Tuamamiko Oku Lava Utima Wetu
“Lava utima wove lepandi, omo kokuawo oko ku tunda olono viomuenyo.”—OLOSAPO 4:23.
1-3. (a) Ndamupi omanu vamue va siata oku lekisa okuti ka va kasi oku yuvula ukahonga? Ci lombolola. (b) Momo lie tu sukilila oku konomuisa esilivilo lioku yuvula ukahonga?
KULI omanu vamue va kuete ovikuata vi kuete esilivilo, pole ka va limbuka esilivilo liaco. Eci va vi landisa londando yimue yitito, oco va limbuka noke esilivilo liovikuata viaco.
2 Cimuamue haico catiamẽla koku yuvula ukahonga. Koloneke vilo, omanu valua ka va kapeleko esilivilo lioku yuvula ukahonga. Kokuavo ocituwa coku yuvula ukahonga ka va ci kapeleko vali, momo ka va yongola oku tendiwa okuti va topa.—Olosapo 13:20.
3 Ovo va limbuka lika esilivilo lioku yuvula ukahonga eci okuti va wila ale vevĩho liaco. Kuenje kuiyilila onima yĩvi. Embimbiliya li popia okuti, esulilo liukahonga ‘lilula ndondulu.’ (Olosapo 5:3, 4) Koloneke vilo, voluali mueyuka evĩho lialua. Oco hẽ ndamupi tu pondola oku yuvula ukahonga? Tuka konomuisa olonepa vitatu tu sukila oku kuama.
Tu Lavi Utima Wetu
4. Utima u lomboloka nye? Kuenda momo lie tu sukilila oku u lava?
4 Tu sukila oku lava utima wetu oco tu amameko oku yuvula ukahonga. Embimbiliya li popia ndoco: “Lava utima wove lepandi, omo kokuawo oko ku tunda olono viomuenyo.” (Olosapo 4:23) Utima wa tukuiwa ndeti u lomboloka ovisimĩlo viove kuenda olonjongole viove. Embimbiliya li popiavo ndoco: “Sola Yehova Suku yove lutima wove wosi, lomuenyo wove wosi, longusu yove yosi.” (Esinumuĩlo 6:5) Yesu wa popia hati, ocihandeleko eci oco ca velapo pokati kovihandeleko viosi vikuavo. (Marko 12:29, 30) Utima wetu u kuete esilivilo lia velapo. Omo liaco, tu sukila oku u lava ciwa.
5. Utima u kuete esilivilo lie? Kuenda ndamupi u pondola oku kapa kohele omuenyo wetu?
5 Embimbiliya li lombolola okuti, “utima wa piãla kelimbi haiwo wa hongua enene.” (Yeremiya 17:9) Ndamupi utima wa piãla kelimbi okuti u pondola oku tu kapa kohele? Utima wetu u sokisiwa lekãlu okuti li pondola oku kuatisa omunu umue ovela oco a ende lonjanga kosipitali. Pole, nda omunu o liendisa ka lavuluile ciwa, liu ponda eye muẽle kuenda omanu vakuavo. Cimuamue haico, nda ka tua lavele utima wetu, tuka pita lovitangi vialua komuenyo wetu. Embimbiliya li popia ndoco: “U o likolela eye muẽle vutima waye eveke, puãi u enda enda lolondunge o puluka.” (Olosapo 28:26) Oco tu puluke kovitangi, tu sukila oku kuama olonumbi viondaka ya Suku. Eci ci sokisiwa lomunu o linga ungende okuti o sukila oku konomuisa ciwa onjila a kuama oco kaka nyelele.—Osamo 119:105.
6, 7. (a) Helie o kola? Kuenda momo lie ci kuetele esilivilo komanu va Yehova oku kuama ongangu yaye? (b) Ndamupi tua kũlĩha okuti omanu ka valipuile va pondola oku kuama ongangu ya Yehova o kola?
6 Olonjanja vimue ka ca lelukile utima wetu oku linga eci ca sunguluka. Etu tu sukila oku pindisa utima wetu. Nda tua tẽla oku yuvula ukahonga, ci lekisa okuti, tu kasi oku pokola kolonumbi vi kola via Yehova. Embimbiliya li lekisa okuti, ‘Yehova o kola.’ (Etundilo 28:36) Etu tua kũlĩhavo okuti Yehova o kola. Oco hẽ ndamupi etu tumanu ka tualipuile tu pondola oku u setukula?
7 Yehova o tu sapuila hati: ‘Omo okuti ame ndi kola, lenevo vu kola.’ (1 Petulu 1:16) Etu tu sukila oku kuama ongangu ya Yehova o kola poku yelisa ovitima vietu kuenda ovisimĩlo vietu. Nda tua yuvula oku linga eci cĩvi, ci lekisa okuti tukuãi ongangu ya Yehova. (Va Efeso 5:1) Ka tuka simi okuti ka tu tẽla oku kuama ongangu ya Yehova, omo eye ka tu kisika eci ka tu tẽla oku linga. (Osamo 103:13, 14; Tiago 3:17) Ocili okuti, ka ca lelukile oku amamako oku liyelisa kovaso a Suku. Pole, tu sukila oku likolisilako. Upostolo Paulu wa popia hati, tu sukila oku pokola ku Kristu lesunguluko kuenda oku liyelisa kovina viosi vĩvi. (2 Va Korindo 11:3) Omo liaco, tu likolisiliko oku liyelisa kovaso a Yehova la Yesu Kristu. Ovo va siata oku lekisa ocisola calua kokuetu okuti ka kuli lacimue tu linga ci sokisiwa leci ovo va tu lingila. (Yoano 3:16; 15:13) Omo liaco, ciwa okuti tu lekisa olopandu vietu poku ambata omuenyo umue wa sunguluka. Nda tua ci linga, tuka sanjuisa Yehova kuenda cika tu kuatisa oku lava utima wetu.
8. (a) Ndamupi tu pondola oku tekula utima wetu? (b) Ombangulo yetu yi lekisa nye catiamẽla kokuetu?
8 Oco tu lave utima wetu, tu sukila oku litekula lokulia kuespiritu kuenda oku litumbika kupange woku kunda olondaka viwa Viusoma wa Suku. (Va Kolosai 3:2) Ombangulo yetu tu sukila oku yi tiamisila Kusoma wa Yehova. Nda omanu va kũlĩha okuti tua siata lika oku vangula eci ca vĩha, ci lekisa okuti kutima wetu kuli lika eci ka ca sungulukile. (Luka 6:45) Omo liaco, tu likolisiliko oco tu kale omanu vana va vangula lika ovina via sunguluka. (Va Efeso 5:3) Kuli vali ovina vimue tu sukila oku yuvula oco tu lave utima wetu. Cilo tuka konomuisa ovina viaco vivali.
Tili Ukahonga
9-11. (a) Momo lie omanu vana ka va pokola kelungulo lia 1 Va Korindo 6:18 va siatela oku wila vukahonga? Ci lombolola. (b) Nda tu kasi oku tila ukahonga, nye tu sukila oku yuvula? (c) Ongangu yipi yiwa Yovi a tu sila?
9 Yehova wa tuma upostolo Paulu oku soneha alungulo amue okuti, a siata oku kuatisa omanu valua oku lava ovitima viavo oco va yuvule ukahonga. Eye wa popia hati: “Tili ukahonga.” (1 Va Korindo 6:18) Upostolo Paulu ka popele lika hati ‘yuvuli ukahonga.’ Pole eye wa popia hati “tili ukahonga.” Eci ci lekisa okuti, Akristão va sukila oku tila ovina viosi vi tuala kukahonga, ndacina va tila ovina viosi vi kapa omuenyo wavo kohele. Nda ka tua pokuile kelungulo eli, tu linga eci cĩvi kuenje ka tu kuata vali ukamba la Yehova Suku.
10 Eci tu ci sokisa lukãi umue wa mãla oku yuisa omõlaye, noke wo walisa uwalo wa yela oco va ende kocipito cimue. Kamõla wa pinga ku inaye hati o yongola oku papalela puvelo osimbu handi ka va endele kocipito. Inaye wa tava, pole wo lungula hati: “Kuka ende posamua, pali olonata. Nda weya lolonata ndu ku tipula.” Eci papita akukutu amue onjali ya limbuka okuti omõlaye o kasi oku papalela ocipepi lolonata. Eye ka pokuile kelungulo lia inaye wo sapuila oco kaka ende ocipepi lolonata. (Olosapo 22:15) Kuli akulu valua lamalẽhe okuti ka va pokola kelungulo Liembimbiliya lioku tila ukahonga, kuenje va siata oku pita lovitangi vialua. Ndamupi ovo va siata oku ci linga?
11 Koloneke vilo, omo okuti kuli ovina vialua vi kasi oku tungiwa vi vetiya ukahonga, omanu valua va siata oku lieca ‘koloñeyi vi kutisa osõi.’ (Va Roma 1:26, 27) Omanu va kasi epõlola va siata oku lekisiwila valivulu, vo televisãu kuenda vo Internet. Omanu va sole oku tala ovina viaco via vĩha, ka va kasi oku tila ukahonga. Pole, va kasi oku papalela ocipepi lawo. Ovo ka va kasi oku kapako elungulo Liembimbiliya. Vakuakutala oviluvialuvia viomanu va kasi epolõla, ka va kasi oku lava ovitima viavo kuenda ka ci va lelukila oku ivalako eci ovo va siata oku tala. (Olosapo 6:27) Tu kuami ongangu ya Yovi una wa linga ‘ocisila lovaso aye’ oco a yuvule oku vanja eci cĩvi.—Yovi 31:1.
12. Ndamupi Akristão va pondola oku ‘tila ukahonga’ votembo yoku namulãla?
12 Vana va kasi oku namulãla, va sukila vali enene oku ‘tila ukahonga.’ Otembo yoku namulãla yiwa, pole amalẽhe vamue va siata oku yi nyõla omo lioku wila vukahonga. Ava va siata oku ci linga, va nyõla efetikilo liwa liolohuela viavo. Pokati kavo ka pa kala vali ocisola cocili, ndaño oku likandangiya ale oku pokola ku Yehova Suku. Vamanji vamue eci va kala oku namulãla, va wilile vukahonga. Eci va tokekisa olohuela viavo ukãi noke wa popia hati, nda sumuile calua keteke liolohuela vietu kuenda sia sanjukilile uvala wange. Eye wa popiavo hati: “Nda pinga ongecelo ku Yehova olonjanja vialua. Tunde eci tua kuela papita ale anyamo epanduvali. Pole, toke cilo utima wange ka u kasi pomangu.” Nda vamue va wila vekandu liaco, va sukila oku sapuilako lonjanga akulu vekongelo oco va tambule ekuatiso. (Tiago 5:14, 15) Kuli Akristão vamue va siata oku lilava osimbu va kasi oku namulãla, kuenje ka va wila vukahonga. (Olosapo 22:3) Ovo va yuvula ovina viosi vi vetiya oloñeyi viukahonga. Nda va yongola oku ka ñuala ñuala, vambata omunu umue o kala pokati kavo kuenda va yuvulavo oku enda kavali kavo pocitumãlo cimue okuti ka pali omanu.
13. Momo lie Akristão va sukilila oku yuvula oku namulãla la vakualuali?
13 Akristão vamue va siata oku namulãla lomanu vakualuali, kuenje va likokela ovitangi vialua. Ca sunguluka hẽ Ukristão oku namulãla lomunu umue ka fendela Yehova Suku? Akristão va kuete oku namulãla lika lomanu vana va fendela Yehova okuti va yuvula eci cĩvi. Omo liaco, Embimbiliya li tu sapuila ndoco: “Ko ka kutiwili kokanga ka ya lisokele kumosi lava ka va tavele. Momo esunga leci hesungako ci kutiwila ndati pamosi? Utanya u livala ukamba we lowelema?”—2 Va Korindo 6:14.
14, 15. (a) Nye omanu vamue va siata oku sima okuti oco lika ci lomboloka “ukahonga”? (b) Ovituwa vipi vikuavo okuti vi lombolokavo “ukahonga”? Kuenda ndamupi Akristão va siata oku ‘tila ukahonga’?
14 Oco tu tile ukahonga, tu sukila oku kuata ukũlĩhĩso weci owo u lomboloka. Koloneke vilo, kuli omanu valua ka va kũlĩhĩle eci “ukahonga” u lomboloka. Ovo va siata oku sima okuti ukahonga u lomboloka lika oku lipekela kulume lukãi. Pole, va sandiliya olonjila vikuavo vioku tẽlisa oloñeyi viavo ndaño ka va kuelele. Ovo va ci linga poku litukusa kovimatamata viavo viuyali oco va tẽlise oloñeyi viavo. Handi vali, va siatavo oku kuama ovituwa vimue vikuavo. Kokuavo, eci ka ci lomboloka ukahonga. Kuli olosipitali vimue via litumbika koku kuatisa amalẽhe vana ka va kuelele oco ka vaka mine. Pole, va vetiya amalẽhe oku amamako loku tẽlisa oloñeyi viavo poku nyua ovihemba vina vi tutuiya oku mina. Evetiyo eli ka lia sungulukile, momo amalẽhe vaco va kasi oku yuvula oku mina, pole ka va kasi oku liyelisa kevĩho ‘liukahonga.’ Vukahonga mua kongela ovituwa viñi viñi.
15 “Ukahonga” ka u lomboloka lika oku lipekela kulume lukãi okuti ka va kuelele handi. Mua kongelavo ovituwa vina omanu va siata oku lingila volonjo viupuepue, ndeci: ulume iñisa ocimatamata caye cuyali vomẽla womunu ukuavo, oku iñisa ocimatamata caye ketundisilo liukuavo, kuenda oku tukusa kocimatamata cukuavo cuyali toke eci va tẽlisa oloñeyi viavo. Ovituwa viosi via tukuiwa ndeti palo, vi lombolokavo ukahonga. Omanu vosi va siata oku sima hati, ovituwa via tukuiwa ndeti ka vi lomboloka “ukahonga,” va kasi vonjanjo ya Satana. (2 Timoteo 2:26) Voku yuvula evĩho liukahonga mua kongela vali ovituwa vikuavo okuti haku yuvulako lika elinga liaco liukahonga. Oco tu tile ukahonga, tu sukila oku yuvula ovituwa viosi viukahonga via tukuiwa kuenda elinga liosi li tuala kukahonga. (Va Efeso 4:19) Nda tua pokola kondaka eyi, tu kasi oku yuvula ovina via vĩha.
Yuvula Oku Linga Ocitiokoso Lomunu Una ku Kuela
16. Ocisola colohuela ca sunguluka pokati ka velie ndomo ca lekisiwa Vembimbiliya?
16 Nda tu yongola oku liyelisa kevĩho liukahonga tu sukilavo oku yuvula onjanjo yoku linga ocitiokoso lomunu una ka tu kuela. Vamue va siata oku sima hati, ocituwa caco ca sunguluka pokati kulume lukãi. Kuli otembo yaco yoku lekisa ocisola colohuela. Eci Avimeleke a mõla Isake la Rebeka va kala ‘oku papala’ co lombolokele okuti, ka va kalele omunu la manjaye. (Efetikilo 26:7-9) Ovo va kala olohueli kuenje oku papala kuaco kua sungulukile pokati kavo. Eci ca litepa loku lekisa ocisola komunu una ka tu kuela.
17. Ndamupi tu liteyuila kocituwa cocitiokoso?
17 Omanu va siata oku kuama olonjila viñi viñi vioku lekisa ocitiokoso okuti ka ca lelukile oku vi limbuka. (Olosapo 30:18, 19) Tu sukila oku lekisa esunguluko kueci catiamẽla kocituwa eci. Omo liaco, Akristão va sukila oku li konomuisa ovo muẽle kuenda oku kuama olonumbi Viembimbiliya.
18. Nye ca siata oku vetiya vamue oku linga ocitiokoso lomunu una ka va yongola oku kuela? Kuenda momo lie ka ca sungulukilile oku kuama ocituwa caco?
18 Valua pokati ketu nda umue u lingila ocitiokoso, eye o likapako. Eci ca siata. Anga hẽ nda tua limbuka okuti umue o kasi oku tu lingila ocitiokoso tu ecelela oco amameko lonjongole yaco? Nda tuo wecelela eci tu liwekapo eye o sumua calua. Tu limbuka hẽ esumuo tu pondola oku kokela vakuetu? Elivulu Liolosapo 13:12 li lombolola okuti, ‘elavoko liosimbu li pondola oku sumuisa omunu.’ Nda tua lekisa ocitiokoso pole omunu waco ka tu u kuela, cunenela esumuo lialua. (Olosapo 18:14) Ka ca sungulukile oku kembisamo vakuetu.
19. Ndamupi ocitiokoso ci pondola oku nyõla olohuela?
19 Olohueli vi sukilavo oku yuvula ocitiokoso. Ka ca sungulukile olohueli oku linga ocitiokoso lomunu una okuti hayeko ohueli yaye. Olohueli vimue via siata oku sima okuti, ca sunguluka oku lekisa ocisola komunu umue okuti hayeko ohueli yaye. Kuenje va li sapuilako olondaka vina vi sesamẽla lika pokati kulume lukãi waye. Noke, pokati kavo pa fetika oku kala ocisola colohuela kuenje ci nyõla uvala wavo. Akristão va kuele va sukila oku pokola kolondaka via Yesu wa popia hati, uvasi u fetikila kutima. (Mateo 5:28) Omo liaco, tu likolisiliko loku yuvula ocituwa eci cĩvi.
20. Onjila yipi tu sukila oku kuama oco tu yuvule evĩho liukahonga?
20 Ka ca lelukile oku amamako loku lilava voluali lulo luevĩho. Pole, ivaluka okuti, nda wa li vĩhisa ka ca lelukile oku liyelisa vali. Tua kũlĩha okuti, Yehova ‘ecela’ omanu vana va likekembela akandu avo. (Isaya 55:7) Pole, vana va wila vukahonga, Yehova ka va teyuila kovitangi vi tunda kovilinga viavo vĩvi. Ovitangi viaco vi pita anyamo alua ale va liyaka lavio vokuenda kuomuenyo wavo wosi. (2 Samuele 12:9-12) Lilava kevĩho liukahonga kuenda lava utima wove. Amamako oku liyelisa kovaso a Yehova. Oku liyelisa kuove ku kuete esilivilo liocili. Omo liaco, yuvula oku li vihĩsa.
Ndamupi o Tambulula?
• Oku liyelisa kukahonga ci lomboloka nye? Kuenda momo lie ci kuetele esilivilo?
• Ndamupi tu pondola oku lava utima wetu?
• Nye ci lomboloka oku tila ukahonga?
• Momo lie tu sukilila oku yuvula ocitiokoso?
[Elitalatu kemẽla 11]
Nda ka tua lavuluile poku endisa ekãlu tu pita lovitangi
[Elitalatu kemẽla 12]
Nye ci pondola oku pita letu nda ka tua pokuile kalungulo?
[Elitalatu kemẽla 13]
Oku lilava koku namulãla ci nena esanju kuenda ci kemanya Suku