Ndamupi tu Pondola Oku Tenda Omanu Osimbu Eteke Lia Yehova ka Lieyile?
“Ñala [Yehova] ka livala lohuminyo yaye . . . puãi o pandikisa lene, momo ka yongola okuti [omunu] umue o nyõleha, puãi o yongola okuti vosi va likekembela akandu avo.”—2 PETULU 3:9.
1, 2. (a) Ndamupi Yehova a siata oku tenda omanu koloneke vilo? (b) Apulilo api tu sukila oku lipulisa etu muẽle?
OMANU va Yehova va kuete ocikundi coku ‘longisa omanu vo kolofeka viosi oco va linge olondonge.’ (Mateo 28:19) Osimbu tu amamako oku tẽlisa ocikundi caco loku lavoka “eteke linene lia Yehova,” tu sukila oku tenda omanu ndomo Yehova a va tenda. (Sofoniya 1:14) Ndamupi Yehova a tenda omanu? Upostolo Petulu wa popia hati: “Ñala [Yehova] ka livala lohuminyo yaye ndeci vamue va tukula vati, oku livala, puãi o pandikisa lene, momo ka yongola okuti [omunu] umue o nyõleha, puãi o yongola okuti vosi va likekembela akandu avo.” (2 Petulu 3:9) Yehova o tenda omanu locisimĩlo ca sunguluka momo wa kũlĩha okuti, va pondola oku likekembela akandu avo. Eye “o yongola okuti omanu vosi va popeliwa ha veya kukũlĩhiso wocili.” (1 Timoteo 2:4) Yehova o sanjuka calua eci “ondingãivi yi tinduka konjila yaye [yĩvi] ha yi kala lomuenyo”!—Esekiele 33:11.
2 Anga hẽ etu tua siata oku tenda omanu ndomo Yehova a va tenda? Tua siata hẽ oku tenda omanu vakuakova añi añi la vakualofeka viosi okuti va pondola oku kala ‘olomeme viocunda ca Yehova’? (Osamo 100:3; Ovilinga 10:34, 35) Tu konomuisi ovolandu avali a lekisa esilivilo lioku tenda omanu ndomo Yehova a va tenda. Ovolandu aco avali a lombolola eci catiamẽla kenyolẽho lia kala ocipepi, kuenda omanu va Yehova va tambuile ale ukũlĩhĩso watiamẽla kulandu waco. Ovolandu aco a kuete esilivilo liocili capiãla vali enene osimbu tu kasi oku lavoka eteke linene lia Yehova.
Avirahama wa Tendele Omanu Ndomo Yehova a va Tenda
3. Ndamupi Yehova a tendele omanu vana va kala volupale luo Sodoma kuenda luo Gomora?
3 Ulandu watete u lombolola eci catiamẽla ku Avirahama ukuekolelo kuenda olupale luo Sodoma lo Gomora. Eci Yehova a yeva “eyuala lia Sodoma la Gomora,” eye vonjanja yaco ka nõlelepo oku lundula alupale aco avali kumue lomanu vosi va kalamo. Pole, tete wa konomuisa ekalo liomanu vaco. (Efetikilo 18:20, 21) Yehova wa tumile ovangelo vaye vavali volupale luo Sodoma oku kopa Lote ukuesunga la vakuepata lionjo yaye. Koñolosi eci ovangelo va pitila, “alume vakuimbo . . . amalẽhe, lakulu vendama omanu vosi vokolonjo viosi va ñuala onjo oco va lipekele lovangelo vaco.” Ocili okuti, ekalo lĩvi liomanu vana va kala vimbo, owo uvangi u lekisa okuti va sesamẽlele oku va lundula. Pole, ovangelo va pulisa Lote hati: “Helie vali o kasi love mulo? Olondatembo, lomãla vove valume, kuenda omãla vove vakãi, la vosi vove va kasi mulo vimbo, va tundemo.” Yehova wa yulula onjila yoku yovola omanu vamue va kala volupale luaco. Pole, Lote eye lika weya oku puluka kenyoleho kumue lomãla vaye vavali vafeko.—Efetikilo 19:4, 5, 12, 16, 23-26.
4, 5. Momo lie Avirahama a pingilileko omanu va kala volupale luo Sodoma? Anga hẽ eye wa kuatele ovisimĩlo vimuamue ndevi via Yehova?
4 Kaliye tu ivaluki eci ca pita kotembo yina Yehova a lombolola onjongole yaye yoku konomuisa lutate ovituwa viomanu vana va kala volupale luo Sodoma lo Gomora. Noke Avirahama wa pulisa ku Yehova hati: “Nda hẽ vimbo muli olondingesunga akui atãlo o li nyõla ño, ku li ecela mekonda liakui atãlo kolondingesunga vi kasimo? Ci kole kokuove oku linga ndomo okuti wipaya ondingesunga kumosi londingaĩvi, kuenje ondingesunga londingaĩvi va lisoka; oco ci kole kokuove! Onganji yoluali luosi hẽ, ka yi lingi esunga?” Avirahama wa tukula ondaka “ci kole kokuove” olonjanja vivali. Eye wa kũlĩhĩle okuti Yehova ka ecelela vakuesunga oku lunduiwila kumosi lolondingaĩvi. Eci Yehova a popia hati ka lundula vali olupale luo Sodoma nda mua kala eci ci soka “akui vatãlo kolondingesunga,” Avirahama wamamako oku tepulula etendelo liomanu vaco toke eci lia pitila ci soka ekũi komanu.—Efetikilo 18:22-33.
5 Anga hẽ Yehova nda wa yevelela epingilo lia Avirahama nda lia kalele lioku tẽlisa lika olonjongole viaye muẽle? Sio, Yehova nda ka tavele. Omo okuti Avirahama wa kala “ekamba lia [Yehova] Suku,” eye wa kũlĩhĩle onjongole Yaye. (Tiago 2:23) Eci Yehova a lombolola ocisimĩlo caye coku nyola olupale luo Sodoma lolu luo Gomora, eye wa lekisa onjongole yoku kapako apingilo a Avirahama. Momo lie? Momo Isietu wokilu “ka yongola okuti [omunu] umue o nyõleha, puãi o yongola okuti vosi va likekembela akandu avo.”
Yona wa Tendele Omanu Lonjila Yimue ya Litepa
6. Ndamupi omanu vo ko Ninivei va tendele esapulo lia Yona?
6 Kaliye, tu konomuisi ulandu wavali watiamẽla ku Yona. Ulandu waco u lombolola eci catiamẽla koku lunduiwa kuolupale luo Ninivei. Uprofeto Yona wa tambuile ocikundi coku sapuila olondingaĩvi vina via kala vimbo liaco momo ‘evĩho liavo lia yevala ku Yehova.’ (Yona 1:2) Olupale luo Ninivei lua kala lunene calua oku kongelamo olosanjala viaco kuenda oku li ñuala liosi ca sukilile “oloneke vitatu.” Eci Yona a pokola loku iñila volupale luo Ninivei wa popia hati: ‘Pa kambaño akui akuãla koloneke olupale luo Ninivei lu nyõleha.’ Kuenje, va “Ninivei va tava ku Suku. Va lihandeleka vati, Lomue ka ka lie. Vosi [yavo] va wala ovikẽlẽi.” Omo liaco, osoma yo volupale luo Ninivei yeyavo oku likekembela.—Yona 3:1-6.
7. Ndamupi Yehova a tendele omanu vo ko Ninivei vana va likekembela?
7 Ocili okuti olonungi vio volupale luo Ninivei via lekisa ocituwa cimue ca litepa lolonungi vio vo Sodoma! Ndamupi Yehova a tenda omanu vana va likekembela va kala volupale luo Ninivei? Elivulu lia Yona 3:10 li popia ndoco: “Yehova . . . wa litiulamo, ka lingile ndeci a sokiyile oku va yambula.” Eci Yehova a limbuka okuti omanu va kala volupale luaco va fetika oku kuama onjila ya sunguluka, Eye weya oku “litiulamo” momo ka nenele vali eyambulo kokuavo. Yehova ka pongoluile olonumbi viaye, pole wa pongoluile lika onjongole yaye yoku nena eyambulo komanu vana va kala volupale luo Ninivei omo lioku likekembela kuavo.—Malakiya 3:6.
8. Momo lie Yona a sumũilile calua?
8 Eci Yona a limbuka okuti va Ninivei ka va sesamẽla vali oku lunduiwa, anga hẽ eye wa tendele ovina ndomo Yehova a vi tenda? Sio, momo Embimbiliya li tu sapuila okuti: “Eci puãi ca sumuisa Yona kuenje wa tema calua.” Oco hẽ nye Yona eya oku linga? Ulandu waco u popia ndoco: “Oco [Yona] wa likutilila ku Yehova, hati, A Yehova, eci hẽ, hacoko nda popele eci nda kala vofeka yetu? [Eli olio esunga lieci] nda yayuilako oku tilila ko Tarsisi momo nda ci kũlĩha okuti ove u Suku ukuacali, ukuahenda, ukuakulivala konyeño, ukuacisola ka ci pongoloka, haive ukuangecelo.” (Yona 4:1, 2) Yona wa kũlĩhĩle ovituwa via Yehova. Pole, eye wa sumũile calua kuenda ka kapeleko vali ohenda Suku a kuatela va Ninivei vana va likekembela.
9, 10. (a) Elongiso lipi Yehova a eca ku Yona? (b) Momo lie tu tavela okuti Yona weya oku tenda omanu vo ko Ninivei ndomo Yehova a va tendele?
9 Yona wa endele volupale luo Ninivei wa li tungila osinge yimue kuenje wa tumãla vulembo waco oco ‘a mõle eci ci lingiwa lolupale luaco.’ Noke Yehova wa kũla olungu lumue oco luece ulembo ku Yona. Pole, keteke likuavo olungu luaco lua kukuta. Eci Yona eya oku tema calua omo liolungu lua kukuta, Yehova wo sapuila hati: “[Ove] wa sumũila olungu luna kua talavayele ndaño oku lu tata. . . . Oco hẽ, ame si kuatela ohenda [olupale lunene luo] Ninivei, muna mũli ocita lakui avali kolohũlũkãi viomanu via supa, haivo ka va kũlĩhile oku tepisa eka liondio leka liepĩli, kuenda mũlĩvo ovinyama vialua? (Yona 4:5-11) Yona wa lilongisa calua catiamẽla ku Yehova ndomo a tenda omanu!
10 Etambululo Yona a eca liatiamẽla kohenda Suku a kuatela omanu vana va kala volupale luo Ninivei ka lia sonehiwile. Pole, ci lekisa okuti, uprofeto Yona weya oku kuata ocisimĩlo ca sunguluka catiamẽla komanu vana va likekembela va kala volupale luo Ninivei. Etu tu pondola oku kuata elomboloko liondaka yaco, omo okuti Yehova wa nõla Yona oco a sonehe ulandu waco.
Ove hẽ o Kuete Ocituwa Cipi?
11. Nda Avirahama wa kalele kotembo yilo ndamupi nda a tenda omanu?
11 Koloneke vilo, tu kasi oku lavoka enyolẽho lioluali lulo lua vĩha lina lika pita vokuenda kueteke linene lia Yehova. (Luka 17:26-30; Va Galatia 1:4; 2 Petulu 3:10) Nda Avirahama wa kalele kotembo yilo, ndamupi nda eye a tenda omanu va kasi voluali lulo okuti ndopo muẽle luka kunduiwa? Nda eye wa kalele kotembo yilo, nda wa sakalala calua lomanu vana okuti ka va yevele handi ‘esapulo liolondaka viwa viusoma.’ (Mateo 24:14) Avirahama olonjanja viosi wa enda oku likutilila ku Suku eci catiamẽla komanu vana vakuesunga va kala volupale luo Sodoma. Anga hẽ tua siata oku sakalalavo lomanu vana okuti va pondola oku siapo ovituwa violuali lulo lua Satana nda va kuatele epuluvi lioku likekembela akandu avo oco va vumbe Suku?—1 Yoano 5:19; Esituluilo 18:2-4.
12. Momo lie ca lelukila oku kuata ocituwa ndeci ca Yona catiamẽla koku tenda omanu tu sanga kupange wetu woku kunda? Pole, nye tu pondola oku linga catiamẽla kondaka eyi?
12 Ca sunguluka oku sakalala lesulilo liolondingaĩvi. (Havakuki 1:2, 3) Pole, ca leluka oku kuata ocituwa ndeci ca Yona coku lekisa ekambo liesakalalo lomuenyo womanu vana va pondola oku likekembela. Ekambo liaco liesakalalo, li lekisiwa vali enene nda eci tu enda kupange wetu woku kunda esapulo Liusoma kolonjo viomanu tu sanga omanu vana ka va lekisa onjongole haivo va patãla, ale olonjaki. Ci tava okuti tu pua onjongole yetu yoku vangula lomanu vana okuti Yehova ka va tepele handi koluali lulo lua vĩha. (Va Roma 2:4) Nda tua limbuka okuti tu kasi oku lekisa ovituwa vimue vi kasi nda vina Yona a lekisile tete lomanu vana va kala volupale luo Ninivei, tu sukila oku likutilila ku Yehova oco tu kuate ocituwa ndeci Caye catiamẽla koku tenda omanu.
13. Momo lie tu popela tuti koloneke vilo Yehova wa sakalala calua lomanu?
13 Yehova wa sakalala calua lomanu vana okuti ka va kasi handi oku u vumba kuenda o yevelela olohutililo viomanu vana va litumbika kokuaye. (Mateo 10:11) Omo liaco, eye ‘oka va tetuluila lesunga’ poku tambulula olohutililo viavo. (Luka 18:7, 8) Handi vali, Yehova oka tẽlisa olohuminyo viaye viosi kuenda ocipango caye votembo yina eye a sokiya. (Havakuki 2:3) Vocipango caco mua kongela oku yovola oluali lulo kovina viosi via vĩha ndeci a lundula olupale luo Ninivei omo liovituwa vĩvi viomanu vaco.—Nahumi 3:5-7.
14. Nye tu sukila oku linga osimbu tu amamako oku lavoka eteke linene lia Yehova?
14 Osimbu handi esulilo lioluali lulo lũvi ka lieyile lina lika pita keteke linene lia Yehova, tuka lavoka hẽ lepandi loku litumbika koku linga ocipango Caye? Etu ka tua kũlĩhĩle otembo ya kambako yatiamẽla koku amamako lupange woku kunda olondaka viwa viusoma osimbu handi eteke linene lia Yehova ka lieyile. Pole, tua kũlĩha okuti osimbu handi esulilo ka lieyile, olondaka viwa Viusoma vika kundiwila koluali luosi oco ocipango ca Suku ci tẽlisiwe. Omo liaco, tu sukila oku sakalala loku nena “ovina via velapo” vonjo ya Yehova osimbu Eye amamako oku yukisa onjo yaco lulamba.—Hagai 2:7.
Ocituwa Cetu ci Limbukiwila Kovilinga
15. Ndamupi tu pondola oku vokiya ombili yetu kupange woku kunda usoma?
15 Citava okuti tu kasi vimbo limue okuti omanu vaco ka va lekisa onjongole kupange wetu woku kunda kuenda ekalo lietu ka liecelela okuti tu ilukila kocikanjo cina okuti ku sukila akundi valua Vusoma. Pamue vocikanjo cetu mu sangiwa ekũi liomanu osimbu handi esulilo ka lieyile. Anga hẽ tu sima okuti ekũi liomanu vaco va sesamẽla oku va sandiliya? Yesu wa “kuatela ohenda” omanu “momo va pekengua kuenda va sakalaisua ndolomeme ka vi kuete ungombo.” (Mateo 9:36) Poku lilongisa Embimbiliya kuenda oku tanga lutate ovipama Viutala Wondavululi lo Despertai!, tu pondola oku kuata ukũlĩhĩso wasuapo voluali lulo luohali. Eci ci pondolavo oku vokiya ombili yetu yoku kunda olondaka viwa. Omo liaco, nda tua sola ovipama vi lombolola eci ci kasi Vembimbiliya vina via pongiyiwa ‘lukuenje wakolelua haeye wa lunguka,’ tu pondola oku lekisa onjongole yoku talavaya vocikanjo cina mua siata oku kundiwila olonjanja vilua olondaka viwa viusoma.—Mateo 24:45-47; 2 Timoteo 3:14-17.
16. Ndamupi tu pondola oku vokiya upange wetu woku kunda?
16 Esakalalo lietu lomanu vana okuti ka va tavele handi kesapulo Liembimbiliya lina li yovola omanu, li tu vetiya oku sokiya otembo kuenda oku kuama olonjila via litepa vioku sanga omanu kolonjo kupange wetu woku kunda. Anga hẽ eci tu enda kupange waco ka tu sangi omanu valua konjo? Nda tua sanga ocitangi caco, tu sukila oku kuata uloño woku sokiya olowola kuenda ovitumãlo vikuavo vioku lingila upange wetu woku kunda. Omanu vana va sole oku tamba ombisi, va siata oku enda koku tamba eci va limbuka okuti otembo yaco ca leluka oku kuata ombisi yalua. Anga hẽ tu pondolavo oku kuama onjila yimuamue kupange wetu woku tamba ombisi konepa yespiritu? (Marko 1:16-18) Momo lie ka tu setekela oku enda kupange woku kunda koñolosi kuenda oku ecela uvangi vo telefone nda okuti kocitumãlo tu kasi ci tava oku kuama onjila yaco? Akundi vamue va siata oku limbuka okuti ca leluka oku sanga omanu povitumãlo ndeci, vioku yeka akãlu, vioku yukisila ongasolina vekãlu, kuenda kolonjo violomĩlu. Ocituwa cetu ndeci ca Avirahama catiamẽla koku tenda omanu, cika limbukiwa lika eci tu litumbika koku eca uvangi una ka wa sokiyiwile.
17. Olonjila vipi tu sukila oku kuama oco tu vetiye olomisionariu kuenda vamanji vana va sangiwa kolofeka vikuavo?
17 Kuli omanu valua okuti ka va yevele handi esapulo Liusoma. Nda tu yongola oku vokiya upange wetu woku kunda, anga hẽ tu pondola oku lekisa esakalalo lomanu ndaño okuti ka tua tundile vonjo yetu? Tua kũlĩha hẽ olomisionariu vimue ale vamanji vana va litumbika kupange wakundi votembo yosi okuti va kasi oku kundila kolofeka vikuavo? Nda tua kũlĩha vamue, ca sunguluka okuti tu va tumisa ovikanda muna tu lekisa onjongole yocili kupange ovo va kasi oku linga. Ndamupi ocituwa caco ci pondola oku lekisa okuti tua sakalala lomanu vosi? Ovikanda vietu vievetiyo lepandiyo, vi pondola oku kuatisa olomisionariu oku amamako kupange wavo woku kuatisa omanu valua oco va kuate ukũlĩhĩso wocili. (Olonganji 11:40) Volohutililo vietu tu pondola oku kongelamo olomisionariu kuenda omanu vana va sangiwa kolofeka vikuavo okuti va kuete onjongole yoku lilongisa ocili. (Va Efeso 6:18-20) Onjila yikuavo yoku lekisa esakalalo yi limbukiwila konjongole yetu yoku eca olombanjaile vioku kuatisa kupange Wolombangi via Yehova vi sangiwa voluali luosi.—2 Va Korindo 8:13, 14; 9:6, 7.
Ove hẽ o Pondola Oku Iluka?
18. Nye Akristão vamue va siata oku linga oco upange woku kunda Usoma wamameko vofeka yavo muẽle?
18 Vamanji vana va siata oku ilukila kovikanjo vina okuti kuli upange walua woku kunda Usoma, va siata oku tambula asumũlũho alua omo lioku likolisilako kuavo. Osimbu Olombangi vimue via Yehova vi kasi oku kundila vofeka yavo muẽle, va siata oku lilongisa elimi limue likuavo oco va kuatise omanu vana va tunda kolofeka vikuavo. Ovo va siata oku tambula asumũlũho alua omo lioku likolisilako kuavo. Olombangi vimue epanduvali via Yehova via kuatisa eci ci soka 114 komanu vana va tunda kofeka yo China okuti va kasi volupale luo Texas kofeka yo Estados Unidos poku va laleka oku enda Kocipito Conjivaluko Yolofa via Ñala Yesu kunyamo wo 2001. Vamanji ava ndeti veya oku limbuka okuti vovikanjo viavo ca leluka oku lingilamo upange wokungula.—Mateo 9:37, 38.
19. Nye ove o sukila oku linga nda o yongola oku ilukila kofeka yimue yikuavo oco o kuatise kupange woku kunda Usoma?
19 Pamue ove kumue lepata liove u sima okuti u pondola oku ilukila kocikanjo cina okuti kuli upange walua woku kunda Usoma. Pole, ciwa okuti tete u sukila ‘oku tumãla loku tenda epese liovina viosi via kongelamo.’ (Luka 14:28) Handi vali, ci kuetevo esilivilo oku sokolola lutate nda tu yongola oku ilukila kofeka yimue yikuavo. Omunu wosi o yongola oku tẽlisa onjongole yaco, o sukila oku li pulisa eye muẽle ndoco: ‘Ndi kuete hẽ epondolo lioku kuatisa epata liange? Ndi pondola hẽ oku tambula ukanda wuvangi wa sunguluka woku enda kofeka yikuavo? Ndi tẽla hẽ oku vangula elimi liofeka yaco, ale tete ndi sukila oku lilongisa elimi liaco? Nda kũlĩha hẽ ovituwa viofeka yaco kuenda kuli hẽ ombambi yalua ale owuya? Ndi pondola hẽ oku eca ‘ekoliso liocili’ ku vakuetu okuti si kokela ocilemo vamanji vana va kasi vofeka yaco?’ (Va Kolosai 4:10, 11) Oco o kuate ukũlĩhĩso wovina viosi vi sukiliwa vofeka yina ove o yongola oku ilukila, ca sunguluka oku sonehela kofiliale Yolombangi via Yehova yina yi kasi oku kuatisa upange woku kunda vofeka yaco.a
20. Ndamupi umalẽhe umue Ukristão a lieca eye muẽle koku kuatisa vamanji kuenda omanu vakuavo va sangiwa vofeka yaco?
20 Manji umue wo kofeka yo Japão okuti wa litumbika kupange woku tunga Olonjango Viusoma, wa limbuka okuti kofeka yo Paraguai kua sukilile olonalavayi via loñoloha vi tungilako ocitumãlo cimue cefendelo. Omo okuti eye ka kuelele handi kuenda o kuete olohõlo vialua, wa ilukila kofeka yaco kuenda wa talavaya kupange waco woku tunga eci ci soka olosãi ecelãla ndonalavayi yotembo yosi kupange waco. Voku enda kuotembo eye a kala kofeka yaco yo Paraguai, wa lilongisa elimi lio Espanyole kuenda wa endisa alilongiso Embimbiliya kolonjo. Eye weya oku limbuka okuti vofeka yaco mu sukila akundi valua Vusoma. Ndaño okuti noke wa tiukila kofeka yavo yo Japão, pole weya oku enda vali ko Paraguai oku kuatisa kupange woku kongela omanu Vonjango yaco Yusoma.
21. Esakalalo lipi tu sukila oku kuata kuenda ocituwa cipi tu sukila oku lekisa osimbu tu lavoka eteke linene lia Yehova?
21 Suku oka limbuka okuti upange woku kunda u kasi oku tẽlisiwa ndomo eye muẽle a yongola. Koloneke vilo eye o kasi oku tẽlisa upange wasulako wokungula konepa yespiritu. (Isaya 60:22) Osimbu tu amamako oku lavoka eteke linene lia Yehova, tu lekisi onjongole kupange wokungula kuenda tu tendi omanu ndomo Suku yetu ukuacisola a va tenda.
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Ka ca sungulukile ove oku ilukila vofeka yina okuti muli elambalalo liupange woku kunda. Nda ove wa ilukila vofeka yaco, ci tava okuti o kapa kohele akundi Vusoma va kasi oku kunda luyombeki.
Handi Ocivaluka?
• Ndamupi tu sukila oku tenda omanu osimbu tu lavoka eteke linene lia Yehova?
• Ndamupi Avirahama a tendele omanu vana vakuesunga va kala volupale luo Sodoma?
• Ndamupi Yona a tendele va Ninivei vana va likekembela?
• Ndamupi tu pondola oku lekisa ocituwa ndeci ca Yehova coku tenda omanu vana ka va yevele handi olondaka viwa viusoma?
[Elitalatu kemẽla 16]
Avirahama wa tendele omanu ndomo Yehova a va tenda
[Elitalatu kemẽla 17]
Yona weya oku tenda va Ninivei vana va likekembela ndeci Yehova a va tendele
[Elitalatu kemẽla 18]
Oku sakalala lomanu ku tu vetiya oku sokiya otembo kuenda oku kuama olonjila via litepa kupange wetu woku kunda