Tu Yuvuli Espiritu Lioluali
“Etu puãi, ka tua tambuile espiritu lioluali, te espiritu lia tunda ku Suku.” —1 VA KORINDO 2:12.
1. Heva wa kembiwa ndati?
HEVA wa lombolola esunga lieci a lueyela olonumbi via Yehova. Eye wa popia hati: “Onyoha ya ndueyisa.” (Efetikilo 3:13) Upostolo Paulu wa popiavo hati: “[Heva] eye wa kembiwa.” (1 Timoteo 2:14) Heva wa kembiwa londaka yokuti, nda walia kuti vo lunguile, o kala nda Suku. Heva ka kũlĩhĩle okuti Satana eye wa kala oku vangula laye.—Efetikilo 3:1-6.
2. (a) Satana wa siata oku kemba ndati omanu koloneke vilo? (b) “Espiritu lioluali” li lomboloka nye? Kuenda apulilo api tu konomuisa cilo?
2 Satana o kasi oku amamako “oku kemba oluali luosi.” (Esituluilo 12:9) Ayonjo aye ka a pongolokele. Eye o kuãi olonjila vimue okuti ka ca lelukile oku vi limbuka. Satana wa siata oku yapula omanu lovina vi lekisiwa vo televisão. Eye o va vetiya oco va sime hati, ka va sukila ekuatiso lia Suku. O vetiyavo ovituwa vĩvi oco omanu ka vaka pokole kolonumbi via Suku. Embimbiliya li tukula ovituwa viaco hati, “espiritu lioluali.” (1 Va Korindo 2:12) Ovituwa viaco via siata oku vetiya omanu oco ka vaka pokole kolonumbi via Yehova. Espiritu liaco lia siata oku lilekisa ndati? Kuenda nye tu sukila oku linga oco ka tuka yapuisiwe? Tu konomuisi apulilo a lingiwa ndeti.
Omanu ka va Kapeleko Ovituwa Viwa
3. Momo lie “espiritu lioluali” lia livokiya koloneke vilo?
3 Koloneke vilo, espiritu lioluali lia livokiya. (2 Timoteo 3:1-5) Tu lete okuti, omanu ka va kapeleko vali ovituwa viwa. Embimbiliya li lekisa esunga lieci ovo va lekisila espiritu lĩvi. Suku wa vialeka Yesu Kusoma kunyamo wo 1914. Vunyamo waco owu, oco Uyaki watete wa pita voluali luosi wa fetika. Kuenje Satana kumue lolondele viaye va tundisiwa kilu. Cilo eye o kasi lonyeño yalua. Kuenje o likolisilako latutu aye oco a yapule omanu vosi. (Esituluilo 12:1-9, 12, 17) Pole, eye o lambalala vali enene omanu va Yehova. (Mateo 24:24) Koloneke vilo, eye wa vokiya elambalalo liaye. Kuenda o yongola okuti ka tu kuata elavoko liomuenyo ko pui.
4. Oku litepa kupi ku kasi pokati komanu va Yehova kuenda vakualuali ndomo va tenda Embimbiliya?
4 Satana o yongola oku kemba omanu oco ka vaka tave Kembimbiliya. Pole, etu tu sole olonumbi Viondaka ya Yehova. Vembimbiliya mua sonehiwa lika olondaka via Suku. Viomanu havioko. (1 Va Tesalonike 2:13; 2 Timoteo 3:16) Satana o yongola okuti tu tava kovisimĩlo violuali lulo. Elivulu limue li lombolola hati: ‘Embimbiliya helivuluko li kola kuenda handakako ya Suku. Lia sonehiwa lovitunda vimue via yonguile oku livelisapo.’ Omanu vosi va tava kovisimĩlo evi va yongola oku li nõlela onjila va kuama koku fendela Suku. Vamue pokati kavo va sima hati, ka va sukila oku fendela Suku.—Olosapo 14:12.
5. (a) Nye ulume umue a lombolola catiamẽla komanu va popia hati va pokola Kembimbiliya? (b) Ovisimĩlo violuali vi li patãla ndati levi Viembimbiliya? (Tanga pokakasia kemẽla likuãimo.)
5 Kuli omanu valua ka va tava ketavo omo liombambe ya vana va popia hati va pokola Kembimbiliya pole, va linga eci cĩvi. Kuenje eci ci vetiya omanu oku tunda vetavo. Ulume umue wa popia hati: ‘Omanu va kuete ovisimĩlo vĩvi via vakuetavo lia va Yudea kuenda etavo Liakristão vesanda. Ovo va sima hati, atavo aco osimbu. Kuenje va popia hati, etavo li tateka omanu oku amako kuloño woluali. Omo liaco, ovo ka va sole vali etavo.’ Omanu vosi ka va sole etavo, ka va tava ku Suku. Ovo “va lipanda ño lovisimilo viavo.”—Va Roma 1:20-22.
6. Omanu va siata oku tenda ndati oku lipekela kuna ku pisiwa la Suku?
6 Koloneke vilo, omanu vamue ka va yongola vali oku pokola kolonumbi via Yehova. Embimbiliya li lekisa okuti, kuli alume va siata oku linga “akutisasõi” poku lipekela lalume. (Va Roma 1:26, 27) Olio li lungulavo hati, omanu vosi va linga ukahonga luvasi, ka vaka piñala Usoma wa Suku. (1 Va Korindo 6:9) Kolofeka vimue, omanu va siata oku sima hati, ca sunguluka oku linga ukahonga luvasi. Kuenje, ukahonga waco luvasi, va siata oku u lekisila valivulu, vovisungo kuenda vo Televisãu. Nda omunu umue o likala ovituwa viaco, vo tukula hati watopa. Oluali lu sima hati, oku pokola kovihandeleko via Suku ku tateka omunu oku linga eci a yongola.—Olosapo 17:15; Yuda 4.
7. Apulilo api tu sukila oku lipulisa etu muẽle?
7 Kuli omanu valua ka va pokola kolonumbi via Suku. Etu tu sukila oku lunguka oco tuamameko lovituwa vietu viwa. Omo liaco, tu konomuisi ekalo lietu oco tu kuate ukamba wocili la Yehova. Pole, tu sukila oku lipulisa etu muẽle ndoco: ‘Nda siata hẽ oku tala ovina vimue okuti kosimbu nda vi yuvuile? Ndi sole hẽ ovituwa vina vi pisiwa la Suku? Anga hẽ onjongole yoku fendela Suku nda kuatele kosimbu cilo ya tepuluka? Nda pitisa hẽ kovaso Usoma wa Suku?’ (Mateo 6:33) Apulilo a lingiwa ndeti, a pondola oku tu kuatisa oku yuvula espiritu lioluali.
Tu Lunguki Oco ka Tuka Yapuisiwe
8. Omunu o yapuka ndati vocisoko ca Yehova?
8 Upostolo Paulu wa sapuila Akristão vocili hati: “Ca tu sesamela oku lunguka loku yevelela lutate ovina tua yeva sanga tu punguka [ale tu yapuisiwa].” (Va Heveru 2:1) Nda omunu endisa ocimbaluku o fetika oku suñila, o likokela ovitangi. Ocimbaluku ci yapuka vonjia, kuenje ci liveta vovawe. Cimuamue haico ci pita lomunu una o yapuisiwa koku fendela Yehova. Eye ka liwekapo vonjanja yimosi. Tete o fetika oku kuata owesi woku endaenda kolohongele. Noke, levando o liwekapo oku fendela Yehova. Ndeci ci pita lomunu endisa ocimbaluku okuti nda wa suñila, ocimbaluku ci yapuka vonjila, noke ci liveta vovawe. Cimuamue haico tu pondola oku pita laco nda ka tua lavuluile. Eci tu li salukako, tua wila vekandu.
9. Yehova wa kuatisa ndati Salomone?
9 Sokolola eci ca pita la Salomone. Yehova wo tumbikile kusoma vofeka yo Isareli. Noke wo tumĩle oku tunga onembele loku soneha alivulu amue Embimbiliya. Yehova wo wihĩle ukuasi lekemãlo kuenda wa vialele ofeka lombembua. Eye wowihĩlevo olondunge. Omo liaco, Embimbiliya li popia hati: “Suku wa muisa Salomone olondunge lukulihiso wa piala lovokuasi utima, ndeseke liokopalaya. Olondunge via Salomone via velelepo olondunge viomanu vosi vokutundilo, ndaño olondunge viosi vie Egito.” (1 Olosoma 4:21, 29, 30; 11:9) Salomone wa kuata ovina viosi a sukilile. Kuenje nda co kuatisa oku pokola ku Yehova. Pole, noke wa fetika oku fendela olosuku viesanda. Eci hẽ ca pita ndati?
10. Onjila yipi Salomone a kuamẽle? Kuenda nye a pita laco?
10 Salomone wa kũlĩhĩle olonumbi via Suku. Eye wa kũlĩhĩle ciwa olonumbi Yehova a ecele kolosoma viosi vio ko Isareli. Pokati kolonumbi viaco pa kala yimue ya popia hati: “Osoma oku kala lakãi valua lacovo ka ci tava sanga utima waye u sakalala.” (Esinumuĩlo 17:14, 17) Salomone wa kũlĩhĩle ciwa ocihandeleko eci. Pole, ka pokuile kocihandeleko caco. Momo, weya oku kuela ovita epanduvali kakãi. Kuenda wa kuata ovita vitatu kaponji. Akãi vaco va enda loku fendela olosuku viesanda. Etu ka tua kũlĩhĩle esunga lieci Salomone a kuatela akãi valua. Pole, tua kũlĩha okuti, eye wa lueyele ocihandeleko ca Suku. Ulandu waco wa popia hati: ‘Akãi va Salomone va yapuisila utima waye kolosuku vikuavo.’ (1 Olosoma 11:3, 4) Olondunge via Salomone vieya oku tepuluka. Noke wa kuama akãi vaye koku fendela olosuku viesanda. Kuenje, ka pokuile vali ku Yehova. Eye wa pita lovitangi vialua. Omo liaco, Embimbiliya li popia hati: “Kuata olondunge amõlange, sanjuisa utima wange, oco nambulule u o njimbula.”—Olosapo 27:11.
Espiritu Lioluali li Kuete Ongusu
11. Tu pondola oku nyõla ndati ovisimĩlo vietu?
11 Tu pondola oku lilongisila kovitangi Salomone a pita lavio. Ka tuka simi okuti, omo liukũlĩhĩso wondaka ya Suku tu kuete, ovisimĩlo vĩvi ka vi tu kokela ovitangi. Nda tua lia okulia kumue kuavola, ku tu kokela uveyi. Cimuamue haico ci pita letu. Nda tua tala ovina ka via sungulukile, tu nyõla ovisimĩlo vietu viwa. Omo liaco, eli olio esunga lieci vakualomĩlu va siatela oku pesila olombongo vialua kokuimba oluiya oco omanu va lande olomĩlu viavo. Ovo va kũlĩha okuti, nda vamamako loku imba oluiya, eteke limue omanu vaka landa olomĩlu viavo. Oluiya luavo, lu vetiya omanu oco va tave kokuavo.
12. (a) Satana wa siata oku yapula ndati omanu lovisimĩlo viaye? (b) Uvangi upi u lekisa okuti Akristão ci tava okuti va yapuisiwa?
12 Vakualomĩlu va siata oku kemba omanu oco olomĩlu viavo vi landiwe lonjanga. Satana haicovo a siata oku linga oco a yapule omanu. Eye o va yonja oco va tave kovisimĩlo viaye. Handi vali, o va vetiyila koku kuama ovitalukilo vĩvi. Satana o kemba omanu oco va sime hati, ovina viwa kokuavo vĩvi. Ovina vĩvi, kokuavo viwa. (Isaya 5:20) Akristão va siatavo oku wila vuhembi wa Satana. Omo liaco, Embimbiliya li lungula hati: “Cilo espiritu li popia longusu, halatatahãiko, liti, Kotembo yesulilo vamue va konyoha ketavo ha va yevelela kaspiritu uhembi lo kovilongua vieliapu. Ovilongua viaco vi longisiwa lomanu va popia ombambe luhembi, haivo ovitima viavo via momela, huti ño, via kakuiwa locivela ca sanya.”—1 Timoteo 4:1, 2; Yeremiya 6:15.
13. Velie akamba vãvi? Kuenda nye ciyilila kakamba tu nõla?
13 Lomue kaka sime hati ka tẽliwa oku yapuisiwa loluali lulo lua vĩha. Oluali lulo lua Satana lu kuete unene. Omo liaco, Embimbiliya li tu lungula hati: “Ko ka kembiwi. Akamba vãvi va nyõla ovituwa viwa.” (1 Va Korindo 15:33) Omunu wosi o lekisa ovituwa violuali, ekamba lĩvi. Akamba vãvi havanako lika vakualuali. Pole, ci tava okuti va sangiwa vocisoko ca Yehova. Oku sima okuti, akamba vãvi ka va nyõli ovituwa vietu viwa, ca lisoka loku sima hati, akamba vawa ka va tu kuatisa. Etu tu sukila oku yuvula ovisimĩlo evi poku pokola elungulo Liembimbiliya lia popia hati: “U endaenda lakamba vakualondunge o lingavo ukualondunge, u puãi endaenda laveke o yambuiwa.”—Olosapo 13:20.
14. Tu pondola oku yuvula ndati espiritu lioluali?
14 Nda tua sandiliya akamba va fendela Yehova, ka tuka yapuisiwa lespiritu lioluali. Pole, tu sukila oku kuama ovina vi pamisa ekolelo lietu. Upostolo Paulu wa popia hati: “Oku sulila akuetu, mopia siti, cosi cocili, cosi ca sumbiwa, cosi cesunga, cosi ca pua evĩho, cosi ca posoka, cosi ci sivayaiwa, nda kuli esunga, kuenda ndakuli eci ci sesamela oku sivayiwa, sokololi ovina evi.” (Va Filipoi 4:8) Etu tu pondola oku tepisa pokati keci ciwa leci cĩvi. Omo liaco, tu nõlipo lika eci ciwa oco tu kuate ukamba uwa la Yehova.
Espiritu Lia Suku li Kuete Unene wa Velapo
15. Akristão voko Korindo va litepele ndati la vana va kala volupale luaco?
15 Akristão vocili, ka va yapuisiwa lespiritu lioluali. Ovo va kasi oku kuatisiwa lespiritu lia Suku. Upostolo Paulu wa sapuila Akristão va Korindo hati: “Etu puãi, ka tua tambuile espiritu lioluali, te espiritu lia tunda ku Suku. Tua li tambuila okuti tu kũlĩha ovina Suku a tu iha ocali.” (1 Va Korindo 2:12) Omanu vo volupale luo Korindo, va kuamele espiritu lioluali. Ovo va kala vakuavituwa vĩvi. Va Korindo va kũlĩhĩwile lovituwa viupuepue. Satana wa siata oku tekãvĩsa ovitima viomanu oco ka vaka kuate elomboloko liocili condaka ya Suku. (2 Va Korindo 4:4) Pole, vamue pokati ka va Korindo va kuatisiwa lespiritu lia Yehova. Kuenje, veya oku kuata ukũlĩhĩso wondaka Yaye. Noke va siapo ovituwa viosi vĩvi, kuenje va taviwa laye. (1 Va Korindo 6:9-11) Ocili okuti, espiritu lioluali lia kala lunene. Pole, lia Yehova li kuete unene wa velapo.
16. Tu pondola oku tambula ndati espiritu lia Suku?
16 Ekalo liosimbu hailio lio koloneke vilo. Espiritu lia Yehova li kuete unene wavelapo voluali. Eye wa siata oku eca espiritu liaye komanu vosi vo pinga ekuatiso. (Luka 11:13) Tu sukila oku yuvula espiritu lioluali oco tu tambule espiritu lia Suku. Tu sukilavo oku lilongisa Ondaka ya Suku loku pokola kolonumbi viaye. Nda tua kuama onjila eyi, tuka kuata ovisimĩlo ndevi via Yehova. Kuenje Eye oka tu kuatisa oco ka tuka yapuke vonjila yocili.
17. Ekuatiso lipi tu pondola oku tambula kulandu wa Lote?
17 Ndaño Akristão va kasi voluali, ovo ka va litengi vovitangi violuali. (Yoano 17:11, 16) Etu tu kasi lomanu vana ka va fendela Yehova. Kuenje tu talavaya lavo kovopange amuamue. Omo liaco, ka ca lelukile oku yuvula espiritu lioluali. Pole, tu pondola oku kuama ongangu ya Lote wa kala pokati komanu vo ko Sodoma va enda oku u ‘sakalaisa’ lovilinga viavo vĩvi. (2 Petulu 2:7, 8) Ulandu owu u pondola oku tu kuatisa. Yehova wa popela Lote. Kuenje eye o pondolavo oku tu kuatisa. Eye wa kũlĩha ciwa ekalo lietu. Kuenda o pondola oku tu teyuila oco tuamameko lekolelo lietu. (Osamo 33:18, 19) Nda tua kolela ku Yehova, eye oka tu kuatisa oku yuvula espiritu lioluali lulo.—Isaya 41:10.
18. Momo lie tu sukilila oku kuata ukamba wocili la Yehova?
18 Omanu voluali va litepa la Suku kuenda va kasi oku kembiwa la Satana. Pole, omanu va Yehova va kuatisiwa lukũlĩhĩso wondaka yocili. Etu tu kuete esanju limue ka lisangiwa voluali. Kuenda tu kuetevo ombembua. (Isaya 57:20, 21; Va Galatia 5:22) Etu tu lavoka oku kala voluali luokaliye palo posi. Voluali luaco ka muka kala vali espiritu lioluali. Omo liaco, tuamamiko lukamba wetu la Yehova. Tu yuvuli ovina viosi vi nyõla ekalo lietu kespiritu. Kuenda tu kuati ukamba wocili la Yehova. Nda tua ci linga eye oka tu kuatisa oku yuvula espiritu lioluali lulo.—Tiago 4:7, 8.
Otẽla Oku ci Lombolola?
• Olonjanjo vipi Satana a siata oku kuama oco a kembe omanu?
• Nye tu sukila oku linga oco ka tuka yapuke vonjila ya Yehova?
• Nye ci lekisa okuti espiritu lioluali li kuete unene?
• Tu pondola oku tambula ndati espiritu lia Suku?
[Etondongolo kemẽla 24]
OLONDUNGE VIA SUKU VIAVELAPO
Omanu va linõlela ocili ovo va kuama.
Embimbiliya li popia hati: “Ondaka [ya Suku] oyo ocili.”—Yoano 17:17.
Omanu va siata oku popia hati, nda o yongola oku tepisa pokati keci ciwa leci cĩvi, kolela utima wove muẽle.
Embimbiliya li popia hati: “Utima wa piãla kelimbi haiwo wa hongua enene.”—Yeremiya 17:9.
Omanu va popia hati, linga eci o yongola.
Embimbiliya li popia hati: “Omunu enda ka tẽla eye muẽle oku suñamisa okuenda kuaye.”—Yeremiya 10:23.
Omanu va popia hati, ukuasi unena esanju.
Embimbiliya li popia hati: “Ocisola coku sola olombongo oco olumbombo luavĩho osi.”—1 Timoteo 6:10.
[Elitalatu kemẽla 23]
Salomone wa yapukilile kefendelo lioviteka