OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w05 1/2 kam. 8-13
  • Ovitumasuku Viatiamẽla Kusoma Via Tẽlisiwa

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Ovitumasuku Viatiamẽla Kusoma Via Tẽlisiwa
  • Utala Wondavululi—2005
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Otembo Ovitumasuku Viatiamẽla Kusoma Via Tẽlisiwa
  • Kristu o Kasi Oku Amamako Oku Yula
  • Va Likala Elavoko Liusoma wa Suku
  • Tu Liangiliyili Eteke Linene Lia Yehova
  • Amamako Loku Lavulula
  • Yevelela Kowanji Wondaka ya Suku
    Utala Wondavululi—2000
  • Ovitumasuku Via Imbila Uvangi Kristu
    Utala Wondavululi—2005
  • Oku Pongoluiwa, Ocinjonde Cimue culamba Wa Kristu
    Yesu—Onjila, Ocili Haeye Omuenyo
  • Kuatela Ekolelo Kowanji Wondaka ya Suku!
    Utala Wondavululi—2000
Utala Wondavululi—2005
w05 1/2 kam. 8-13

Ovitumasuku Viatiamẽla Kusoma Via Tẽlisiwa

“Ciwa nda vu limbuka owanji . . . wovaprofeto okuti wa linga ocinyi ci tuila owelema.”​—⁠2 PETULU 1:⁠19.

1. Ekalo lipi li sangiwa voluali koloneke vilo?

KOLONEKE vilo, voluali muli ovitangi vialua. Oku nyoliwa kuovina via lulikiwa la Yehova, ku kasi oku livokiya. Ungangala pokati komanu wa livokiyavo calua. Atavo oluali ka va tẽla oku eca ekuatiso lioku tetulula ovitangi viaco. Ovo va siata oku vokiya evĩho poku vetiya olonepele viakova, esuvu, kuenda olonepele violofeka. Ocili okuti, ‘owelema wa sikĩlila muẽle olofeka’ ndomo Embimbiliya lia ci popele. (Isaya 60:⁠2) Pole, kuli omanu valua va kuete elavoko liotembo yiwa yo kovaso. Momo lie? Momo va kolela Kondaka ya Suku yi kasi ‘ndocinyi ci tuila vowelema.’ Ovo va tava okuti ‘Ondaka’ ya Yehova yi va songuila.​—⁠2 Petulu 1:⁠19.

2. Koloneke via sulako, velie vaka kuata lika elomboloko liovina viespiritu ndomo ca lekisiwa vocitumasuku ca Daniele?

2 Catiamẽla ‘koloneke via sulako’ uprofeto Daniele wa popia hati: ‘Valua va enda oko loko, kuenda ukũlĩhĩso u lua. Valua vaka liyelisa ha va yeli loku nyikiwa. Puãi olondingaĩvi vika linga evĩho, kuenje layimue yika kuata elomboloko. Pole, vakualondunge cika va lomboloka.’ (Daniele 12:​4, 10) Omanu vana va lilongisa Ondaka ya Suku, ovo lika va kuate elomboloko liovina viespiritu. Ovo va pokola kolonumbi via Suku kuenda va likolisilako oku linga ocipango Caye.​—⁠Mateo 13:​11-15; 1 Yoano 5:⁠20.

3. Okupisa kunyamo wo 1870, omanu vana va lilongisa Embimbiliya va kuata elomboloko lie?

3 Okupisa kunyamo wo 1870 osimbu ‘oloneke via sulako’ ka via fetikile handi, Yehova wa fetika oku situlula “alumbu usoma wokilu.” (2 Timoteo 3:​1-5; Mateo 13:​11) Kotembo yaco, omanu vana va lilongisa Embimbiliya, va fetika oku kuata elomboloko liokuti, oku tukuluka kua Yesu ka ku muiwa lomanu. Kuenda va limbukavo okuti Yesu noke lioku vialekiwa kilu, oka tiamisila utima waye palo posi. Kuenda kuka kala olondimbukiso vimue vika vetiya olondonge oku limbuka okuti, Kristu wa fetika ale oku viala kilu.​—⁠Mateo 24:​3-14.

Otembo Ovitumasuku Viatiamẽla Kusoma Via Tẽlisiwa

4. Koloneke vilo ndamupi Yehova a siata oku pamisa ekolelo liomanu vaye?

4 Ocinjonde coku pongoluiwa kua Yesu, ca kala ocindekaise culamba Wusoma waye. (Mateo 17:​1-9) Ocinjonde caco ca pamisa ekolelo lia Petulu, la Tiago, kuenda Yoano. Kotembo yaco, olondonge vialua via liwekelepo oku kuama Yesu. Momo ovina va kala oku lavoka ka via tẽlisiwile. Koloneke vilo via sulako, Yehova wa siatavo oku pamisa ekolelo liomanu vaye. Eye wa siata oku cilinga poku va kuatisa oku kuata elomboloko liocinjonde caco kuenda liovitumasuku vikuavo. Omo liaco, tu konomuisi ovitumasuku vimue via tẽlisiwa.

5. Nanda helie? Kuenda otembo yipi a fetika oku ‘tua’?

5 Petulu wa lombolola eci catiamẽla kocinjonde coku pongoluiwa kua Yesu. Eye wa popia hati: “Ondaka yovaprofeto ya kolisua vali kokuetu londaka ya yevala komunda. Ciwa nda vu limbuka owanji waco wovaprofeto okuti wa linga ocinyi ci tuila owelema toke ku ca kuenje nanda o tuila vovitima viene.” (2 Petulu 1:​19) ‘Nanda’ wa tukuiwa ndeti vocinimbu eci, o lomboloka Yesu Kristu. (Esituluilo 22:​16) Eye wa fetika oku ‘tua’ kunyamo wo 1914 eci Usoma wa Suku wa tumbikiwa kilu. (Esituluilo 11:​15) Vocinjonde coku pongoluiwa, Mose la Eliya, va kala kumosi la Yesu oku sapela laye. Ovo va lombolokele nye?

6, 7. Mose la Eliya va lomboloka nye vocinjonde coku pongoluiwa kua Yesu? Kuenda Embimbiliya li popia nye catiamẽla kokuavo?

6 Eci Yesu a pongoluiwa kovaso yolondonge viaye, Mose la Eliya va kala vulamba waco. Omo liaco, ovo va kala ocindekaise comanu vana vaka viala kumue laye Vusoma wokilu. Elomboloko liokuti Yesu kaka viala likawaye, li tiamisiwilavo kocinjonde ca Daniele. Ocinjonde caco, ca kala oku lekisa oku vialekiwa kua Mesiya. Daniele wa mola “umue wa setahãla omõla omunu” okuti, wa tambula ku Yehova ‘uviali ka u pui.’ Kũlĩhĩsa eci Daniele a mola noke. Eye wa popia hati: “Usoma luviali kuenda unene wovosoma osi vemẽhi lilu weciwa kepata liolosandu via Tõlo.” (Daniele 7:​13, 14, 27) Yehova wa popele hati, kuka kala ‘olosandu’ vimue vika viala la Kristu. Olondaka viaco, wa vi popia eci kua kambele cipitãhala ovita vitãlo kanyamo, osimbu handi Yesu ka pongoluiwile kovaso yolondonge viaye.

7 Velie olosandu Daniele a mola vocinjonde? Upostolo Paulu wa lombolola eci catiamẽla komanu vaco. Eye wa popia hati: ‘Espiritu lieca uvangi kumosi lespiritu lietu okuti tumãla va Suku. Oco, nda tumãla, tuvakapiñala ka Suku. Kuenje tu piñalela kumue la Kristu, nda tu talela ohali kumue laye. Kuenda tu muilavo ulamba kumue laye.’ (Va Roma 8:​16, 17) Olombuavekua via Yesu, ovio olosandu viaco. Kelivulu Liesituluilo Yesu wa popia hati: “U o yula ndu wiha oku tumala lame kocalo cange, ndeci ame nda yula, kuenje nda tumala la Tate kocalo caye.” Etendelo liomanu vaco ‘va yula ’ li kasi eci ci soka 144.000. Ovo vaka viala oluali kumue la Yesu.​—⁠Esituluilo 3:21; 5:​9, 10; 14:​1, 3, 4; 1 Va  Korindo 15:⁠53.

8. Olombuavekua via Yesu via siata oku linga ndati upange ndowu Mose la Eliya va lingile? Kuenda nye ca siata oku iyilila kupange waco?

8 Momo lie olombuavekua vi sokisiwila la Mose kuenda Eliya? Momo okuti, osimbu handi vi kasi palo posi, vi linga upange ndowu Mose la Eliya va lingile. Ovo va linga upange wa Yehova ndaño lelambalalo. (Isaya 43:10; Ovilinga 8:​1-8; Esituluilo 11:​2-​12) Handi vali, va kuete utõi woku situlula ovohembi atavo esanda. Kuenda va vetiya omanu oku fendela lika Yehova. (Etundilo 32:​19, 20; Esinumuĩlo 4:​22-24; 1 Olosoma 18:​18-​40) Upange wavo wa siata okuima apako alua. Momo, tete va litumbikile kupange woku tẽlisa etendelo liolombuavekua. Kuenje cilo, va kasivo oku kuatisa “olomeme vikuavo” oco vi pokole lika ku Yesu.​—⁠Yoano 10:16; Esituluilo 7:⁠4.

Kristu o Kasi Oku Amamako Oku Yula

9. Ndamupi elivulu Liesituluilo 6:​2, li lombolola ndomo Yesu a kasi koloneke vilo?

9 Yesu kakasi vali ndomunu umue wa endela ño kocimbulu. Momo, cilo wa linga Osoma yinene. Eye wa sokisiwa ndomunu wa endela kokavalu. Vembimbiliya, okavalu ka lomboloka uyaki. (Olosapo 21:​31) Elivulu Liesituluilo 6:2 li popia hati: “Nda vanja kuenje nda mola okavalu kamue ka yela, lu wa endelako wambata ohonji. Vo wiha ekolowa liusoma, yu wa tundila oku yula loku amamako oku yula.” Daviti poku lombolola eci catiamẽla ku Yesu, wa popia hati: ‘Yehova o tuma epangati liunene wove li tunda ko Siono loku popia hati: Viala pokati kovanyali vove.’​—⁠Osamo 110:⁠2.

10. (a) Otembo yipi Yesu a fetika oku yula? (b) Nye ca siata oku pita voluali tunde kotembo yaco?

10 Oku yula kua tete kua Yesu, kua lingiwa eci a tundisa Satana kilu kumue lolondele viaye. Kuenje wa va lunduila palo posi. Ovo va kũlĩha okuti oloneke viavo vitito. Omo liaco, va siata oku nena ovitangi vialua komanu. Ovitangi viaco via lekisiwa kalume vatatu va endela kolokavalu, ndomo ca lomboluiwa kelivulu Liesituluilo. (Esituluilo 6:​3-8; 12:​7-​12) Yesu vocitumasuku caye, wa tukula, ‘ondimbukiso yoku tukuluka kuaye kuenda yesulilo lioluali.’ Oku endela kualume vaco kolokavalu, kua siata oku nena ovitangi ndeci: Uyaki, onjala, kuenda afengi. (Mateo 24:​3, 7; Luka 21:​7-​11) Ovitangi viaco vikamamako oku livokiya ‘ndolongembia vioku cita’ toke eci Yesu aka tẽlisa uyaki waye. Kuenje oka kundula ovisoko viosi via Satana.a​—⁠Mateo 24:⁠8.

11. Ulandu wekongelo Liakristão u lekisa ndati okuti Kristu o kasi oku viala?

11 Uviali wa Yesu tua siatavo oku u limbukila koku lava kuaye ekongelo Liakristão. Eye wa siata oku kuatisa Akristão oco va tẽlise upange woku kunda ondaka Yusoma koluali luosi. Ombavulono Yinene, kumue lolombiali violuali, va siata oku tateka upange waco woku kunda. Pole, ndaño lovitangi viaco, upange woku kunda u kasi oku li sanduila kolonepa viosi violuali. (Esituluilo 17:​5, 6) Owu owo uvangi u lekisa okuti, Kristu o kasi oku viala kilu.​—⁠Osamo 110:⁠3.

12. Momo lie omanu valua ka va kuetele elomboloko liovitangi violuali?

12 Onepa yalua yomanu oku kongelamo vakuetavo liesanda, ka va kulĩhĩle elomboloko liovitangi vi kasi oku pita voluali. Ovo va siata oku pembula omanu vana va kunda Usoma wa Suku. (2 Petulu 3:​3, 4) Momo lie? Momo Satana wa tekãvisa ovitima viavo. (2 Va  Korindo 4:​3, 4) Tunde osimbu, eye wa siata oku kapa vupeke omanu vana va litukula hati Akristão. Kuenje ka va kolela Kusoma wa Suku.

Va Likala Elavoko Liusoma wa Suku

13. Owelema wespiritu wa nenele nye Kakristão vesanda?

13 Yesu wa popele okuti, omanu vana va siapo efendelo liocili, vaka iñila vekongelo. Kuenje vaka yapuisa valua. Momo va sokisiwa ndosoka. (Mateo 13:​24-30, 36-43; Ovilinga 20:​29-31; Yuda 4) Vokuenda kuotembo Akristão vamue, va fetika oku linga ovipito viatavo esanda, lovituwa vikuavo vĩvi, kuenda oku longisa ovina viesanda. Noke va vetiya Akristão oco vakuamevo ovituwa viaco. Kũlĩhĩsa ño eci catiamẽla kocipito Conatale. Ocipito caco ca tunda kovituwa vimue okuti mua kongelele efendelo liolosuku viesanda vi tukuiwa hati, Mitra kuenda Saturno. Olosuku viaco vi lomboloka efendelo liekumbi. Oco hẽ nye ca vetiya Akristão vesanda oku kuama ocipito caco? Elivulu limue li popia hati: ‘Ocipito Conatale ca tumbikiwa omo okuti omanu ka va kuatele vali elavoko liokuiya kua Yesu.’

14. Ndamupi elongiso lia Origene la Agostinho lia pengisa ocili Cusoma wa Suku?

14 Tu konomuisi ndomo elomboloko liondaka ‘usoma’ lia pengisiwa. Elivulu limue lia lombolola ndoco: ‘Onoño yimue o tukuiwa hati, Origene wa pongolola ondaka ‘usoma,’ yina Akristão va siata oku kunda. Eye wa yi pongolola hati, uviali wa Suku u kasi vutima.’ Elongiso liaco pi a liupa? Elongiso liaco, ka liatiamẽlele Kovisonehua vi kola. Pole wa liupa ‘kovisimĩlo violonoño kuenda kovisimĩlo violuali vina via litepa levi via Yesu. Handi vali, ovisimĩlo viaco via litepavo levi vietavo liatete.’ Onoño yikuavo o tukuiwa hati Agostinho, wa popia hati, etavo olio Usoma wa Suku. Ovisimĩlo viaye, via vetiya Atavo esanda oku kolela kunene wolombiali violuali. Vokuenda kuanyamo alua unene wavo wa siata oku lekisiwa lungangala.​—⁠Esituluilo 17:​5, 18.

15. Elivulu lia Va Galatia 6:​7, li kasi oku tẽlisiwa ndati Kakristão vesanda?

15 Koloneke vilo, atavo esanda a kasi oku lombola eci va kũlĩle. (Va Galatia 6:⁠7) Valua va kasi loku pua unene wavo. Kuenda omanu va kasi oku tunda vatavo aco. Uvangi waco wa lekisiwa kofeka yo Europa. Ukanda umue wasapulo wa lombolola hati: ‘Kolofeka vio Europa, cilo olonembele vinene, via linga olonjo vioku seleka oviñumañuma. Kuenda via lingavo viomanu vana va siata oku nyula olofeka.’ Ovitangi viaco via li sanduilavo kolonepa viosi violuali. Nye ovina evi vi lekisa catiamẽla katavo esanda? Anga hẽ aka kunduka omo liekambo liomanu kuenda olombongo? Nye cika pita letavo liocili?

Tu Liangiliyili Eteke Linene Lia Yehova

16. Oku livokiya kuevĩho lio Bavulono yinene ku lekisa nye?

16 Nda omunda yimue yi kasi loku tunda owisi kuenda oneketela, cilekisa okuti ndopo yi totãla. Cimuamue haico catiamẽla katavo esanda. Koloneke vilo, evĩho liatavo esanda lia livokiya calua kolonepa viosi violuali. Eci ci lomboloka okuti esulilo liavo li kasi ocipepi. Ndopo muẽle Yehova oka vetiya olombiali oco vi likuate omunga. Kuenje, vika lundula Ombavulono Yinene. (Esituluilo 17:​15-17; 18:​21) Noke yovina viaco, kukeya ‘ohali yapiãla.’ Anga hẽ Akristão va sukila oku kuata usumba omo liovina viaco? (Mateo 24:​21) Sio, ka va sukila oku kuata usumba. Ovo, vaka sanjuka calua eci Yehova aka lundula olondingaĩvi. (Esituluilo 18:20; 19:​1, 2) Tu konomuisi ulandu wo Yerusalãi kocita catete kuenda Akristão va kalamo.

17. Momo lie omanu va Yehova va kuetele ekolelo lioku puluka kesulilo lioluali lulo?

17 Kunyamo wo 66, olohoka via va Roma via ñualele ocingonja o Yerusalãi. Pole, Akristão vana va kuatele elomboloko liovina viespiritu ka va yokokele. Omo lioku lilongisa Embimbiliya va limbukile okuti, ‘enyolẽho lio Yerusalãi lia kala ocipepi.’ (Luka 21:​20) Ovo va kũlĩhĩlevo okuti, Suku o va yuluila onjila yoku tila oco va puluke kenyoleho liaco. Eci enyõleho liaco lia pitila, Yehova wa va kuatisa muẽle. Kuenje va tila. (Daniele 9:26; Mateo 24:​15-19; Luka 21:​21) Cimuamue haico koloneke vilo. Omanu vana va kũlĩha Suku haivo va pokola Komõlaye, va kolela okuti vaka puluka kesulilo lioluali lulo. (2 Va  Tesalonike 1:​6-9) Omo liaco, eci ohali yapiãla yikeya, ovo vaka ‘petula ovaso avo kuenda ovitue viavo. Momo va kũlĩha okuti eyovo liavo li kasi ocipepi.’​—⁠Luka 21:⁠28.

18. Eci Goge aka seteka oku lundula omanu va Suku, nye Yehova aka linga?

18 Eci Ombavulono Yinene yika lunduiwa, Goge okuti Satana Eliapu, oka ñualelapo omanu va Yehova. Eye okeya kokuavo ‘ndelende li sitika ofeka.’ Pole, onjongole yavo ka yika tẽlisiwa. (Esekiele 38:​14-16, 18-​23) Upostolo Yoano wa popia hati: ‘Nda mola ilu lia yuluka, kuenje, tala, okavalu ka yela. U wa endelako o tukuiwa hati Kolelua. Vomela waye mua tunda osipata ya tua yoku veta layo olofeka.’ ‘Soma yolosoma’ una wa endela kokavalu kaco, oka yovola omanu va Yehova. Kuenda, oka lundula ovanyãli vaye vosi. (Esituluilo 19:​11-​21) Kuenje, kuka tẽlisiwa ocinjonde coku pongoluiwa kua Yesu.

19. Oku yula kua Yesu kuka tiamisiwila ndati komanu va Suku? Pole, nye ovo va sukila oku linga cilo?

19 Keteke liaco, Yesu ‘oka komohiwa lomanu vosi va kolela’ Kondaka ya Suku. (2 Va  Tesalonike 1:​10) Ove hẽ o yongola oku kala pokati komanu vaco vaka komoha eci omõla a Suku aka yula? Nda oco, amamako loku pamisa ekolelo liove kuenda oku liangiliya ciwa. Momo ka tua kũlĩhĩle eteke lowola Yesu aka lundula oluali lulo.​—⁠Mateo 24:​43, 44.

Amamako Loku Lavulula

20. (a) Ndamupi tu lekisa ombili yetu kovina viespiritu Yehova a siata oku tu ĩha lekuatiso ‘liukuenje wa lunguka’? (b) Apulilo api tu sukila oku linga?

20 “Ukuenje wakolelua haeye wa lunguka,” wa siata oku vetiya omanu va Yehova oco vamameko loku lavulula. (Mateo 24:​45, 46; 1 Va  Tesalonike 5:⁠6) Ove hẽ wa siata oku kapako olonumbi viaye? Olonumbi viaco via siata hẽ oku kuvetiya oku pitisa kovaso ocipango ca Suku? Omo liaco, lipulisa ndoco: ‘Ndi kuete hẽ elomboloko liokuti Yesu o kasi ale oku viala kilu? Nda kolela hẽ okuti ndopo muẽle oka lundula Ombavulono Yinene kuenda oluali luosi lua Satana?’

21. Momo lie omanu vamue va tepuluila ombili yavo kovina viespiritu? Kuenda, nye va sukila oku linga?

21 Kuli omanu valua va kasi vocisoko ca Yehova okuti cilo ombili yavo kovina viespiritu ya tepuluka. Anga hẽ va pua epandi ndeci ca pita lolondonge via tete via Yesu? Va konyoha hẽ omo liasakalalo omuenyo kuenda ovitangi vielambalalo? (Mateo 13:​3-8, 18-23; Luka 21:​34-​36) Citava okuti, vamue va konyoha omo ka va kuatele elomboloko liesapulo limue lia sandekiwa ‘lukuenje wa lunguka.’ Nda ove wa pitavo locitangi caco, tu kuvetiya oku amamako oku lilongisa Embimbiliya. Likutililavo ku Yehova oco o pame kespiritu. Nda wa ci linga, oka kuata vali ukamba la Yehova.​—⁠2 Petulu 3:​11-15.

22. Ulandu wocinjonde coku pongoluiwa kua Yesu, lovitumasuku via kongeliwamo, wa ku kuatisa ndati?

22 Ocinjonde coku pongoluiwa kua Yesu, ca eciwa kolondonge viaye eci via sukilile ekoliso. Koloneke vilo, tu kuete ovina vialua vi tu kolisa kespiritu. Vovina viaco, mua kongela oku tẽlisiwa kuocinjonde caco kuenda ovitumasuku vikuavo. Etu tu lete oku tẽlisiwa kuovitumasuku viaco. Kuenda tua kũlĩha ndomo vika tẽlisiwa kovaso. Omo liaco, osimbu tuamamako loku limbuka ovina viaco, tu kuati onjongole ndeyi Yoano a lekisa poku popia hati: “Amene. Enju, a Ñala Yesu.”​—⁠Esituluilo 22:⁠20.

[Etosi pombuelo yemẽla]

a Ondaka yo Helasi yoku popia hati, ‘olongembia,’ yi lomboloka ‘olongembia vioku cita.’ (Mateo 24:⁠8) Eci ci lomboloka okuti, ovitangi violuali vika livokiya ndolongembia vioku cita. Kuenda vika pua lika kesulilo lioluali.

Ivaluka Eci Tua Lilongisa?

• Okupisa kunyamo wo 1870, elomboloko lipi Akristão va kuata liatiamẽla koku tukuluka kua Yesu?

• Ocinjonde coku pongoluiwa kua Yesu ca tẽlisiwa ndati?

• Oku yula kua Yesu kua nena nye voluali? Kuenda kua nena nye vekongelo Liakristão?

• Nye tu sukila oku linga oco tu popeliwe eci Yesu aka tẽlisa uyaki waye?

[Elitalatu kemẽla 9]

Ovina via situluiwa vocinjonde coku pongoluiwa kua Yesu via tẽlisiwa

[Elitalatu kemẽla 10]

Ove hẽ wa kũlĩha ovina via pita eci Yesu a fetika oku yula?

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link