Tu Sukila Oku Lavulula Vali Calua Okuti Kosimbu Ci Sule
“Oco lavululi, momo ka wa kũlĩhili eteke Ñala yene eya.”—MATEO 24:42.
1, 2. Uvangi upi u lekisa okuti tu kasi kesulilo lioluali lulo?
ULUME umue onoño o tukuiwa hati Bill Emmott, wa popia hati: “Vokuenda kuocita cakũi avali kanyamo, kua pita ovoyaki alua.” Eye omo lioku kũlĩha okuti tunde osimbu voluali mua siata ale oku pita ovoyaki lungangala, wa vokiyako olondaka viokuti: “Ovoyaki kuenda ungangala wa pita vokuenda kuocita cakũi avali, ka via litepele la vina vio kosimbu. Pole, oku litepa kuaco ku sangiwa lika koku piãla kuovoyaki aco lungangala wa pita vokuenda kuocita caco. Ocita eci oco catete muna mua pita ovoyaki koluali luosi. . . . Handi vali, vokuenda kuocita caco kueya oku pita ovoyaki avali voluali luosi.”
2 Yesu Kristu wa popele hati, kuka kala ovoyaki ana okuti ‘ofeka yi liyaka lofeka yikuavo kuenda osoma yi liyaka losoma yikuavo.’ Pole, ovoyaki aco a lekisa ‘ondimbukiso yoku tukuluka kua Kristu kuenda yesulilo lioluali lulo.’ Vocitumasuku eci ca velapo, Yesu wa popiavo hati, kuka kala onjala, lafengi kuenda ovilemawe. (Mateo 24:3, 7, 8; Luka 21:6, 7, 10, 11) Ovitangi via tukuiwa ndeti, via livokiya calua koloneke vilo. Evĩho lia livokiya calua pokati komanu ndomo ci letiwile kovituwa viavo kuenda elaviso li sangiwa pokati kavo muẽle kuenda la Suku. Ovituwa viwa viomanu via tepuluka kuenda evokiyo liungangala olio li letiwe vali calua. Ovitima viomanu via tekela lika koku sola olombongo okuti Suku ci sule kuenda va yongola lika oku tẽlisa olonjongole viavo muẽle. Ovina viosi evi vi lekisa okuti, tu kasi ‘kotembo yohali.’—2 Timoteo 3:1-5.
3. Ndamupi ‘olondimbukiso viotembo’ vi tiamisiwila kokuetu?
3 Ndamupi ove wa siata oku tenda evokiyo liovitangi pokati komanu? Omanu valua va sina kuenda ka va siatele oku kapako ovina vi kasi oku pita eteke leteke. Omanu vana va kemãla voluali kuenda vakuokũlĩhĩso wa velapo, ka va kasi oku limbuka “olondimbukiso viovina” vi kasi oku lingiwa. Handi vali, asongui vakuatavo ka va siatelevo oku eca olonumbi via sunguluka viatiamẽla konepa yaco. (Mateo 16:1-3) Pole, Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: “Oco lavululi, momo ka wa kũlĩhili eteke Ñala yene eya.” (Mateo 24:42) Palo, Yesu ka tu vetiya lika oco tu lavulule vokuenda kuotembo yimue, pole o tu vetiya oco tu amameko oku ‘lavulula.’ Oco tu amameko loku lavulula, tu sukila oku kapelako kuenda oku lunguka. Kuli ovina vikuavo tu sukila oku linga okuti oku kũlĩha lika okuti tu kasi koloneke via sulako, ale tu kasi kotembo yohali ci sule. Tu sukila oku kolela muẽle kolondaka viokuti, ‘esulilo liovina viosi li kasi ocipepi.’ (1 Petulu 4:7) Poku ci linga, oco lika tuka tẽla oku limbuka onjanga yoku lavulula lutate. Omo liaco, epulilo limue tu sukila oku kũlĩhĩsa lutate lieli: ‘Oco hẽ, nye cika tu kuatisa oco tu pamise ekolelo lietu lioku limbuka okuti esulilo li kasi muẽle ocipepi?’
4, 5. (a) Nye cika tu kuatisa oku tava okuti esulilo lioluali lulo li kasi ocipepi? Kuenda momo lie? (b) Ekalo lipi lia lisetahãla leli lio koloneke via Noha kuenda okuiya Kua Mõlomanu?
4 Konomuisa ulandu wekalo liomanu vana va kala kotembo ya Noha eci handi Etande ka lieyile. Ovo va kala lovituwa via vĩha calua okuti Yehova “co vala kutima.” Omo liaco, Eye wa popia hati: “Ndi nyõla omanu nda sovola oco va tunde kilu lieve.” (Efetikilo 6:6, 7) Yehova wa tẽlisa muẽle onjongole yaye. Yesu poku sokisa ekalo lio kotembo ya Noha leli li kasi koloneke vilo wa popia hati: “Ndeci ca kaile koloneke via Noha haico ci kala eci Mõlomanu a tukuluka.”—Mateo 24:37.
5 Ca sunguluka oku popia okuti, evalo lina Yehova a yevele kosimbu eci handi Etande ka lieyile, hailio a yevite koloneke vilo. Omo okuti Yehova wa nenele esulilo komanu vana vãvi vo koloneke via Noha, eye oka kundulavo olondingaĩvi viosi koloneke vilo. Poku kuata elomboloko liasuapo liatiamẽla kekalo lio kosimbu leli lio koloneke vilo, ci pamisa ekolelo lietu liokuti, esulilo lioluali lulo li kasi ocipepi. Ovina vipi via lisoka lekalo lio kosimbu leli lio koloneke vilo? Kuli ovina vitãlo via lisoka. Catete, elungulo liokuiya kuenyolẽho lioluali lulo kuenda uvangi waco u kasi oku sapuiwa muẽle.
Wa Lunguiwa Eci Catiamẽla ‘Kovina ka Via Molehẽle Handi’
6. Nye Yehova a sokiyile oku linga koloneke via Noha?
6 Koloneke via Noha, Yehova wa popele hati: “Espiritu liange ka li ka kale ño-o hũ vomunu, momo eye ukuetimba; oloneke viaye puãi vi tẽla ocita canyamo kakui avali kanyamo.” (Efetikilo 6:3) Elungulo Liondaka ya Suku yina ya eciwa kunyamo wo 2490 O.Y., olio lia lekisa efetikilo liesulilo lioluali luna lũvi. Sokolola ño handi elomboloko lielungulo lina lia eciwile komanu va kala kotembo yaco! Ndomo Yehova a sapuilile Noha, kueya oku pita lika ci soka 120 kanyamo, kuenje wa nena ‘etande lieya oku nyola oviendalomuenyo viosi via kala lefuimo liomuenyo vemẽhi lilu.’—Efetikilo 6:17.
7. (a) Ndamupi Noha a tendele elungulo liatiamẽla kokuiya Kuetande? (b) Ndamupi tu sukila oku tenda elungulo liatiamẽla kokuiya kuesulilo lioluali lulo?
7 Elungulo lina liatiamẽla kocilunga ca kala okuiya voluali, Noha wa litambuile eci handi pa kambele anyamo alua. Omo liaco, eye wa sandiliya otembo yoku liangiliya oco a puluke kenyolẽho liaco. Upostolo Paulu wa popia hati: “Noha, omo a kala lekolelo, oco eci a lunguiwila ovina ka via molehele handi, wa kuata ohele, yu wa angiliya ocimbaluku oku popela onjo yaye.” (Va Heveru 11:7) Oco hẽ, nye ci popiwa catiamẽla kokuetu? Tunde kunyamo wo 1914 eci oloneke via sulako via fetika toke cilo, pa pita ale eci ci soka 90 kanyamo. Omo liaco, tu kasi muẽle “kotembo yesulilo.” (Daniele 12:4) Ndamupi tu tenda elungulo tua siata oku tambula? Embimbiliya li popia ndoco: “U o lingainga ocipango ca Suku [oka] kala oloneke ka vi pui.” (1 Yoano 2:17) Yilo oyo otembo yoku linga ocipango ca Yehova lonjongole yocili.
8, 9. Alungulo api Yehova a siata oku eca koloneke vilo? Kuenda ndamupi alungulo aco a kasi oku sandekiwa?
8 Koloneke vilo, omanu vana va kuete onjongole yoku lilongisa Embimbiliya, va siata oku lilongisa Vovisonehua okuti, oluali lulo ndopo muẽle luka kunduiwa. Etu hẽ tu tava kondaka yaco? Konomuisa olondaka via Yesu Kristu eci a popia hati: “Koloneke viaco [kuka] kala ohali ya lua, yimue ya linga ndoyo ka ya leya tunde kefetikilo lioluali toke cilo, kuenje ka yiya vali.” (Mateo 24:21) Yesu wa popelevo okuti eye o keya Ndonganji ya nõliwa la Suku, kuenje oka tepa omanu ndeci ungombo a tepa olomeme lolohombo. Olondingaĩvi viosi vika “enda keyambulo ka li pui, puãi vakuesunga [vaka] enda komuenyo ko pui.”—Mateo 25:31-33, 46.
9 Yehova wa siata oku ivaluisa elungulo eli komanu vaye lekuatiso liolonumbi vina vieciwila vokulia kuespiritu kua siata oku pongiyiwa ‘lukuenje wa kolelua haeye wa lunguka.’ (Mateo 24:45-47) Omo liaco, olofeka viosi, apata osi, lalimi osi lomanu vosi, va kasi oku lalekiwa oco va ‘sumbile Suku loku u wĩha ulamba momo owola yaye yoku tetulula yeya.’ (Esituluilo 14:6, 7) Esapulo Liusoma lina li kasi oku kundiwila kolonepa viosi violuali Lolombangi via Yehova, olio elungulo li lekisa okuti, Usoma wa Suku ndopo muẽle uka kundula ovoviali osi omanu. (Daniele 2:44) Elungulo eli ka tu sukila oku li kuata lowesi. Suku Ukuonene wosi, o tẽlisa muẽle ondaka yaye. (Isaya 55:10, 11) Eye wa tẽlisa Ohuminyo yaye kotembo ya Noha, kuenje ndopo muẽle oka yi tẽlisavo koloneke vilo.—2 Petulu 3:3-7.
Evĩho Liukahonga Lia Livokiyile Calua
10. Nye ci popiwa catiamẽla kevĩho liukahonga lia kala koloneke via Noha?
10 Otembo yetu yilo, yi sokisiwa leyi yo koloneke via Noha konepa yimue yimue yikuavo vali. Yehova wa handelekele Adama la Heva oco va ‘yukise oluali’ lomãla vavo vana va citiwa lekuatiso liongusu yavo yovimatamata viuyali ovo va tambula ku Suku noke yoku tokekisa olohuela. (Efetikilo 1:28) Kotembo ya Noha, ovangelo vana vasinile veya oku vĩhisa ekalo liomanu lukahonga. Ovangelo vaco va lokila palo posi, va lipongolola vatimba ositu, kuenje va kuela afeko vamue vafina okuti noke veya oku cita lavo omãla vamue va tukuiwa hati Ovindululu. (Efetikilo 6:2, 4) Ekandu liovangelo vaco vãvi lia lisokele levĩho lia kala volupale luo Sodomo lo Gomora. (Yuda 6, 7) Omo liaco, evĩho liukahonga lieya oku livokiya calua koloneke viaco.
11. Ekalo lipi lĩvi lia livokiya calua koloneke vilo okuti lisokisiwa leli lio kotembo ya Noha?
11 Nye ci popiwa catiamẽla kekalo lio koloneke vilo? Koloneke vilo via sulako, onepa yalua yomanu ovitima viavo via tekela lika koku lipekela. Upostolo Paulu wa lombolola eci catiamẽla kokuavo hati, omo okuti omanu vaco “va tĩlisa ovitima viavo,” valua pokati kavo “va lieca kupuepue [kuenda] va livela oku linga evĩho liosi.” (Va Efeso 4:19) Oku tala omanu va kasi epolõla, oku lipekela kuomanu vana okuti ka va tokekisile handi olohuela, oku lipekela lomãla vatito kuenda alume va lipekela lalume, oco ca siata pokati komanu. Vamue pokati kavo va tambula ale ‘onima va sesamẽla’ ndeci: oku kuatiwa luveyi una u sambuka poku lipekela, oku litepa kuapata kuenda ovitangi vikuavo.—Va Roma 1:26, 27.
12. Momo lie tu sukilila oku suvuka eci cĩvi?
12 Koloneke via Noha, Yehova wa tumĩle Etande lia kundula omanu vosi va litumbikile kovituwa via vĩha viukahonga. Lalimue eteke ka tu ka ivaliko okuti, ovituwa vio koloneke vilo haivio via kala kotembo ya Noha. “Ohali ya lua” tu kasi oku lavoka, yika mãlako evĩho liosi voluali ndeci: ‘omanu vana va litumbika kukahonga, vakahokolo, la vana vakualoñeyi ka via sungulukile vioku lipekela kuenda alume va siata oku lipekela lalume.’ (Mateo 24:21; 1 Va Korindo 6:9, 10; Esituluilo 21:8) Omo liaco, tu sukila oku suvuka ovina viosi vĩvi kuenda oku tila ayonjo osi a vetiya oku linga ukahonga.—Osamo 97:10; 1 Va Korindo 6:18.
Oluali Lueya ‘Oku Yuka Ungangala’
13. Momo lie ‘voluali mue yukilile ungangala’ koloneke via Noha?
13 Kueci catiamẽla ketosi liatatu kekalo lio kotembo ya Noha, Embimbiliya li popia ndoco: “Oluali lua vĩha ku Suku, hailuo lue yuka [ungangala].” (Efetikilo 6:11) Ungangala waco wa tundile kosimbu. Kaini omõla a Adama wa pondele manjaye ukuesunga. (Efetikilo 4:8) Lameke poku lekisa ungangala wa kala koloneke viaye, wa sokiya ocisungo cimue coku lipanda ci lekisa ndomo a ponda ukuenje umue lesunga lioku liteyuila eye muẽle. (Efetikilo 4:23, 24) Ocina cimue cikuavo ca kala koloneke via Noha, ungangala. Eci ovangelo veya oku sinila Suku poku kuela akãi palo posi, loku cita omãla vana va linga Ovindululu, ungangala weya oku livokiya calua. ‘Ovindululu viaco via kala omanu vamue olongangala okuti va enda oku ponda vakuavo.’ (Efetikilo 6:4) Omo liaco, ‘oluali lueya oku yuka ungangala walua.’ (Efetikilo 6:13) Sokolola ño handi ovitangi Noha a liyaka lavio poku tekuila epata liaye vekalo liaco lievĩho! Pole, pokati kovitumbulukila viaco, Noha eye lika wa kala omunu umue ‘ukuesunga ku Yehova.’—Efetikilo 7:1.
14. Koloneke vilo ndamupi oluali lueya oku ‘yuka ungangala’?
14 Ungangala wa siata oku livokiya calua pokati komanu. Pole, ndeci ca kala kotembo ya Noha ungangala u letiwevo koloneke vilo kuenda wa lisanduila kolonepa viosi violuali. Olonjanja viosi tua siata oku yeva ungangala u kasi vapata, ovisoko viomanu vana va litumbika koku ponda vakuavo, kuenda omanu valua va siata oku pondiwa lovota okuti ka va kuete eko lalimue. Handi vali, kulivo epese liosonde yomanu valua va pondiwila vuyaki. Ocili okuti, oluali luosi lue yuka vali ungangala. Momo lie? Nye ci kasi oku nena evokiyo liungangala waco? Etambululo li lekisa ekalo limuamue leli lio koloneke via Noha.
15. (a) Nye ci kasi oku nena evokiyo liungangala koloneke vilo? (b) Nye tua kolela okuti ci keya muẽle?
15 Eci Usoma wa Suku una u kasi povaka a Mesiya wa tumbikiwa kilu kunyamo wo 1914, Yesu Kristu okuti eye Soma yaco, wa fetika oku linga upange umue u komohĩsa. Eye wa tundisa Satana Eliapu lolondele viaye oko kilu kuenje wa va leñuila ocipepi la palo posi. (Esituluilo 12:9-12) Eci handi Etande ka lieyile, ovangelo vana vasina, va nõlelepo oku siapo omangu yavo oko kilu, pole koloneke vilo, ovangelo vaco va tundisiwa oko kilu. Cilo ovangelo vaco, ka va kuete vali epondolo lioku li pongolola vetimba ndeli liomanu oco va tẽlise olonjongole viavo vĩvi palo posi. Omo lionyeño yaco kuenda usumba wesombiso lia laika oku iya, ovo va siata oku vetiya omanu lovisoko vikuavo oku litumbika kungangala lumondi okuti una wa kala kotembo ya Noha u sule. Yehova wa nenele Etande eci a limbuka okuti, ovangelo va sina kuenda omãla vavo va yukisa oluali luosi lungangala. Ocili okuti, Eye oka kuamavo onjila yimuamue koloneke vilo! (Osamo 37:10) Pole, omanu vosi va kasi oku lavulula lutate, va kũlĩha okuti eyovo liavo li kasi ocipepi.
Esapulo Lia Kundiwa
16, 17. Etosi lipi liakuãla li kuete elitokeko loloneke via Noha kuenda eci ci kasi oku pita kotembo yilo?
16 Etosi liakuãla li lekisa oku lisetahãla kuekalo lioloneke vilo kuenda oluali luo koloneke via Noha eci handi Etande ka lieyile, li molehẽla kocikundi cupange Noha a tambuile. Eye wa tunga ocimbaluku cimue cinene kuenda wa kalavo locikundi coku ‘kunda esunga.’ (2 Petulu 2:5) Ondaka yipi eye a kunda? Ondaka Noha a kunda, mua kongelele oku lomboluila komanu oco va likekembele kuenda oku va lungula omo lienyolẽho lia kala okuiya. Yesu wa popele hati, omanu vo kotembo ya Noha ‘ka va kapeleko elungulo lia eciwa toke eci etande lieya kuenje lia va nyola vosi.’—Mateo 24:38, 39.
17 Koloneke vilo, Olombangi via Yehova vi kuetevo ombili yoku tẽlisa ocikele cavo coku kunda ondaka Yusoma wa Suku yina yi kasi oku sandekiwa voluali luosi. Kolonepa viosi violuali omanu va kasi oku yeva kuenda oku lilongisa ondaka Yusoma velimi liavo muẽle. Utala Wondavululi wusapula Usoma wa Yehova, u kasi oku pangiwa kueci ci soka 25.000.000 kolorevista vokuenda kuosãi losãi kuenda u kasi oku pongoluiwa kueci ci pitahãla 140 kalimi. Ocili okuti, olondaka viwa Viusoma wa Suku vi kasi oku kundiwila ‘kolonepa viosi violuali oco vi linge uvangi kolofeka viosi.’ Eci upange waco u tẽlisiwa ndomo Suku a yongola, esulilo liya muẽle.—Mateo 24:14.
18. Ndamupi omanu vo koloneke vilo va siata oku tenda esapulo liusoma? Kuenda ndamupi ekalo liaco li sokisiwa leli liomanu vo koloneke via Noha?
18 Oku konomuisa ekambo lionjongole kovina viespiritu kuenda ekalo lĩvi lia kala kotembo yina eci handi Etande ka lieyile, ci tu kuatisa oku limbuka esunga lieci epata lia Noha lia yoliwila epembe kuenda eci lia popiwila lãvi lomanu vana va lisunguile lavo okuti ka va tavele ku Suku. Ndaño okuti omanu vo koloneke via Noha ka va tavele kesapulo liaye, pole esulilo lieyile muẽle. Cimuamue haico ci kasi oku pita koloneke vilo via sulako momo kuli ‘omanu valua vakuetombo va sole oku tomba’ ondaka ya Suku. Embimbiliya li lombolola okuti, ‘eteke lia Ñala Yehova likeya ndocimunu.’ (2 Petulu 3:3, 4, 10) Esulilo likeya muẽle votembo ya sokiyiwa la Yehova. Eteke liaco ka lika cilua. (Havakuki 2:3) Omo liaco, tu sukila oku amamako oku lavulula!
Ka Valuile va Puluka
19, 20. Ekalo lipi lia lisetahãla li sangiwa pokati keci ca pita Ketande kuenda eci ci keya poku kunduiwa kuoluali lulo?
19 Oku lisetahãla kuekalo lio koloneke via Noha leli lio koloneke vilo, ka ku kasi lika kevĩho liomanu kuenda kenyolẽho liavo. Ndeci koloneke via Noha kua kala omanu vamue va pulukile Ketande, haico cika pitavo kesulilo lioluali lulo, okuti, kuka kalavo omanu vamue vaka puluka. Omanu vana va pulukile Ketande, va kala ambombe okuti va yuvuile oku kuama ovituwa viomanu vakuavo. Ovo va pokuile kelungulo lia Suku kuenda va litepele lomanu vãvi vokotembo yaco. Embimbiliya li lombolola okuti, ‘Noha wa sanga ohenda ku Yehova kuenda wa kala ukuesunga, haeye wa pua evelo koloneke viaye.’ (Efetikilo 6:8, 9) Pokati komanu vosi, peya oku popeliwa lika epata limosi ‘liomanu vamue vatito, okuti ecelãla lika va puluka kovava omo va kala vocimbaluku.’ (1 Petulu 3:20) Ovo noke veya oku pokola kocihandeleko ca Yehova wa popia hati: “Liciti, siati, yukisi oluali.”—Efetikilo 9:1.
20 Ondaka ya Suku yi tu likuminya okuti, “owiñi wakahandangala” uka “tunda kohali ya piãla.” (Esituluilo 7:9, 14) Owiñi waco uka kala womanu vañami? Yesu wa popia hati: “Ombundi yoku iñila komuenyo ya sukatela, lonjila yaco ya tĩla, kuenje vañamiñami va yi sanga.” (Mateo 7:13, 14) Oku ci sokisa lepandu liolohuluwa kolohuluwa viomanu va kasi cilo voluali luosi, ci lekisa okuti, eci ohali yalua yikeya, kuka puluka lika omanu vamue vatito. Omanu vaco, vaka kuatavo epuluvi ndeli lia eciwile ku vana va pulukile Ketande. Omanu vaka puluka kesulilo lioluali lulo, ci tava okuti, vaka kuata epuluvi lioku cita omãla oco va tẽlise etendelo liocisoko ca vana vaka kala voluali luokaliye.—Isaya 65:23.
“Lavululi”
21, 22. (a) Ndamupi wa kuatisiwa poku konomuisa ulandu owu watiamẽla Ketande? (b) Ocipama cipi Cembimbiliya ci kuamĩwa vokuenda kunyamo ulo wo 2004 kuenda momo lie tu sukilila oku pokola kelungulo liaco?
21 Ndaño okuti tunde eci Etande lia pita toke cilo pa pita ale anyamo alua kuenda ulandu waco u kasi soketi ka u kuete vali esilivilo koloneke vilo, tu sukila handi oku kapako elungulo liaco. (Va Roma 15:4) Ekalo lio kotembo ya Noha leli lio koloneke vilo, li pondola oku tu vetiya oku lavulula lutate omo liovina vi kasi oku pita momo ka tua kũlĩhĩle eteke Yesu akeya oco a yambule olondingaĩvi.
22 Koloneke vilo, Yesu Kristu o kasi oku songola upange umue u komohĩsa woku pamisa omanu kespiritu. Afendeli vocili, va kuete ocitililo cespiritu cina ci kasi ndocimbaluku okuti ci va kuatisa oku kolapo oco va puluke kenyolẽho li laika okuiya. (2 Va Korindo 12:3, 4) Oco tu puluke kohali ya piãla yi laika okuiya, tu sukila oku kala vocitililo caco cespiritu. Ocitililo caco ca ñualiwa loluali lua Satana luna lu yongola oku yapuisa omunu wosi wa hongua kespiritu. Omo liaco, tu sukila oku amamako ‘oku lavulula’ kuenda oku lekisa okuti tua liangiliyila eteke lia Yehova.—Mateo 24:42, 44.
Handi Ocivaluka?
• Elungulo lipi Yesu a eca liatiamẽla kokuiya kuaye?
• Ovina vipi Yesu a sokisa lotembo yoku tukuluka kuaye?
• Ndamupi otembo yilo yi sokisiwa leyi yo koloneke via Noha?
• Ndamupi oku sokolola ekalo lio kotembo ya Noka leli lioloneke vilo ci tu vetiya oku kuata ocituwa conjanga?
[Elitalatu kemẽla 14]
Ocipama Cembimbiliya ci kuamiwa vokuenda kunyamo wo 2004, ceci: “Lavululi . . . liangiliyi.”—Mateo 24:42, 44.