo ovina vi tendiwa konepa yespiritu. Handi vali, Yehosua la Kalembe va kolelele ku Yeyova. Ovo va mõla ovilinga viaye vi komohĩsa ko Egito, eci a kundula olohoka Vokalunga Kakusuka kuenda ovikomo va muĩla ocipepi Lomunda Sinai. Noke lianyamo amue, ovolandu atiamẽla kovilinga viaco eya oku vetiya Rahava wo ko Yeriko oku kapa omuenyo waye kohele oco a teyuile omanu va Yehova. (Yehosua 2:1-24; 6:22-25) Yehosua la Kalembe, omo lioku kala olombangi viovilinga via Yehova, veya oku kolela okuti, Suku o tẽla oku amamako oku yakela omanu vaye. Noke liakũi akuãla kanyamo ekolelo liavo lieya oku lilekisa eci Yehosua a songuila ocitumbulukila cokaliye ca va Isareli toke vo Kanana kuenje va yula ofeka yaco.
Esunga Lieci tu Sukilila Oku Kolela ku Yehova Lutima Wetu Wosi
6. Momo lie Akristão koloneke vilo va liyakela lovitangi kuenda kupi ovo va kolela?
6 ‘Koloneke vilo via sulako viohali,’ etu tu kasi nda va Isareli omo lioku liyaka lovanyãli va kuete unene wa piãla okuti wetu u sule. (2 Timoteo 3:1) Tu kasi oku sakalasaiwa calua kueci catiamẽla koku ambata omuenyo umue wa sunguluka, kekalo lietu kespiritu kuenda ovitangi vikuavo viatiamẽla komuenyo. Nda ka tua tambuile ekuatiso, ka tuka tẽla oku tamalãla lovitangi viaco vi tunda ku Satana Eliapu una o kuete unene umue wa velapo okuti epondolo lietu li sule. (Va Efeso 6:12; 1 Yoano 5:19) Pi hẽ tu pondola oku sanga ekuatiso liaco? Ulume umue ukuasimbu poku likutilila ku Yehova wa popia hati: “Ava va kũlĩha onduko yove va ku kolela.” (Osamo 9:10) Nda tua kũlĩha ciwa Yehova okuti tu kuata elomboloko lionduko yaye, tuka kolela kokuaye ndeci Yehosua la Kalembe va linga.—Yoano 17:3.
7, 8. (a) Momo lie ovina via lulikiwa la Yehova vi tu kuatisila oku kolela kokuaye? (b) Uvangi upi weciwa Lembimbiliya watiamẽla koku kolela ku Yehova?
7 Momo lie tu sukilila oku kolela ku Yehova? Yehosua la Kalembe va kolelele ku Yehova omo lioku mõla ovilinga vi komohĩsa viunene waye. Etu tua siatavo oku mõla ovilinga vi komohĩsa viunene waye. Kũlĩhĩsa ovilinga via Yehova viatiamẽla kovina a lulika, oku kongelamo oluali, lolohuluwa vioviengele violombungululu. Ovina viosi vi komohĩsa vi sangiwa mulo voluali, vina vi kasi oku vialiwa luloño wa Yehova, vi lekisa okuti Yehova Ukuonene. Osimbu tu amamako oku sokolola ovina vi komohĩsa Yehova a lulika, tu tava kolondaka via Yovi wa popia eci catiamẽla ku Yehova hati: “Helie u tateka? Helie o popia hati, O linga nye?” (Yovi 9:12) Omo okuti, Yehova o kasi letu, ka tu sukila oku kuatela usumba omunu la umue voluali lulo.—Va Roma 8:31.
8 Kũlĩhĩsavo Ondaka ya Suku yi sangiwa Vembimbiliya. Ondaka yaco yi tunda kono yimue yuloño ka u sulila haiyo yi kuete epondolo lioku tu kuatisa oco tu yule ovituwa viosi vĩvi kuenda yi tu kuatisavo oku tumbika omuenyo wetu koku linga ocipango ca Yehova. (Va Heveru 4:12) Lekuatiso Liembimbiliya tu pondola oku kũlĩha Yehova konduko kuenda oku limbuka ciwa elomboloko lionduko yaye. (Etundilo 3:14) Etu tu limbuka okuti, Yehova o tẽlisa ovina viosi a yongola oku linga, eye Isia ukuacisola, Onganji yesunga, haeye ukuakuyula Uyaki oco a tẽlise ocipango caye. Handi vali, tua siatavo oku limbuka ndomo olondaka viaye via siata oku tẽlisiwa ocili. Osimbu tu amamako oku lilongisa Ondaka ya Suku, tuka vetiyiwa oku kuama olondaka viukualosamo wa popia hati: “Ñolela ondaka yove.”—Osamo 119:42; Isaya 40:8.
9. Ndamupi ocisembi kuenda epinduko lia Yesu li tu kuatisa oku kolela ku Yehova?
9 Eliangiliyo liocisembi Yehova a linga, olio uvangi ukuavo u tu vetiya oku kolela kokuaye. (Mateo 20:28) Hesanjukuolio tu kuete omo lioku kũlĩha okuti Suku wa tuma Omõlaye wongunga oco a linge ocisembi cakandu etu! Ocisembi ci kuete unene wocili. Oco ca tuvika akandu omanu vosi va likekembela kuenda va sandiliya Yehova lutima wa sunguluka. (Yoano 3:16; Va Heveru 6:10; 1 Yoano 4:16, 19) Oku pinduiwa kua Yesu kolofa, oyo ondimbukiso yi lekisa okuti, ocisembi ca fetiwa muẽle ocili. Ocikomo caco, ca muiwa lovita viomanu va cimbila uvangi, kuenje eli olio esunga likuavo lieci tu lekisila ekolelo ku Yehova. Omo liaco, eci ci tu vetiya oku kuata ekolelo liokuti, elavoko lietu lika tẽlisiwa.—Ovilinga 17:31; Va Roma 5:5; 1 Va Korindo 15:3-8.
10. Asunga api omunu lomunu pokati ketu a kuete oku kolela ku Yehova?
10 Eli olio esunga lieci tu sukilila oku kolela ku Yehova. Kuli asunga akuavo okuti asunga aco, amue atiamẽla komunu lomunu. Ocili okuti, olonjanja vimue, vosi yetu tua siata oku liyaka lovitangi vialua komuenyo wetu. Osimbu tu amamako oku sanda olonumbi via Yehova loku pokola kokuavio, tu limbuka okuti olonjila viaye via sunguluka ciwa. (Tiago 1:5-8) Nda tua lekisa ekolelo liocili ku Yehova eteke leteke komuenyo wetu okuti tu limbuka ekuatiso li tunda kokuaye, ekolelo lietu lika pamisiwa calua.
Daviti wa Lekisa Ekolelo ku Yehova
11. Ovitangi vipi Daviti a liyaka lavio okuti wa sukilile oku kolela ku Yehova?
11 Daviti wa kala omunu umue wa lekisile ekolelo liocili ku Yehova ko Isareli yosimbu. Eye wa liyaka locitangi coku suvukiwa la Soma Saulu una wa yonguile oku u ponda kuenda eci olohoka viapama via va Filisiti via yonguile oku yula va Isareli. Pole, ndaño lovitangi viaco, eye wa puluka kuenda wa yula. Momo lie? Daviti wa lombolola hati: “Yehova eye ocinyi cange haeye epopelo liange. U njokokela helie? Yehova eye ongusu yomuenyo wange. Elie o ndingisa usumba?” (Osamo 27:1) Etu tu pondolavo oku yula ovitangi nda tua lekisa ekolelo limuamue ku Yehova.
12, 13. Ndamupi Daviti a lekisa okuti tu sukila oku kolela ku Yehova eci ovanyãli vetu va tu ñualelapo lalundi avo?
12 Onjanja yimue, Daviti wa likutilile ku Yehova hati: “A Suku [yange], yeva ondaka yange yoku lisiõsiõla kuange. Popela omuenyo wange kokuyokokela unyali. Mbundise kehãla liondingaĩvi, kuenda kongombo ya vakuevĩho. Ovo va lepika alimi avo ndosipata. Va loñisa olondaka vi lula hutiño ovisongo. Voviwundilo viavo va asa lavio ukuesunga.” (Osamo 64:1-4) Etu ka tua kũlĩhĩle esunga lieci Daviti a sonehela olondaka evi. Pole, tua kũlĩha okuti, koloneke vilo ovanyãli “va lepika alimi avo,” poku kuama olombangulo vimue vi kasi ndovimalẽho viuyaki. Ovo va siata ‘oku asa’ ovisongo Kakristão ka va kuete eko, poku ci linga loku kuama olondaka vĩvi ale asapulo a kasi ‘ndusongo,’ oku va lundila eci ovo ka va lingile. Nda tua lekisa ekolelo liocili ku Yehova, nye cika pita letu?
13 Daviti wamisako loku popia hati: “Suku puãi o va asa usongo. Va lemehiwa ocipikipiki. O va nyõla. Alimi avo muẽle a va kokela oku nyõleha. . . . Ondingesunga yi sanjukila Yehova kuenje yi wunda kokuaye.” (Osamo 64:7-10) Ocili okuti, ndaño ovanyãli va tu lepikila alimi avo, noke ‘alimi avo muẽle aka va tuala kenyõleho.’ Yehova ecelela okuti ovina vi pongoluiwa ciwa oco omanu vosi vo kolela va pondole oku u sanjukila.
Ekolelo Lia Hesekiya Lia Kuata Esilivilo
14. (a) Ocitangi cipi ci koka ohele Hesekiya a pita laco okuti ndãno locitangi caco wa kolela ku Yehova? (b) Ndamupi Hesekiya a lekisa okuti ka tavele kovohembi a va Asuria?
14 Soma Hesekiya wa kala omunu umue wa lekisile ekolelo ku Yehova, kuenje eci ca kuata esilivilo liocili. Vokuenda kuviali wa soma Esekiya, olohoka viapama vio kofeka yo Asuria via kala oku kokisa usumba omanu vo ko Yerusalãi. Ovio via lundula olofeka vialua. Olohoka viaco, via lundulavo alupale oko Yuda, pole o Yerusalãi oyo lika ya supilepo. Omo liaco, Senakeriva wa lipanda okuti, eye o pondolavo oku lundula olupale luo Yerusalãi. Senakeriva wa tuma Ravesiake oku popia hati, oku kolela ekuatiso lia va Egito ka ku kuete esilivilo. Handi vali, eye wamisako loku popia hati: “Suku yove una wa kolela ka ka ku kembe hati, [imbo lio] Yerusalãi ka li eciwa peka lia Soma ya Asuria.” (Isaya 37:10) Pole, Esekiya wa kũlĩhĩle okuti Yehova kakembi. Omo liaco, eye wa likutilila hati: “A Yehova, a Suku yetu, tu popele peka liaye oco ovoviali osi okilu lieve a limbuke okuti ove, ove lika u Suku.” (Isaya 37:20) Yehova wa yeva ohutililo ya Hesekiya. Vuteke umuamue, ungelo umosi wa ponda eci ci soka 185.000 kasualali olohoka vio kofeka ya Asuria. Omo liaco, o Yerusalãi ka ya nyõliwile kuenje Senakeriva wa tila vofeka yo Yuda. Omanu vosi va yeva ulandu waco, va lilongisa ovilinga vi komohĩsa via Yehova.
15. Nye cika tu kuatisa voluali lulo lukasi kohele oku liangiliya ciwa okuti eci kuiya ovitangi tuka tẽla oku vi yula?
15 Koloneke vilo, tu kasivo oku liyaka lovitangi vimuamue ndevi Hesekiya a pita lavio. Pole, kueci catiamẽla konepa yetu, uyaki tu kasi oku linga watiamẽla kespiritu. Omo okuti tu kasi oku linga uyaki wespiritu tu sukila oku kuata ovimalẽho vi pondola oku tu kuatisa koku puluka. Tu sukilavo oku liangiliya lovimalẽho konepa yespiritu oco tu kuate uloño woku liteyuila kuyaki waco. (Va Efeso 6:11, 12, 17) Voluali lulo lueyuka ndeti ovitangi, ci tava okuti vonjanja yimosi, ovina viosi vi pongoloka. Omo liaco, pamue kuiya uyaki ocipikipiki. Kolofeka vina okuti olombiali vi kasi oku ecelela atavo alua, ci tava okuti pamue noke olombiali viaco ka vi ecelela vali oku amamako kuatavo aco. Pole, nda tua kuata ocituwa ndeci ca Hesekiya loku liangiliya ciwa poku kuatela ekolelo limue liapama ku Yehova, tuka tẽla oku yula ovitangi viosi tuka pita lavio.
Oku Kolela ku Yehova ci Lomboloka Nye?
16, 17. Ndamupi tu pondola oku lekisa okuti tua kolela ku Yehova?
16 Oku kolela ku Yehova ka ci lomboloka oku ci lekisila lika kolondaka. Pole, mua kongela utima wetu kuenda oku lekisa ovituwa viwa. Nda tua kolela ku Yehova, tuka kolelavo Kondaka yaye yi sangiwa Vembimbiliya. Tuka vetiyiwa oku tanga Embimbiliya oloneke viosi, loku sokolola eci tua tanga kuenda oku ecelela okuti olio li tu songuila komuenyo wetu. (Osamo 119:105) Voku kolela ku Yehova mua kongelavo oku kolela kunene wespiritu sandu liaye. Lekuatiso liespiritu sandu liaye, tu pondola oku lekisa ovituwa viwa vi sanjuisa Yehova kuenda oku siapo ovituwa viosi vĩvi. (1 Va Korindo 6:11; Va Galatia 5:22-24) Nda tua ecelela okuti espiritu sandu li tu kuatisa, tuka yula ocituwa coku sipa akaya ale eliamba. Kuli omanu valua okuti, va yula ovituwa viosi viavĩha komuenyo wavo. Ocili okuti, nda tua kolela ku Yehova, tuka tambula ekoliso li tunda kokuaye.—Va Efeso 3:14-18.
17 Handi vali, oku kolela ku Yehova, ci lombolokavo oku kolela komanu vana eye a kolela. Yehova wa nõla “ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka” oco a tate ovina viosi viatiamẽla Kusoma palo posi. (Mateo 24:45-47) Etu ka tu seteka oku linga ovina likalietu kuenda ka tu lavisa omanu vana eye a ĩha ovikele poku kolela kaliangiliyo a Yehova. Handi vali, ndomo upostolo Paulu a lombolola, akulu vekongelo va nõliwa lekuatiso liespiritu sandu. (Ovilinga 20:28) Nda tua talavayela kumosi lakulu vekongelo, tuka lekisa okuti, tua kolela ku Yehova.—Va Heveru 13:17.
Kuama Ongangu Yupostolo Paulu
18. Ndamupi Akristão koloneke vilo va siata oku kuama ongangu yupostolo Paulu? Pole, kovina vipi ovo ka va siatale oku kolela?
18 Upostolo Paulu wa liyaka lovitangi vialua kupange waye woku kunda ndevi tu kasi oku liyaka lavio koloneke vilo. Koloneke viupostolo Paulu, etavo Liakristão, lia suvukiwile calua lolombiali kuenje eye wa enda oku likolisilako oku kembulula alundi aco oco amameko lupange waye woku kunda. (Ovilinga 28:19-22; Va Filipoi 1:7) Koloneke vilo, Akristão vakuãivo ongangu yaye. Etu tua siata oku likolisilako oku kuatisa omanu oco va kuate elomboloko liatiamẽla kupange wetu woku kunda, kuenda tu ci linga loku kuama olonjila viosi via sunguluka. Etu tu likolisilako oku teyuila omoko yoku kunda olondaka viwa viusoma. Poku ci linga, ka tu kolela kalikolisilo etu muẽle, loku sima okuti oku litunda kuetu ciwa kovitangi viaco kuatiamẽla koku kuata esunga pokati kolombiali ale oku tambula uvangi uwa weciwa lomanu. Pole, tua kolela lika ku Yehova. Etu tu ivaluka olondaka viekoliso Yehova a eca ku va Isareli yosimbu eci a popia hati: “Ongusu yene yi tunda koku tulumũha kuenda oku kolela.”—Isaya 30:15.
19. Eci Akristão va lambalaliwa, ndamupi va siata oku lekisa ekolelo liocili ku Yehova?
19 Ovolandu o koloneke vilo a lekisa okuti olonjanja vimue upange wetu woku kunda wa siata oku tatekiwa kolofeka vimue ndeci: Kutundilo kuenda Kutakelo wo ko Europa, kolofeka vimue vio ko Asia, vio vo Afrika, kolofeka vikuavo vio Kombuelo kuenda konano yo Amerika. Eci hẽ ci lomboloka okuti ekolelo lietu ku Yehova ka li kuete vali esilivilo? Sio, hacoko. Ndaño okuti, olonjanja vimue Yehova ecelela okuti tu pita lelambalalo omo liesunga limue, eye wa siata oku kolisa omanu vana va kasi oku liyaka lelambalalo liaco. Omo lielambalalo, valua vamanji va siata oku lekisa ovituwa viwa viatiamẽla koku kolela Suku.
20. Ndaño okuti tu pondola oku kuatisiwa lelianjo li tunda kolombiali, ovina vipi tu sukila oku linga oco ka tuka lavise elianjo lietu?
20 Handi vali, kolofeka vialua olombiali via siata oku ecelela okuti, vamanjetu va kunda olondaka viwa viusoma lelianjo. Olonjanja vimue tua siata oku pandiyiwa lovolandu a sandekiwa vovingungu viasapulo. Etu tu eca olopandu vialua omo liovilinga viaco momo oku kunda lelianjo, kuecelela okuti ocipango ca Yehova ci tẽlisiwa. Lesumũlũho lia Yehova, ka tu kuama elianjo liaco oco tu mioñolole ekalo lietu komuenyo. Pole, elianjo liaco, li tu kuatisa koku vumba Yehova lutima wetu wosi. Lalimue eteke ka tuka lavisi ocituwa cetu coku yuvula oku litenga vovitangi violuali, loku kuata owesi kupange wetu woku kunda, ale oku hongua kupange wa Yehova oco tu pandiyiwe lolombiali. Etu tu pokola Kusoma wa Mesiya kuenda tua tiamẽla kuviali wa Yehova. Etu ka tu kuete elavoko lalimue liatiamẽla koluali lulo, pole tu lavoka oluali luokaliye luna luka vialiwa lika Lusoma wokilu, wa Mesiya. Voluali luaco ka muka kala atenda ana a ponda omanu, ale uyaki umue ukuavo uka kundula uviali waco wokilu. Uviali waco ka u yuliwa kuenda uka tẽlisa ocipango ca Yehova.—Daniele 2:44; Va Heveru 12:28; Esituluilo 6:2.
21. Onjila yipi tu sukila oku kuama?
21 Upostolo Paulu wa popia hati: “Etu puãi katuakuaku tokokako loku nyõleha, tuakuekolelo, haetu tu tata ovitima vietu.” (Va Heveru 10:39) Vosi yetu tu likolisiliko oku vumba Yehova toke kesulilo. Omo liaco, tu kuete esunga lioku lekisa ekolelo lietu liosi ku Yehova cilo muẽle kuenda kotembo yi keya kovaso.—Osamo 37:3; 125:1.
Nye Ove wa Lilongisa?
• Momo lie Yehosua la Kalembe va ecela ulandu umue uwa?
• Ovina vipi vi lekisa esunga lioku kolela ku Yehova lutima wetu wosi?
• Oku kolela ku Yehova ci lomboloka nye?
• Oku kolela ku Yehova ku lomboloka okuti tua nõlapo oku linga nye?
[Elitalatu kemela 28]
Momo lie Yehosua la Kalembe va ecela ulandu umue uwa?
[Elitalatu kemela 29]
Alitalatu osi atatu opiwa vo Courtesy of Anglo-Australian Observatory, photograph by David Malin
[Olofoto via eciwa 29]
Ovina viosi Yehova a lulika, vi tu kuatisa oku kolela kokuaye
[Elitalatu kemela 31]
Oku kolela ku Yehova ci lomboloka oku kolela komanu vana eye a kolelavo