OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w03 1/6 kam. 22-27
  • ‘Ko ka Saluki Kuenda ko ka Yokoki ño!’

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • ‘Ko ka Saluki Kuenda ko ka Yokoki ño!’
  • Utala Wondavululi—2003
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Akristão ka va Litengi Loluali Kuenda ka va Litengi Vungangala
  • Ka va Kuete Usumba Ndaño va Lavoka Elambalalo
  • Talamẽla Oco o Mõle Epopelo Lia Yehova!
    Utala Wondavululi—2003
  • Apulilo A Lingiwa La Vakuakutanga
    Utala Wondavululi Welilongiso—2015
Utala Wondavululi—2003
w03 1/6 kam. 22-27

‘Ko ka Saluki Kuenda ko ka Yokoki ño!’

“Ko ka saluki, ko ka yokoki ño! . . . Momo Yehova o kala lene.” ​—⁠2 ASAPULO 20:⁠17.

1. Ungangala wa siata oku nena ocitangi ce komanu kuenda momo lie ovo va kuetele esunga lioku kuata usumba?

UNGANGALA, ondaka yimue okuti eci yi tukuiwa ya siata oku nena usumba kovitima viomanu kuenda yi saluisa vana ka va kolelepo haivo ka va kuete u o va kuatisa. Ondaka yaco yi nena esakalalo, ohali kuenda onyeño. Handi vali, ondaka yaco yi lekisa ocitangi omanu vaka kuata vokuenda kuanyamo. Ocili okuti olofeka vimue vokuenda kuanyamo alua via siata oku likolisilako oku teyuila ungangala, pole, ovo ka va siatele oku tẽlisa onjongole yavo yoku malãko ocitangi caco. Omo liaco, eli olio esunga lieci omanu va kuetele usumba walua.

2. Ndamupi Olombangi via Yehova via siata oku tenda ovitangi viungangala? Kuenda apulilo api a siata oku votuiwa omo liocitangi caco?

2 Ocili okuti, kuli esunga lioku kuata elavoko. Olombangi via Yehova okuti cilo vi kasi oku kundila kueci ci soka 234 kolofeka kuenda kovikanjo vikuavo, ovio via sanjuka calua omo lielavoko va kuete. Olombangi via Yehova ka vi yokokela ocisimĩlo cokuti, ungangala waco lalimue eteke uka puako, momo via kũlĩha okuti, ndopo muẽle uka puako. Ca sunguluka hẽ oku kuata elavoko ndeli liavo? Helie o kuete epondolo lioku mãlako efengi liaco liungangala voluali kuenda ndamupi ci lingiwa? Omo okuti vosi yetu tua siata oku liyaka lungangala, ca sunguluka okuti tu konomuisa esunga lieci tu kuetele elavoko liatiamẽla koku mãlako ungangala waco.

3. Nye ca siata oku nena usumba kuenda nye ca popiwile catiamẽla koloneke vietu?

3 Koloneke vilo, omanu va siata oku kuata usumba walua kuenda kuli ovolandu alua a lekisa esunga lieci omanu va kuetele usumba. Sokolola ño omanu valua vana ka va kuete epondolo lioku litata ovo muẽle omo lioku kuka. Kulivo handi omanu vamue va kasi oku liyaka lovoveyi ana okuti ka kuli onjila yoku a sakula kuenda kuli apata amue okuti ka a kuete epondolo lioku sanga ekuatiso lieci va sukila komuenyo wavo. Sokololavo handi eci catiamẽla kocimãho comuenyo womanu! Oku fa ocipikipiki locisalu ale oku fa locitangi cimue cikuavo, ci molẽha okuti, ci kasi oku li sanduila kolonepa viosi violuali kuenda ci kasi oku nyõla ovina viosi tua kolela. Usumba waco lasakalalo kuenda ovitangi vikuavo viya komunu lomunu kumosi lovina vikuavo vi sumuisa, ovio upostolo Paulu a lombolola hati: “Limbuka eci okuti, koloneke via sulako kuiya otembo yohali. Momo omanu va linga vakuakulisola, . . . ka va kuete ocikembe la vangandiavo. Va linga vakuamanya, vakualundi, haivo ka va tẽla oku likandangiya, va linga olongangala, [haivo] ka va sole eci ciwa.”​—⁠2 Timoteo 3:​1-3.

4. Elavoko lipi li sanjuisa li kasiko liatiamẽla kekalo ka lia sungulukile lia lomboluiwa kelivulu lia 2 Timoteo 3:​1-3?

4 Ndaño okuti olondaka evi Viembimbiliya vi lombolola eci catiamẽla kekalo limue ka lia sungulukile, pole, ka ci lomboloka okuti ka kuli vali elavoko. Ivaluka okuti, ekalo liaco ka lia sungulukile, li kasi lika ‘koloneke vilo via sulako,’ violuali lulo lua vĩha lua Satana. Eci ci lomboloka okuti, eyovo li kasi ocipepi kuenda oluali lulo lua vĩha ndopo muẽle luka piñanyiwa luviali Wusoma wa lipua wa Suku, una Yesu a longisa kolondonge viaye okuti owo ovo va sukila oku likutilila. (Mateo 6:​9, 10) Usoma waco owo uviali wa Suku oko kilu okuti, lalimue eteke ‘uka nyolẽha,’ ndomo ca popiwa luprofeto Daniele hati: ‘Usoma waco uka nyõla loku lia ovosoma aco osi omanu, kuenje uka kala oloneke ka vi pui.’​—⁠Daniele 2:⁠44.

Akristão ka va Litengi Loluali Kuenda ka va Litengi Vungangala

5. Eliangiliyo lipi lia siata oku sokiyiwa lomanu voluali luosi oco va malẽko ungangala?

5 Vokuenda kuanyamo alua, ungangala wa siata oku ponda omanu valua. Tunde eci Volupale luo Nova York kuenda luo Washington, D.C. mua pita ocilunga cimue ca endisiwa lolongangala keteke 11, kosãyi Yenyenye Linene, kunyamo wo 2001 toke cilo, omanu vosi voluali va limbuka okuti kuli muẽle ocili ohele. Omo lioku livokiya kuocitangi cungangala voluali, olofeka via siata oku likuata ocimunga oco vi potolole ocitangi caco. Keteke 4 kosãi ya Cembanima yunyamo wo 2001, ukanda umue wasapulo wa lombolola hati, eci ci soka “55 kolonumiwa violombiali violofeka via tunda kolofeka vio ko Europa, vio Konano yo Amerika kuenda kolofeka vio vocakati co Asia, va linga limue esokiyo” oco va li kuate ocimunga koku potolola ocitangi caco. Omo liaco, kesongo umue wasualali wo U.S., wa lekisa esanju liaye poku popia okuti, “eliangiliyo eli elinga limue lia velapo” lioku mãlako ungangala. Handi vali, ci sumuisa calua omo okuti, vokuenda kuotembo yimue yitito calua, ovita violohuluwa viomanu veya oku likuata ocimunga oco va likongele vocitangi cimue ca tukuiwa lukanda umue wasapulo hati, “efetikilo liuyaki umue wavelapo.” Alikolisilo aco komanu, a molẽha soketi aka enda ciwa. Ndaño okuti uyaki waco woku mãlako ungangala wa siata oku nena usumba komanu valua kuenda esakalalo, pole ovitangi viaco ka vi yokokisa omanu vana va kolela Yehova.

6. (a) Momo lie olonjanja vimue ka ca lelukile komanu vamue oku kuata elomboloko lieci Olombangi via Yehova vi yuvuila oku litenga vopulitika? (b) Ongangu yipi Yesu a sila olondonge viaye yatiamẽla koku yuvula oku litenga vopulitika?

6 Olombangi via Yehova via kũlĩhĩwa ciwa okuti, ka vi litengi vovitangi violuali. Ndaño okuti omanu valua va siata oku litenga vovitangi viopulitika kotembo yombembua, pole, Olombangi via Yehova ka via siatele oku litenga vovitangi violuali eci ekalo liofeka li pongoloka. Ocili okuti, usumba kuenda ohele omo liovoyaki, via siata oku nena ocitangi coku lisuvuka pokati. Omo liaco, ka ca lelukile omanu vamue oku kuata elomboloko lieci Akristão vocili ka va litengela vovitundo viopulitika vina via siata oku kala volofeka. Ovo va kũlĩha okuti, va sukila oku pokola kocikundi Yesu a eca coku yuvula ‘oku panga onepa yoluali.’ (Yoano 15:19; 17:​14-16; 18:36; Tiago 4:⁠4) Eci ci lomboloka okuti, ovo va sukila oku yuvula oku litenga vopulitika ale vovitangi viosi violuali. Yesu wa sia ongangu yatiamẽla kondaka eyi. Omo okuti Yesu wa lipuile kolondunge kuenda kuloño, eye nda wa tẽla oku tetulula ovitangi viomanu vo koloneke viaye. Pole, eye wa likala oku litenga vovitangi viopulitika. Eci Yesu a fetika upange waye woku kunda, lutõi wocili wa likala ombanjaile ya Satana yoku viala ovosoma osi oluali. Handi vali, eye weya oku yuvulavo oku kapiwa kuviali una woku li tenga vopulitika.​—⁠Mateo 4:​8-10; Yoano 6:​14, 15.

7, 8. (a) Olombangi via Yehova oku yuvula kuavo oku litenga vopulitika ka ci lomboloka nye kuenda momo lie? (b) Ndamupi elivulu lia Va Roma 13:​1, 2 li lombolola eci catiamẽla koku yuvula oku litenga vovilinga viungangala woku suvuka olombiali?

7 Ekalo Liolombangi via Yehova lioku yuvula oku litenga vovitangi violuali, ka lilomboloka okuti ovo va siata oku kuatisa ale oku sola ovilinga viungangala. Nda Olombangi via Yehova via tavele oku eca ekuatiso kovilinga viaco, nda ca sepula ekalo liavo lioku kala omanu va ‘Suku yocisola haeye ukuambembua.’ (2 Va Korindo 13:11) Ovo va siata oku lilongisa ndomo Yehova a tenda eci catiamẽla kungangala. Ukualosamo wa soneha ndoco: “Yehova o seteka vakuesunga kuenda vakuakandu. Utima waye u suvuka u o sole ungangala.” (Osamo 11:⁠5) Ovo va kũlĩhavo olondaka Yesu a sapuila upostolo Petulu hati: “Someha osipata yove vocilala cayo, momo [omanu] vosi va kuata osipata va nyõleha losipata.”​—⁠Mateo 26:⁠52.

8 Ndaño ovovangi a lekisa okuti Akristão vesanda va siata oku kuata “osipata,” pole, Olombangi via Yehova hacoko via siata oku linga. Ovio vi yuvula oku litenga vovilinga viosi viatiamẽla kopulitika. Olombangi via Yehova via siata oku pokola kolondaka vielivulu lia Va Roma 13:​1, 2 li popia ndoco: “Omanu vosi, omunu, omunu, va pokole kolombiali, momo ka kuli uviali te wa tunda ku Suku, la-a a kasi a kapiwa la Suku. Oco, u o patãla ombiali, o patãla eci ca kapiwa la Suku. Ava va patãla va likokela episo.”

9. Volonepa vipi vivali Olombangi via Yehova via siata oku eca ekuatiso lioku mãlako ungangala?

9 Omo okuti ungangala ũvi calua, eci hẽ ka ci vetiya Olombangi via Yehova oku eca ekuatiso liavo oco ungangala waco upueko? Ocili okuti vi pondola oku ci linga kuenda vi kasi ale oku eca ekuatiso liavo. Catete, ovo va yuvula oku kuata onepa kovilinga viaco. Cavali, Olombangi via Yehova vi longisa olonumbi Viakristão okuti nda via kuamiwa, vi pondola oku kuatisa omanu oku yuvula oku litenga vungangala.a Unyamo wa pita, Olombangi via Yehova via pesela eci ci soka 1.202.381.302 kolowola kupange wavo woku kunda loku kuatisa omanu oco va lilongise kuame onjila ya sunguluka komuenyo wavo. Ovo ka va pesile otembo yavo olivova kupange waco, momo va tẽla oku kuatisa eci ci soka 265.469 komanu okuti va papatisiwa, kuenje va linga Olombangi via Yehova. Omo liaco, ovo va lekisa komanu uvangi wavo woku yuvula oku litenga vungangala.

10. Elavoko lipi liatiamẽla koku malako ungangala voluali koloneke vilo?

10 Handi vali, Olombangi via Yehova via kũlĩha okuti ovo likaliavo ka va kuete epondolo lioku yovola oluali kevĩho. Omo liaco, eli olio esunga lieci vi lekisila lika ekolelo liavo ku Yehova momo eye lika o kuete epondolo lioku mãlako evĩho. (Osamo 83:18) Ndaño okuti omanu va likolisilako, pole ka va tẽla oku mãlako ungangala. Upostolo Paulu okuti, wa kuata onepa koku soneha Embimbiliya o tu lungula eci catiamẽla “koloneke [vietu] via sula” hati: “Omanu vãvi lolohembi vamamako loku linga [eci] cĩvi haivo va kemba kemba loku kembiwa.” (2 Timoteo 3:​1, 13) Uvangi wolondaka evi u lekisa okuti, ndaño omanu va kasi oku likolisilako lelavoko lioku mãlako evĩho, pole ka kuli elavoko liokuti va pondola oku ci tẽlisa. Omo liaco, tu pondola oku kolela lika ku Yehova momo eye oka tẽla oku malako unganga wosi okuti lalimue eteke uka kalako vali.​—⁠Osamo 37:​1, 2, 9-11; Olosapo 24:​19, 20; Isaya 60:⁠18.

Ka va Kuete Usumba Ndaño va Lavoka Elambalalo

11. Eliangiliyo lipi Yehova a linga oco a malẽko ungangala?

11 Omo okuti Suku yombembua ka sole ungangala, etu tu pondola oku kuata elomboloko lieci Eye a siatela oku sokiya onjila yoku lundula Satana Eliapu una wa nena ungangala. Yehova wa linga eliangiliyo lioku tuma Yesu Kristu okuti Mingeli ungelo una Wavelapo haeye wa vialekiwa Kusoma oco a kundule Satana. Embimbiliya li lombolola ulandu waco ndoco: “Kilu kueya ovita. Mingeli lovangelo vaye va liyaka locinyõha. Ocinyoha lovangelo vaco va tamalala, puãi va yuliwa, lapa va kala vali kilu ka pa molehele. Kuenje ocinyoha caco cinene ca takumuiwa, haico onyoha yosiahũlu, yina ya tukuiwa eliapu, haeye Satana, una endaenda oku kemba oluali luosi, haeye wa imbiwa kilu lieve, lovangelo vaye va imbiwa kumosi laye.”​—⁠Esituluilo 12:​7-9.

12, 13. (a) Unyamo wo 1914 u kuete elomboloko lipi? (b) Ocitumasuku celivulu lia Esekiele ci lombolola nye okuti oco cika pita lomanu vana va kasi oku kuatisa kupange woku kunda Usoma wa Suku?

12 Ulandu Wembimbiliya kuenda ovitangi vi kasi oku pita voluali vi lekisa okuti, kunyamo wo 1914 oco kilu kua pita uyaki waco. Tunde kotembo yaco toke cilo, ovitangi voluali vi kasi oku livokiya calua. Elivulu Liesituluilo 12:12 li lombolola esunga liaco ndoco: “Oco yoleli, ailu lene wa tungimo. Puãi ove a ngongo, love a kalunga, ngongo yene! Momo eliapu lia lokila kokuene lonyeño yalua, omo lia limbuka okuti oloneke vialio vitito.”

13 Ocili okuti, Eliapu lia siata oku loñisa onyeño yaye kolombuavekua vina vi kasi oku fendela Suku kuenda kakamba vavo okuti “olomeme vikuavo.” (Yoano 10:16; Esituluilo 12:17) Elambalalo liaco ndopo lika livokiya eci Eliapu lika ñualelapo omanu vosi va kasi oku kuatisa kupange woku kunda Usoma wa Suku una wa tumbikiwa okuti owo lika ovo va kolela. Ndomo Elivulu lia Esekiele li lombolola kocipama 38, uyaki waco uka lingiwa la “Goge, vofeka ya Magoge.”

14. Ekuatiso lipi Olombangi via Yehova via tambuile kosimbu? Anga hẽ ovo vaka amamako oku tambula ekuatiso liaco kovaso yoloneke?

14 Tunde eci Satana a tundisiwa oko kilu omanu va Suku va siata oku popeliwa kelambalalo Satana a siata oku endisa lekuatiso liolombiali viopulitika vina via lomboluiwa kelivulu Liesituluilo 12:​15, 16, vupopi umue wocindekaise. Pole, Embimbiliya li lombolola okuti, eci Satana aka linga uyaki waye wa sulako, ka kuka kala ocisoko lacimue comanu cika teyuila omanu vana va kolela ku Yehova. Anga hẽ eci ci yokokisa Akristão? Sio, ka ci va yokokisa!

15, 16. (a) Ohuminyo Yehova a lingile komanu vo koloneke via Yehosafata ndamupi yi pondola oku eca elavoko Kakristão vo koloneke vilo? (b) Ongangu yipi Yehosafata kumue lomanu vaye va sila komanu va Suku koloneke vilo?

15 Suku oka kuatisa omanu vaye ndeci a kuatisa omanu vaye kosimbu koloneke via Soma Yehosafata. Etu tu tanga ndoco: “Ove a Yuda yosi, lene alonungi via Yerusalãi, love a Soma Yehosafata, yeveleli! Eci oco ca popia Yehova kokuene, hati, Ko ka saluki, ko ka yokokeli owiñi [owu] wa kahandangala, momo heneko vu ka yaka, te Suku. . . . Vocilunga eci, heneko vu kuete oku yaka. Kuendiko, ka talameli ño ha vu mõli ndomo Yehova u popeli, ove a Yuda, love a Yerusalãi. Ko ka saluki, ko ka yokoki ño! Hela va tundili, momo Yehova o kala lene.”​—⁠2 Asapulo 20:​15-17.

16 Omanu vo ko Yuda va tambuile ekoliso liokuti ovo ka va sukila oku yaka. Cimuamue haico cika pita lomanu va Suku eci vaka lambalaliwa la Goge, vofeka ya Magoge, okuti ka vaka sukila oku yaka oco va liteyuile. Pole, ovo ‘vaka talamẽla toke eci vaka mõla epopelo li tunda ku Yehova.’ Oku talama kuaco ka ku lomboloka okuti ka va lingi cimue, momo omanu koloneke via Yehosafata ka va lipolelepo. Omo liaco, tu tanga ndoco: “Oco Yehosafata wa petamisa utue waye, locipala caye wa ci tuvika posi, kuenda Yuda yosi, lolonungi via Yerusalãi va wila posi kovaso a Yehova, oku fendela Yehova. . . . Eci [Yehosafata] a puliliya omanu, oco wa tukula olonjimbi, yu va pita kovaso yolohoka loku wala uwalo u kola, kuenje va imbila [ovisungo] Yehova loku u sivaya vati, Panduli Yehova, momo ohenda yaye ka yi pui.” (2 Asapulo 20:​18-21) Ocili okuti, ndaño muẽle luyaki wovanyãli omanu va amamako oku sivaya Yehova. Olombangi via Yehova vi sukilavo oku kuama ongangu eyi eci Goge aka va ñualelapo.

17, 18. (a) Ocituwa cipi ca sunguluka Olombangi via Yehova vi kuete koloneke vilo catiamẽla kuyaki una Goge aka linga? (b) Olonumbi vipi Akristão amalẽhe va tambula unyamo wa pita?

17 Toke eci otembo yaco yikeya, okuti Goge wa fetika oku linga uyaki waye, Olombangi via Yehova vikamamako lupange wavo woku kunda Usoma wa Suku. Ovo vaka amamako oku sanga ekoliso kuenda eteyuilo poku likongela kuavo leci ci pitahãla 94.600 kakongelo a sangiwa voluali luosi. (Isaya 26:20) Yilo oyo otembo yoku sivaya Yehova lutõi wocili! Ndaño okuti Olombangi via Yehova vi lavoka uyaki una uka lingiwa la Goge, ovio ka vi tiukila konyima omo liusumba. Pole, eci ci va vetiya oku amamako oku eca ovilumba viavo vioku sivaya Yehova poku likolisilako kovina viosi va pondola oku linga.​—⁠Osamo 146:⁠2.

18 Ocituwa eci ca sunguluka ci kasi oku lekisiwa lolohũlũkãi viamalẽhe va sangiwa voluali luosi poku litumbika kuavo kupange wakundi votembo yosi. Oco amalẽhe vaco va velisepo onjila ovo va nõla komuenyo wavo, kohongele yofeka yunyamo wo 2002, kua sandekiwa otratado yimue kelimi Lioputu yi kuete osapi ya linga hati: Jovens​—⁠Como usarão sua vida? Akristão vosi, ci kale amalẽhe ale akulu vosi yavo va eca olopandu viavo omo liolonumbi viaco va tambula.​—⁠Osamo 119:​14, 24, 99, 119, 129, 146.

19, 20. (a) Momo lie Akristão va kuetele esunga lieci ka va kuatela usumba ale oku yokoka? (b) Nye tuka lilongisa vocipama cikuãimo?

19 Ndaño okuti voluali mu sangiwa ovitangi vialua, Akristão ka va sukila oku kuata usumba. Ovo va kũlĩha okuti, Usoma wa Yehova ndopo muẽle uka malãko ungangala wosi okuti lalimue eteke uka kalako vali. Ovo va sangavo elembeleko poku kũlĩha okuti, epinduko lika nena komuenyo omanu valua va pondiwa omo liungangala. Ocili okuti, epinduko lika eca epuluvi komanu vamue oco va lilongise eci catiamẽla ku Yehova kuenda lika kuatisavo omanu vakuavo oku amamako kupange wavo va litumbika kokuaye.​—⁠Ovilinga 24:⁠15.

20 Omo okuti Tuakristão vocili, tua sumbila calua ekalo lietu tua nõlapo lioku yuvula oku litenga loluali kuenda tua nõlapo oku kuama onjila yaco. Etu tu yongola oku kakatela lika kesumũlũho lioku lavoka ‘oku mõla epopelo li tunda ku Yehova.’ Vocipama cikuãimo tuka pamisa ekolelo lietu poku limbuka ovolandu akuavo a lekisa uvangi woku tẽlisiwa kuovitumasuku Viembimbiliya.

[Etosi pombuele yemela 13]

a   Oco o kũlĩhe ovolandu atiamẽla komanu vamue va tẽla oku yuvula oku kuata onepa kungangala poku kala Olombangi via Yehova, tanga o Despertai! 22 yosãi Yelombo yunyamo wo 1990 kemẽla 21; o Despertai! 8 yosãi Yenyenye yunyamo wo 1991 kemẽla 18 kuenda Utala Wondavululi 1 wosãi ya Susu wunyamo wo 1996, kemẽla 5; Utala Wondavululi 1 wosãi Yenyenye wunyamo wo 1998 kemẽla 5, kelimi Lioputu.

• Momo lie omanu valua koloneke vilo ka va kuetele elavoko?

• Momo lie Olombangi via Yehova vi kuetele elavoko liatiamẽla kotembo yo kovaso?

• Ovina vipi Yehova a linga kueci catiamẽla kungangala?

• Momo lie ka tu kuatela usumba lelambalalo lina Goge aka linga?

[Elitalatu kemela 22]

UN PHOTO 186226/M. Grafman

[Elitalatu kemela 23]

Yesu wa sia ongangu yiwa Kakristão yatiamẽla koku yuvula oku litenga vovitangi violuali

[Elitalatu kemela 26]

Amalẽhe valua okuti Olombangi via Yehova, va siata oku litumbika kupange wakundi votembo yosi

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link