Ava Va Kuka Va Kuete Esilivilo Vocisoko Ca Yehova
‘Olondingesunga vi kũliwa vonjo ya Yehova vi pama. Vi imaima apako ndaño via kuka.’—OSAMO 92:13, 14.
1. Omanu vamue va siata oku tata ndati ava va kuka?
YEHOVA o sole afendeli vaye vosi, oku kongelamo vana va kuka. Ekonomuiso limue lia lingiwa kofeka yo Estados Unidos, lia lekisa okuti ci soka ovita vitãlo kolohulukãi viava va kuka, va siata oku talisiwa ohali kuenda oku sepuiwa. Asapulo a tunda kolofeka vikuavo a lekisa okuti oku talisa ohali ava va kuka, ocitangi cimue ci kasi oku pita kolonepa viosi violuali. Ocisoko cimue ca linga hati ocitangi caco ci kasi oku livokiya. Momo ‘omanu va siata oku sima okuti ava va kuka ka va kuete vali esilivilo omo okuti ka va talavaya. Kuenda va sukila calua ekuatiso.’
2. (a) Yehova wa kapako ndati afendeli vaye va kuka? (b) Olondaka vipi vielembeleko tu sanga Kosamo 92:12-15?
2 Yehova wa kapako afendeli vaye va kuka. Eye o vanja kekalo lietu lio ‘vutima.’ Ka vanji kekalo lietu lioketimba. (2 Va Korindo 4:16) Vembimbiliya tu sangamo olondaka vielembeleko via popia hati: “Olondingesunga vi pama ndeva, kuenje vi kula nduti wo-cedro yoko Levanone. Vi kũliwa vonjo ya Yehova. Vi pamela vovitali via Suku yetu. Vi imaima epako ndaño via kuka. Vi yuka ovava, vi talala, ha vi sapula esunga lia Yehova.” (Osamo 92:12-15) Oku konomuisa ovinimbu evi, kuka tu kuatisa oku limbuka ekuatiso vamanjetu va kuka va siata oku eca vekongelo.
‘Olondingesunga vi Imaima Apako Ndaño Via Kuka’
3. (a) Momo lie olondingesunga vi sokisiwila luti weva? (b) Ava va kuka vamamako ndati loku ‘ima apako’?
3 Ukualosamo wa popia hati, olondingesunga via soka nduti weva ‘wa kũliwa vovitali via Suku yetu.’ Ovio ‘vi imaima apako ndaño via kuka.’ Olondaka evi vi lembeleka calua. Kosimbu, ca siatele oku sanga oviti vieva kovitali viomanu. Vamue va enda loku vi kũla omo okuti vi posuisa konjo. Vakuavo va solaile oku vi kũla omo okuti ndaño pa pita ale eci ci pitãhala ocita kanyamo viamamako oku ima apako.a Nda ove wa kakatela kefendelo liocili, ‘oka imavo apako kovopange osi awa.’—Va Kolosai 1:10.
4, 5. (a) Apako api Akristão va sukila oku lekisa? (b) Tukula olonduko via vamue okuti ndaño va kukile, va sivaya Yehova lepako ‘liovimẽla viavo.’
4 Yehova o lavoka okuti afendeli vaye va eca “epako liovimela” viavo koku u sivaya. (Va Heveru 13:15) Eci ci tiamisiwilavo kafendeli vaye vana va kuka.
5 Vembimbiliya mu sangiwa ovolandu alua atiamẽla kafendeli va Yehova kosimbu. Ndaño ovo va kukile, lopo va imbila onduko ya Yehova uvangi. Mose eci Yehova o nõla oco a kale uprofeto waye, eye wa kala leci ci pitãhala ‘akũi epanduvali kanyamo.’ (Osamo 90:10; Etundilo 4:10-17) Oku kuka ka kua tatekele uprofeto Daniele oku imbila Yehova uvangi. Daniele wa kala leci ci soka 90 kanyamo eci soma Belsiatare a tumĩla oku u vilikiya oco a situlule elomboloko liolondaka via sonehiwile vocimano. (Daniele, ocipama 5) Cimuamue haico ci popiwa catiamẽla kupostolo Yoano. Eci okuti wa pita ale anyamo alua loku pandikisa kupange u kola, weya oku kapiwa kumandekua kocifuka ca Patmo omo a “imbila Yesu uvangi.” (Esituluilo 1:9) Ove pamue ivaluka vali vakuavo va tukuiwa Vembimbiliya okuti ndaño va kukile, va sivaya Yehova ‘lepako liovimẽla’ viavo.—1 Samuele 8:1, 10; 12:2; 1 Olosoma 14:4, 5; Luka 1:7, 67-79; 2:22-32.
6. Yehova o kasi oku kuatisa ndati afendeli vaye va kuka oco va sapule ocipango caye komanu?
6 Upostolo Petulu wa tukula olondaka viuprofeto Yoeli poku popia hati: “Suku hati, koloneke vi sulako, ndi sukumuila espiritu liange komanu vosi. [Kuenje olosekulu viene vi] imba owanji.” (Ovilinga 2:17, 18; Yoeli 2:28) Koloneke vilo via sulako, Yehova o kasi oku eca ongusu kafendeli vaye olombuavekua kuenda ‘olomeme vikuavo’ vana va kuka oco va sapule ocipango caye komanu. (Yoano 10:16) Vamue pokati kavo va kasi ale oku ima apako vokuenda kuanyamo alua.
7. Sapula ulandu u lekisa ndomo ava va kuka va kasi oku amamako loku ima apako kupange Wusoma ndaño loku vela.
7 Tu konomuisi ulandu wa manji Sonia, umue okuti wa kala ukundi wotembo yosi tunde kunyamo wo 1941. Ndaño wa vela calua, eye wa likolisilako oku longisa omanu Embimbiliya konjo yaye. Eye wa popia hati: ‘Oku kunda olondaka viwa kua linga omuenyo wange.’ Kuenda wamisako vali hati: ‘Lalimue eteke ndi ka liwekapo oku kunda.’ Eteke limue, Sonia la huvaye Olive, va kundila Janet, umue va lisangele laye kosipitali okuti wa kala loku vela calua. Ina ya Janet okuti u Katolika, wa komõha calua ocisola Sonia la Olive va lekisa komõlaye. Kuenje wa tava oku lilongisa Embimbiliya. Cilo o kasi oku amamako ciwa kespiritu. Ci tava hẽ okuti o kuama ongangu yavo poku likolisilako oku ima apako kupange Wusoma?
8. Kalembe wa lekisa ndati ekolelo ku Yehova ndaño loku kuka? Ava va kuka va setukula ndati ongangu yaye?
8 Akristão va kuka va kasi oku likolisilako kupange Wusoma, ndaño loku hongua ketimba. Ovo vakuãi ongangu ya Kalembe, una wa endela kumosi la Mose vekalasoko votembo yi soka akũi akũala kanyamo. Eci Kalembe a yoka olui Yordão oku iñila Vofeka Yohuminyo wa kala leci ci soka 79 kanyamo. Pole, eci pa pita ci soka anyamo epandu loku yakela kolohoka via va Isareli, eye ka simĩle hati ci tẽla, ndi puyukapo omo nda linga ale calua. Puãi wa pinga vali ocikele cikuavo cupange. Ocikele caco ka ca lelukile. Momo mua kongelele oku tambula “ovaimbo anene, a pama” oku tundisamo ava va tungilemo okuti va Anaki, alume vamue vanene calua. Pole lekuatiso lia Yehova, Kalembe wa tẽla oku ‘va tundisa, ndeci ca popele Yehova.’ (Yehosua 14:9-14; 15:13, 14) Kolela okuti Yehova o ka ku kuatisavo ndeci a kuatisa Kalembe nda wamamako loku ima apako kupange waye Wusoma. Kuenda nda wa pandikisa vekolelo, eye oka ku pongiyila ocitumãlo voluali luokaliye a likuminya.—Isaya 40:29-31; 2 Petulu 3:13.
‘Olondingesunga vi Yuka Ovava Kuenda vi Talala’
9, 10. Akristão va kuka va pondola ndati oku amamako loku pama kespiritu? (Konomuisa olondaka vi sangiwa pokakasia kemẽla 11.)
9 Ukualosamo poku tiamisila olondaka viaye kafendeli va Yehova vana va kuka, wa imba hati: “Olondingesunga vi pama ndeva, kuenje vi kula nduti wo-cedro yoko Levanone. Vi imaima epako ndaño via kuka. Vi yuka ovava, vi talala.”—Osamo 92:12, 14.
10 Ndamupi o pondola oku amamako loku pama kespiritu ndaño o kuete ale anyamo alua? Eci ca siata oku pamisa uti weva oco wamemako loku fina vokuenda kuanyamo alua, ovava owo wa siata oku seleka. Ove ci tava okuti o pamisiwavo lovava a sangiwa Vondaka ya Suku, poku lilongisa eci ci sangiwamo kuenda oku endaenda kolohongele. (Osamo 1:1-3; Yeremiya 17:7, 8) Oku pama kuove kespiritu ku kuatisa calua vamanji. Tu konomuisi ongangu ya Yehoyada, umue wa kala ocitunda cinene ko Yuda.
11, 12. (a) Ovina vipi Yehoyada a linga viatiamẽla kusoma wo Yuda? (b) Ndamupi Yehoyada amisako efendelo liocili?
11 Yehoyada soketi wa kala leci ci pitãhala ocita kanyamo, eci Ataliya a tambula omangu yoku viala o Yuda poku ponda olonekulu viaye. Oco hẽ nye Yehoyada a linga? Eye lukãi waye va yombolola umue pokati komãla va soma va kala loku pondiwa. Kuenje vo seleka vonembele. Omõlaco onduko yaye Yehoasi. Eci pa pita anyamo amue, Yehoyada wa vialeka Yehoasi ndosoma pomangu ya Ataliya. Kuenje Ataliya wa pondiwa.—2 Asapulo 22:10-12; 23:1-3, 15, 21.
12 Yehoyada wa kala locikele coku lava soma. Kuenje wa linga upange walua woku amisako efendelo liocili. Eye “wa lisila ocisila eye lomanu vosi la soma, okuti va linga omanu va Yehova.” Noke loku pokola kolondaka via Yehoyada, omanu vosi va enda konjo ya Baale kuenje va yi lundula. Ovotala aye loviñumañuma viaye va vi nyanyola. Ocitunda caco va ci ipaya. Yehoyada wa imbilevo onumbi Yehoasi oco a semulule onembele kuenda oco a tumbulule ovopange a lingawailemo. Embimbiliya li popia hati: “Yehoasi wa linga eci ca sunguluka kovaso a Yehova oloneke viaye viosi osimbu ocitunda Yehoyada a wimbaimba onumbi.” (2 Asapulo 23:11, 16-19; 24:11-14; 2 Olosoma 12:2) Yehoyada weya oku kala leci ci soka 130 kanyamo, noke wa fa. Kuenje wa kendiwa pokati kolosoma, momo “wa linga ciwa kIsareli, loku Suku lonjo yaye.”—2 Asapulo 24:15, 16.
13. Ndamupi Akristão vana va kuka va pondola oku ‘linga eci ciwa ku Suku yocili kuenda konjo yaye’?
13 Uhayele utito ale akatanga amue akuavo, pamue ka a ku ecelela oku linga calua koku fendela Yehova. Pole ndaño lovitangi viaco, ci tava okuti o ‘linga eci ciwa ku Suku yocili kuenda konjo yaye.’ Ci tava okuti o lekisa ombili konjo ya Yehova poku endaenda kolohongele kuenda oku likolisilako oku eca atambululo kapulilo a lingiwa. Kuenda likolisilakovo oku endaenda kupange woku kunda. Tava kalungulo Embimbiliya loku pokola kolonumbi ‘viukuenje wa kolelua haeye wa lunguka.’ Kuenda pokola kolonumbi vieciwa vekongelo. Nda wa ci linga, cika vetiya vamanji oku kuamavo ongangu yove. (Mateo 24:45-47) Ove ci tava okuti o vetiyavo vamanji “oku kala locisola lovilinga viwa.” (Va Heveru 10:24, 25; Filemone 8, 9) Oka kuatisavo calua vamanji nda wa kapako elungulo liupostolo Paulu eci a popia hati: ‘Lungula olosekulu okuti ka vi ka kolue, vi likandangiye, vi sunguluke, vi kolepo lekolelo locisola lepandi. Lungulavo akulu vakãi okuti va linge vakuesumbilo, ka va ka linge vakualundi, pamue apika vovinyu, va linge alongisi vovina viwa.’—Tito 2:2-4.
14. Nye akulu vekongelo vakuasimbu va pondola oku linga oco vamiseko efendelo liocili?
14 Anga hẽ ove ukulu wekongelo tunde osimbu? Nda oco, ‘kuatisa vakuene lukũlĩhĩso wa lilongisa vokuenda kuanyamo.’ Eci oco ca popia umue ukulu wekongelo ukuasimbu. Eye wamisako hati: ‘Eca ovikele ku vakuene. Ku ka kale ukuacipululu. Eci ove wa lilongisa, ci longisavo vakuene vana va kuete onjongole yoku lilongisa. Kolela okuti vaka tẽla oku linga upange wa va kundika. Va vetiyila oku linga upange uwa kovaso.’ (Esinumuĩlo 3:27, 28) Ombili yove kupange woku kunda yika vetiyavo vamanji.
‘Olondingesunga vi Sapula Esunga Lia Yehova’
15. Akristão va kuka, va “sapula [ndati] esunga lia Yehova”?
15 Afendeli va kuka va Suku, va likolisilako oku “sapula esunga lia Yehova.” Ove u manji wa kuka, olondaka viove kuenda ovilinga viove vi sukila oku lekisa okuti ‘Yehova eye ewe liove. Kuenda kokuaye ka kuli eci ka ca sungulukile.’ (Osamo 92:15) Uti weva weca uvangi ka u yevala wovituwa via velapo Viululiki. Pole, ove Yehova wa ku ĩha esumũlũho lioku sapula ovilinga viaye ku vana va tava ndopo kocili. (Esinumuĩlo 32:7; Osamo 71:17, 18; Yoeli 1:2, 3) Momo lie ci kuetele esilivilo oku eca uvangi watiamẽla ku Yehova?
16. Ulandu upi Wembimbiliya u lekisa esilivilo lioku “sapula esunga lia Yehova”?
16 Yehosua wa kala usongui wa va Isareli. Eci a limbuka okuti “wa kuka haeye ekongo” wa “kovonga va Isareli vosi, lakulu vavo lasongui vavo, lolonganji viavo, lavakesongo vavo.” Kuenje wa va ivaluisa ovina viosi viwa Suku a va lingila. Eye wa va sapuila hati: “Polondaka viosi viwa Yehova Suku yene o popeleli, layimue ya kambapo. Viosi muele vio suisiluipo. Layimue ya kambapo.” (Yehosua 23:1, 2, 14) Olondaka evi via pamisa calua onjongole yomanu yoku amamako oku pokola ku Yehova. Pole, noke Yehosua wa fa. Kuenje kua moleha ‘ocitumbulukila cikuavo, ka ca kũlĩhĩle Yehova, ndaño upange una a lingilile va Isareli. Kuenje va Isareli va linga eci cĩvi kovaso a Yehova, kuenda va vumba vo Baale.’—Olonganji 2:8-11.
17. Ovina vipi Yehova a siata oku lingila omanu vaye koloneke vilo?
17 Koloneke vilo, oku pandikisa kua vamanji vekongelo ka kuatiamẽlele koku yeva asapulo a vamanji vana va kasi ale osimbu oku vumba Yehova. Pole, oku yevelelavo ovolandu atiamẽla ‘kovopange anene’ a kasi oku lingiwa lafendeli va Yehova ci pamisa ekolelo lietu ku Yehova kuenda kolohuminyo viaye. (Olonganji 2:7; 2 Petulu 1:16-19) Nda wa fetika ale osimbu oku likongela locisoko ca Yehova, ci tava okuti ivaluka otembo eci kua kala ño akundi vatito Vusoma vofeka yene. Kuenda eci kua kala atateko alua kupange woku kunda. Vokuenda kuotembo, wa mõla ndomo Yehova a malako atateko amue kuenda ndomo a yayuisako upange woku kunda Usoma. (Isaya 54:17; 60:22) Ci tava okuti wa mõlavo apongoloko amue atiamẽla kelomboloko liolonumbi vimue vi sangiwa Vembimbiliya. Kuenda apongoloko amue a pita vocisoko ca Yehova palo posi. (Olosapo 4:18; Isaya 60:17) Ove hẽ wa siata oku kolisa vamanji loku va sapuilako eci catiamẽla kesunga lia Yehova? Oku ci linga, ci vetiya calua vamanji kuenda ci pamisa ekolelo liavo.
18. (a) Sapula ulandu u lekisa esilivilo lioku sapuilako vakuetu “esunga lia Yehova”? (b) Vomuenyo wove wa limbukile ale cimue ci lekisa esunga lia Yehova kokuove?
18 Anga hẽ vomuenyo wove wa limbukile ale ocisola ca Yehova poku liyaka lovitangi? Nda oco, sapuilako vakuẽle. (Osamo 37:25; Mateo 6:33; 1 Petulu 5:7) Umue manji wa kuka otukuiwa hati Marta, wa enda loku kolisa vakuavo loku popia hati: “Nda kuiya nye nda kuiya nye, lalimue eteke kuka liwekepo oku vumba Yehova. Eye oka ku kuatisa.” Olondaka evi via kuatisa calua Tolmina, umue wa kala ondonge ya Marta wa papatisiwa kunyamo wo 1960. Tolmina wa popia hati: ‘Eci ulume wange a fa, nda sumuĩle calua. Pole, olondaka evi via ñolisa. Kuenje lalimue eteke nda pumbile kolohongele. Yehova wa ñuatisa kuenda wa nyiha ongusu yoku amamako.’ Kaliye Tolmina wa siata oku kolisavo olondonge viaye a kasi oku longisa Embimbiliya lolondaka evi. Ocili okuti, poku sapuilako vamanji ovilinga viesunga lia Yehova, ove o pamisa ekolelo liavo.
Yehova wa Kapako Afendeli Vaye va Kuka
19, 20. (a) Yehova wa kapako ndati ovopange afendeli vaye va kuka? (b) Nye tuka lilongisa vocipama cikuãimo?
19 Koloneke vilo omanu va linga vakualutukãi. Haivo ka va kapeleko ava va kuka. (2 Timoteo 3:1, 2) Omanu va ivaluka lika ava va kuka eci va sokolola ovina va linga kosimbu. Ka va kapeleko eci ovo va kasi oku linga cilo. Pole, Embimbiliya li popia hati: “Suku hokuanyako okuti ivalako upange wene kuenda ocisola wa lekisi loku vumba olosandu vonduko yaye, ndeci vu kasi loku linga.” (Va Heveru 6:10) Yehova ka ivalako upange wene wa lingi vokuenda kuanyamo. Kuenda, eca esilivilo kovina u kasi loku linga cilo kupange waye. Yehova eca ongusu kafendeli vaye va kuka oco va ece apako kupange waye kuenda oco va kale luhayele kespiritu. Kuenje ceca uvangi wunene waye.—Va Filipoi 4:13.
20 Ove hẽ wa kapako vamanji va kuka ndeci Yehova a va kapako? Nda oco, oka vetiyiwa oku lekisa ocisola kokuavo. (1 Yoano 3:18) Ocipama cikuãimo cika lekisa ndomo tu pondola oku lekisa ocisola ku vamanjetu va kuka poku va kuatisa kovina va sukila.
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Ocilende cimosi cuti weva ci pondola oku kuata olohuluwa lolohuluwa viapako. Kuenda ci kuata eci ci soka 18 kolokilu. Usonehi umue wa popia hati: ‘Uti umosi weva wima eci ci soka olohũlũkãi vivali ale vitatu kolokilu viapako vokuenda kuotembo yosi u kala komuenyo.’
O Tambulula Ndati?
• Ndamupi vamanjetu va kuka va pondola oku ‘ima apako’?
• Oku pama kespiritu kuava va kuka ku kuete esilivilo lie?
• Ndamupi vamanji va kuka va “sapula esunga lia Yehova”?
• Yehova wa kapako ndati afendeli vaye va kuka?
[Elitalatu kemẽla 9]
Ava va kuka va kasi oku ima apako kupange Wusoma
[Elitalatu kemẽla 12]
Oku pama kespiritu kuava va kuka ku kuete esilivilo
[Okakasia kemẽla 11]
Vamamako Loku Pama Kekolelo
Nye ca kuatisa Akristão vamue oku amamako lekolelo kuenda oku pama kespiritu? Ovo va lombolola hati:
‘Oku tanga ovinimbu Viembimbiliya vina vi vetiya oku kuata ukamba la Yehova ci kuete esilivilo liocili. Ovoteke osi nda siata oku pitulula olondaka vi sangiwa Kosamo 23 kuenda Kosamo 91.’—Olive, wa papatisiwa kunyamo wo 1930.
‘Nda siata oku likolisilako oku kala polohundo viosi viepapatiso. Kuenda oku yevelela lutate ndu okuti ohundo yaco yi kasi oku ndingiwila ame. Oku ivaluka eteke liepapatiso liange, kua siata oku ndi kuatisa oku amamako loku pama kekolelo.’—Harry, wa papatisiwa kunyamo wo 1946.
‘Oku likutilila oloneke viosi, oku pinga ekuatiso lia Yehova oco a tu teyuile kuenda oco a tu sumũlũise, loku u ‘kolela kolongenda vietu viosi, ci sukiliwa cocili komuenyo wetu.’ (Olosapo 3:5, 6)—Antônio, wa papatisiwa kunyamo wo 1951.
‘Oku yevelela ovolandu a vamanji va kasi oku amamako lekolelo kupange wa Yehova ndaño pa pita ale anyamo alua, ca mbetiya oku amamako lekolelo ku Yehova.’—Joana, wa papatisiwa kunyamo wo 1954.
‘Ciwa okuti ka tu li sokolola ño enene etu muẽle. Cosi tu kuete ca tunda peka lia Suku. Ocisimĩlo eci ci tu kuatisa oku endela vonjila ya sunguluka. Kuenda ci tu kuatisavo oku litekula kespiritu oco tu pandikise toke kesulilo.’—Arlene, wa papatisiwa kunyamo wo 1954.