OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w03 1/6 kam. 27-32
  • Talamẽla Oco o Mõle Epopelo Lia Yehova!

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Talamẽla Oco o Mõle Epopelo Lia Yehova!
  • Utala Wondavululi—2003
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Oku Yaka Luviali wa Suku
  • Soma o Tẽlisa Oku Yula Kuaye
  • Helie Oka Songuila Uyaki wa Goge?
  • Nye Omanu va Suku Vaka Linga?
  • Apulilo A Lingiwa La Vakuakutanga
    Utala Wondavululi Welilongiso—2015
  • Goge ya Magoge Ndopo o ka Nyõliwa
    Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda—Ovipama Violohongele—2017
  • ‘Ko ka Saluki Kuenda ko ka Yokoki ño!’
    Utala Wondavululi—2003
  • “Eyovo Liene li Kasi Ocipepi”!
    Utala Wondavululi Welilongiso—2015
Utala Wondavululi—2003
w03 1/6 kam. 27-32

Talamẽla Oco o Mõle Epopelo Lia Yehova!

‘Kuendiko okuti u talama ngõ, talameli ño kuenje vu mõla ndomo Yehova o popeli.’​—⁠2 ASAPULO 20:⁠17.

1, 2. Momo lie uyaki wa “Goge vofeka ya Magoge” una u kasi ocipepi wa velelapo ovoyaki osi a siata oku lingiwa voluali?

UNGANGALA wa siata oku popiwa lomanu vamue okuti, uyaki umue u lingiwila vovisoko violuali luosi toke muẽle vapata omanu. Omo liaco, eci ocitangi cimue ci sukila oku ci konomuisa ciwa. Handi vali tu lavoka uyaki umue ukuavo okuti uka nena ovitangi vialua, pole uyaki waco ka wa kapiwileko lovisoko viomanu voluali. Uyaki waco hẽ we?

2 Uyaki waco wa lomboluiwa kelivulu lia Esekiele kocipama 38, una uka lingiwa la “Goge vofeka ya Magoge.” Anga hẽ ka ca sungulukile oku popia okuti uyaki waco wa velapo vali haiwo ka u sokisiwa lungangala una wa siata oku lingiwila voluali luosi? Sio, momo uyaki wa Goge wa velapo vali calua okuti ka u sokisiwa luyaki una wa siata oku lingiwa lolombiali violuali lulo. Uyaki waco u lingiwila oku liyaka luviali wa Suku wokilu! Ocili okuti, omanu va kuete epondolo li sulemo koku potolola ovitangi viungangala. Pole, Yehova eye lika o kuete epondolo lia velapo lioku mãlako ovilinga viosi viuyaki wa Goge.

Oku Yaka Luviali wa Suku

3. Elaleko lie lipi siata oku eciwa kolombiali violuali lulo tunde kunyamo wo 1914? Kuenda ndamupi ovio via siata oku tenda elaleko liaco?

3 Uyaki pokati ko Soma yuviali wa Suku kuenda Soma yoluali lulo luevĩho Satana, wa siata oku lingiwa tunde eci Usoma wa Suku wa tumbikiwa oko kilu kunyamo wo 1914. Tunde kotembo yaco, olombiali violuali via siata oku tambula elungulo lioku pokola ko Soma yina ya nõliwa la Suku. Pole, ovo ka va siatele oku pokola kelungulo liaco ndomo ca popiwile hati: ‘Olosoma viokilu lieve via lipongiya. Olombiali via tumbikila ongombo Yehova lombuavekua yaye, viti, tu soyoli apanda avo. Ovikolo viavo tu vi inasi.’ (Osamo 2:​1-3) Oku tamalãla kuviali Wusoma kuka tẽlisiwa vokuenda kuyaki una uka lingiwa la Goge vofeka ya Magoge.

4, 5. Ndamupi omanu va pondola oku yaka luviali wa Suku wokilu, una ka u muiwa lovaso etu?

4 Etu tu pondola oku komõha ndomo omanu va kasi oku liyaka lombiali yimue ka yi letiwe yi kasi kilu. Embimbiliya li lombolola okuti, uviali waco u kasi leci ci soka ‘ocita lakũi akuãla kolohulukãi la vikuãla viava ndeti va yovuiwa kilu lieve’ kumue la Yesu Kristu “Kameme.” (Esituluilo 14:​1, 3; Yoano 1:29) Omo okuti uviali waco wokaliye u kasi kilu owo “ilu liokaliye,” ca sunguluka okuti olonungi vina vika kala palo posi vi tukuiwa okuti ‘oluali luokaliye.’ (Isaya 65:17; 2 Petulu 3:13) Onepa yalua yeci ci soka 144.000 yolombuavekua vana vaka viala la Kristu oko kilu, va tẽlisa ale upange wavo palo posi lepokolo liocili kuenje cilo va kasi ale oko kilu. Ovo va lekisa ale epondolo liavo lioku tẽlisa ocikele cavo cokaliye cupange oko kilu.

5 Palo posi pa siala handi etendelo limue litito liava vatiamẽla ketendelo liaco eli lio 144.000. Kunyamo wo 2002, kueci ci pitahãla 15.000.000 komanu va kala Kocipito Condalelo ya Ñala Yesu, kua kala lika eci ci soka 8.760 va lekisa okuti, elavoko liavo lioku enda kilu. Omunu wosi wa seteka oku linga uyaki la vana vatiamẽla kocisoko Cusoma, o kasi oku yaka Lusoma wa Suku.​—⁠Esituluilo 12:⁠17.

Soma o Tẽlisa Oku Yula Kuaye

6. Ndamupi Yehova la Kristu va tenda omanu vana va seteka oku yaka lomanu Vavo?

6 Kueci catiamẽla koku teyuila kua Yehova Usoma waye una wa tumbikiwa oko kilu ca popiwa ale osimbu ndoco: “U o kasi kilu o yola. Yehova o va pembula. O popia lavo loku tema, kuenje o va lingisa usumba lonyeño yaye ya lua, hati, Nda kapa osoma yange komunda yange yi kola, Siono.” (Osamo 2:​4-6) Ndopo muẽle yi pitilapo otembo yina Kristu aka kuatisiwa la Yehova oco a ‘tẽlise oku yula kuaye.’ (Esituluilo 6:⁠2) Ndamupi Yehova aka tenda omanu vana vaka seteka oku linga uyaki lomanu vaye vokuenda kuotembo yoku yula kua sulako? Yehova, omanu vaco o va tenda ndomanu vana va kasi oku liyaka laye kuenda Losoma yaye yi kasi oku viala. Omo liaco, Yehova wa popia hati: ‘Omunu wosi wa ku lambi, wa lamba komoliso liange.’ (Sakariya 2:⁠8) Yesu wa lombolola okuti, eye muẽle o kapako eci omanu va linga ale ceci ka va lingila kolombuavekua viaye, okuti nda va ci linga, va ci lingila Yesu, kuenje nda ka va ci lingile, ka va ci lingililevo eye.​—⁠Mateo 25:​40, 45.

7. Momo lie “owiñi wakahandangala” wa tukuiwa kelivulu Liesituluilo 7:9 uka lambalaliwila la Goge?

7 Omanu vana va kasi oku kuatisa olombuavekua via Suku, vaka lambalaliwavo la Goge. Omanu vaco vatiamẽla ‘koluali luokaliye lua Suku,’ ovo “owiñi wakahandangala” una wa tukuiwa hati, “va tunda kolofeka viosi kuenda kapata osi, okuti omanu vakuapata osi kuenda vakualimi osi.” (Esituluilo 7:⁠9) Kueci catiamẽla komanu vaco ca popiwa okuti, “va talama kovaso yocalo lo kovaso ya Kameme. Va wala olonanga viyela.” Omanu vaco, va taviwavo oku kala kovaso ya Suku kuenda ya Yesu Kristu. Oku ‘ambata kuavo povaka ovianja vieva’ ku lomboloka okuti, ovo va velisapo Yehova Ombiali yavelapo yesunga voluali luosi una wa vialeka Yesu Kristu o Soma okuti eye ‘kameme ka Suku.’​—⁠Yoano 1:​29, 36.

8. Uyaki wa Goge uka vetiya Yesu oku linga nye kuenda lesulilo lie?

8 Uyaki Goge aka linga, uka vetiya Soma wa tumbikiwa la Suku oku nena uyaki wo Harmagedo. (Esituluilo 16:​14, 16) Omanu vosi va likala oku tava kuviali wa velapo wa Yehova, vaka kunduiwa. Pole, omanu vana okuti va lekisa epandi liocili omo liekolelo liavo vakuetele Kusoma wa Suku, vaka kuata ekavuluko limue ka li pui. Upostolo Paulu wa popia eci catiamẽla kokuavo hati: “Eci oco ca linga ondimbukiso yokutetulula kua Suku kuesunga. Suku wa panga okuti ene vu sesamisua usoma wa Suku, una vu kasi loku u talela ohali. Momo, ku Suku, esunga oku fetuluinya lohali ava vo talisi ohali, loku eca kokuene vu kasi loku talisua ohali, epuyuko kumue letu, eci Ñala Yesu a ka tukuluka tunde kilu lovangelo vaye va pama vondalu yulienge, kuenje o petuluinya ava ka va kũlĩhile Suku, lava ka va tava kondaka yiwa ya Ñala yetu Yesu.”​—⁠2 Va Tesalonike 1:​5-8.

9, 10. (a) Ndamupi Yehova a kuatisa va Yuda oco va yule ovanyãli vavo? (b) Nye Akristão va sukila oku amamako oku linga koloneke vilo?

9 Vokuenda kuohali yalua yina yi laika okuiya, okuti yika sulila vuyaki wo Harmagedo, Kristu oka malako ovina viosi vĩvi. Pole, omanu vosi va pokola ku Yesu ka vaka sukila oku yaka momo ovo vaka kuama ongangu yeci capita lomanu vakuapata avali vana vatiamẽla kusoma woko Yuda okuti ka va sukilile oku yaka. Tunde eci uyaki waco wa pitako toke cilo, pa pita ale eci ci pitãhala 2.900 kanyamo. Uyaki wa kala wa Yehova, omo liaco eye wa va ihĩle eyulo. Ulandu waco u popia ndoco: “Yehova wa kapa [omanu] vamue va lavekela va Amoni la va Moavi kuenda ava vomunda Seire, haivo va katukila Yuda, kuenje va lunduiwa. Momo va Amoni la va Moavi va katukila olonungi viomunda Seire, ha va va ipa loku va kundula pe. Eci va malusulapo olonungi via Seire, va likuatisa oku lipa pokati omunu omunu. Eci va Yuda va pitila kilu liomunda ya imba ovaso vekango, va vanja kowiñi, kuenje tala, wa liyala posi, wa fa elindi, lomue wa pulukapo.”​—⁠2 Asapulo 20:​22-24.

10 Olondaka evi via tẽlisiwa ciwa ndomo Yehova a ci popele hati: “Heneko vu kuete oku yaka.” (2 Asapulo 20:17) Eyi oyo ongangu Akristão vaka kuama eci Yesu Kristu aka ‘tẽlisa oku yula kuaye.’ Ovo otembo yosi va kasi oku amamako oku liyaka leci cĩvi lovimalẽho vina ka vi letiwe, okuti uyaki umue u lingiwa lovimalẽho viespiritu. Omo liaco, ovo ‘eci cĩvi va ci yula leci ciwa.’​—⁠Va Roma 6:13; 12:​17-21; 13:12; 2 Va Korindo 10:​3-5.

Helie Oka Songuila Uyaki wa Goge?

11. (a) Ovisoko vipi vika kuatisa Goge oco a linge uyaki waye? (b) Nye ca kongeliwa voku lavulula kespiritu?

11 Goge vofeka ya Magoge eye muẽle Satana Eliapu una wa tundisiwa pomangu yaye oko kilu kunyamo wo 1914. Omo okuti eye ocilulikilo cespiritu, eye ka pondola oku linga uyaki letu, pole oka vetiya ovisoko viomanu oco va tẽlise ovilinga viaye. Velie vaka panga onepa kovisoko viaco viomanu? Embimbiliya ka li tu lomboluila lacimue catiamẽla kondaka eyi, pole, lieca onumbi yimue okuti yi pondola oku tu kuatisa oku limbuka vana vaka panga onepa kovisoko viaco. Ndomo ovolandu atiamẽla koku tẽlisiwa kuovitumasuku Viembimbiliya a kasi oku pita voluali luosi, cimuamue haico okuti, vokuenda kuoloneke tuka kuata elomboloko liasuapo liatiamẽla kondaka eyi. Omanu va Yehova va yuvula oku kuata ovisimĩlo viavo muẽle vieci catiamẽla kondaka eyi, pole va lavulula kespiritu loku limbuka ovina viosi vi kasi oku pita lolombiali kuenda atavo, ci lekisa oku tẽlisiwa kuovitumasuku Viembimbiliya.

12, 13. Ndamupi uprofeto Daniele a lombolola uyaki wa sulako omanu va Suku vaka pita lawo?

12 Uprofeto Daniele wa lombolola ovolandu alua atiamẽla kuyaki uka lingiwa komanu va Suku poku soneha ndoco: “[Soma yokonano oka] tunda loku fungula kua lua ha kundula loku nyanyõla [omanu] valua. [Oka] tamulũila olombalaka vielombe liaye pokati kokalunga lomunda yi kola haiyo yulamba.”​—⁠Daniele 11:​44, 45.

13 Kosiahũlu, ‘Okalunga Kanene’ ka kala o Mediterrâneo kuenda ‘omunda yi kola’ ya kala o Siono kuna Yehova a popia hati: “Nda kapa osoma yange komunda yange yi kola, Siono.” (Osamo 2:6; Yehosua 1:⁠4) ‘Okalunga lomunda yi kola’ konepa yespiritu, vi lomboloka ekalo liwa liovopange espiritu ana a kasi oku lingiwa Lakristão olombuavekua. Cilo, ovo va siata oku yuvula oku kuata ukamba lomanu vana ka va tava ku Suku, kuenje ovo va lavoka oku viala la Yesu Kristu Vusoma wokilu. Ocili okuti olombuavekua via Suku kumue lakamba vavo owiñi wakahandangala vaka talisiwa ohali lombiali yo konano eci yika linga uyaki poku tẽlisiwa kuocitumasuku ca Daniele.​—⁠Isaya 57:20; Va Heveru 12:22; Esituluilo 14:⁠1.

Nye Omanu va Suku Vaka Linga?

14. Ovina vipi vitatu omanu va Suku vaka linga eci vaka pita velambalalo?

14 Nye omanu va Suku va lavoka oku linga eci vaka pita velambalalo? Ovo vaka kuama ongangu yina ya lekisiwa lomanu va Suku koloneke via Yehosafata. Ocili okuti, ovo va handelekiwa oku linga ovina vitatu ndeci: (1) oku talama ngõ, (2) oku talamela ño kuenda (3) oku mõla mõla epopelo liaYehova. Ndamupi omanu va Suku koloneke vilo vaka pokola kolondaka evi?​—⁠2 Asapulo 20:⁠17.

15. Nye ci lomboloka komanu va Yehova oku talama ngõ?

15 Ovo va talama ngõ: Omanu va Suku ka vaka konyõha pole vaka amamako lombili yavo kupange woku kunda Usoma wa Suku. Akristão vaka amamako oku yuvula oku litenga vovitangi violuali. Ovo vaka linga ‘vakuepandi haivo vaka tuamela’ lekolelo kupange wavo ku Yehova. Handi vali, ovo vaka amamako oku sapuila omanu eci catiamẽla koku sivaya Yehova omo liohenda yaye. (1 Va Korindo 15:58; Osamo 118:​28, 29) Cikale elambalalo koloneke vilo ale lieli likeya kovaso, ka li va saluisa okuti va siapo ekalo liavo liwa lioku taviwa la Suku.

16. Ndamupi omanu va Yehova vaka tẽla oku talamela ño?

16 Oku talamela ño: Omanu va Yehova ka vaka seteka oku liyovola ovo muẽle. Pole vaka nõlapo lika oku kolela ku Yehova, momo eye lika o kuete epondolo lioku yovola omanu vaye kovitangi violuali lulo lua vĩha kuenda eye wa likuminya oku ci linga. (Isaya 43:​10, 11; 54:15; Asiõsuĩlo 3:26) Voku kolela ku Yehova muka kongeliwavo oku kolela kocisoko caye ca palo posi cina eye a nõla okuti ca siata oku tẽlisa ocipango caye vokuenda kuanyamo. Ocili okuti, Akristão vocili vaka sukila oku kolela kakamba vavo va fendelela kumuamue vana va kuete ocikele coku songola cina ca eciwa la Yehova kuenda Yesu Kristu, una wa vialekiwa Kusoma okuti eye o kuete omoko yoku songola. Alume vaco ava ndeti vakuekolelo va tambula omoko yoku songuila omanu va Suku. Oku likala oku songuiwa lavo, ku pondola oku nena ekunduko.​—⁠Mateo 24:​45-47; Va Heveru 13:​7, 17.

17. Momo lie omanu va Suku vaka mõlela epopelo lia Yehova?

17 Oku limbuka epopelo lia Yehova: Omanu vosi okuti va pandikisa loku yuvula oku litenga vovitangi violuali, okuti va kolela keyovo li tunda ku Yehova, ovo lika vaka tambula onima yoku yovuiwa. Osimbu handi otembo yaco ka yeyile, ovo vaka amamako oku sandeka esapulo liokuiya kueteke lia Yehova liesombiso. Omanu vosi palo posi va sukila oku kũlĩha okuti Yehova eye lika Suku yocili kuenda o kuete omanu vaye vo kolela voluali luosi. Omo liaco, kuviali wa Yehova wesunga lalimue eteke kuka kala vali ovitangi.​—⁠Esekiele 33:33; 36:⁠23.

18, 19. (a) Ndamupi ocisungo ceyulo ci sangiwa kelivulu Lietundilo kocipama 15 ci lekisa esanju omanu vaka kuata eci vaka puluka kuyaki wa Goge? (b) Nye ca sunguluka okuti oco omanu va Suku va sukila oku linga cilo?

18 Omo liongusu yomanu va Suku yika tumbuluiwa, ovo vaka kuata esanju lioku iñila voluali luokaliye lonjongole yoku imba ocisungo coku yula ndeci va Isareli va imbile eci va yovuiwa Vokalunga Kakusuka. Ovo vaka eca olopandu viavo ku Yehova otembo ka yi pui omo a va popela kuenje ci kale omunu lomunu ale vosi yavo vaka tava kocisungo cina ca imbiwile osimbu hati: “Njimbila Yehova [ocisungo], eye wa tulamẽla ca piãla. . . . Yehova eye ukuavita. Yehova oyo onduko yaye. . . . Ondio yove, a Yehova, yi sãsõla unyali. O yula ava va ku katukila lunene wulamba wove wa piãla. O va votuila onyeño yove, yi va lia, huti ño asĩla owangu. . . . Wa songuila locisola ka ci pongoloka omanu wa yovola. Wa va endisa longusu yove toke kocitungilo cove ci kola. . . . A Yehova, ove o va iñisa, o va tuika vomunda yove. O va tumalisa vocitumãlo cina wa ci litungila ove muẽle oku tumalamo. Onumbuko yaco yi kola, a Yehova, ovaka ove a yangiliya. Yehova o viala olotembo ka vi pui.”​—⁠Etundilo 15:​1-19.

19 Omo okuti elavoko liavo lioku tambula omuenyo ko pui li kasi ocipepi okuti kosimbu ci sule, yilo oyo otembo omanu va Suku va sukila oku lekisa elitumbiko liavo ku Yehova kuenda oku nõlapo lika onjila yoku vumba Yehova Osoma yavo, una oka kala otembo ka yi pui!​—⁠1 Asapulo 29:​11-13.

O Pondola Oku Lombolola?

• Momo lie uyaki Goge aka linga uka loñisiwila lika kolombuavekua kuenda kolomeme vikuavo?

• Ndamupi omanu va Suku vaka tẽla oku talama ngõ?

• Oku talamela ño ku lomboloka nye?

• Ndamupi omanu va Suku vaka mõla epopelo lia Yehova?

[Elitalatu kemela 28]

Yehova wa kuatisa Yehosafata lomanu vaye oco va yule ovanyãli vavo kuenda ka va sukilile oku yaka

[Elitalatu kemela 30]

Olombuavekua kuenda olomeme vikuavo vamamako oku litumbika kupange watiamẽla kuviali wa Yehova

[Elitalatu kemela 31]

Ndeci ca pita la va Isareli kosimbu, omanu va Suku ndopo muẽle vaka imba ocisungo coku yula

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link