OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w05 1/3 kam. 8-11
  • Atosi Avelapo Velivulu Liolonganji

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Atosi Avelapo Velivulu Liolonganji
  • Utala Wondavululi—2005
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • MOMO LIE VA ISARELI VA SUKILILE OLONGANJI?
  • (Olonganji 1:1–3:6)
  • YEHOVA WA TUMBIKA OLONGANJI
  • (Olonganji 3:7–16:31)
  • AKANDU AKUAVO VA ISARELI VA LINGA
  • Ceci tu Lilongisilako:
  • Ulandu Wolonganji
    Embimbiliya li Kola—Epongoluilo Lioluali Luokaliye
  • Ocituwa Cove Coku Lieca Olumue ci Sivaye Yehova!
    Utala Wondavululi (Welilongiso)—2017
  • ‘Nda Katuka Ndonjali Kisareli’
    Utala Wondavululi Welilongiso—2015
  • Akãi Vavali Vakuotõi
    Elivulu Liasapulo Embimbiliya
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2005
w05 1/3 kam. 8-11

Ondaka ya Yehova yi Kasi Lomuenyo

Atosi Avelapo Velivulu Liolonganji

YEHOVA o kala ndati eci omanu vaye vo yanduluka loku fendela olosuku viesanda? Kuenda o kala ndati nda omanu vaye va likala oku pokola kokuaye loku pinga lika ekuatiso eci va liyaka lovitangi? Anga hẽ Yehova o sanda onjila yoku yovola omanu vaco kovitangi? Elivulu Liolonganji lieca etambululo kapulilo ava kuenda kapulilo akuavo. Olio lia sonehiwa luprofeto Samuele kunyamo wo 1.100, otembo Yesu keyile. Elivulu liaco, li lombolola ovolandu a pita la va Isareli votembo yi soka 300 kanyamo tunde poku fa kua Yehosua toke kosoma yavo yatete.

Elivulu Liolonganji liatiamẽla kovisonehua viondaka ya Suku. Kuenje li kuete esilivilo liocili kokuetu. (Va Heveru 4:12) Ulandu u sangiwa velivulu liaco, u situlula ciwa ovituwa via Yehova. Kuenda u tu kuatisa oku pamisa ekolelo lietu kelavoko ‘liomuenyo’ ko pui, una tuka kuata voluali luokaliye. (1 Timoteo 6:12, 19; 2 Petulu 3:13) Ovilinga Yehova a lekisa poku yovola va Isareli, via kala ocindekaise covina Yesu aka linga eci aka yovola omanu va Suku.

MOMO LIE VA ISARELI VA SUKILILE OLONGANJI?

(Olonganji 1:1–3:6)

Noke lioku kundula olosoma via Kanana lekuatiso lia Yehosua, apata osi a Isareli veya oku tambula ovipiñalo viavo. Kuenje va tambula ofeka yosi ya Kanana. Pole, ka va pokuile kocihandeleko ca Yehova coku kundula omanu vosi va kala vofeka yaco. Esino liavo, lieya oku va nenela ovitangi.

Noke lioku fa kua Yehosua, ‘ovitumbulukila vieya oku kuamamo, ka via kũlĩhĩle vali Yehova. Kuenda ka via kũlĩhĩlevo ovina Yehova a lingilile va Isareli.’ (Olonganji 2:10) Omanu va fetika oku likuela la va Kanana kuenda oku vumba olosuku viavo. Kuenje Yehova wa va eca peka liovanyali vavo. Eci va fetika oku tala ohali, va pinga ekuatiso Kokuaye. Vokuenda kuotembo yaco yefendelo liesanda, lovituwa vĩvi, kuenda ovoyaki, Yehova wa tumbika olonganji oco vi yovole omanu vaye peka liovanyali vavo.

Atambululo Kapulilo Embimbiliya

1:2, 4—Momo lie epata lia Yuda lia noliwila tete oku tambula ocipiñalo vofeka? Ocili okuti, esumũlũho liaco lia kala liepata lia Ruvene, nuñulu ya Yakoba. Pole, eci Yakoba a kala oku panda kolofa, wa lekisa okuti, Ruvene ka sesamẽlele vali esumũlũho liaco. Momo wa pumba omoko yaye yoku kala onuñulu. Simeone la Lewi, omo liungangala wavo ka va tambuile ocipiñalo. Pole, veya oku sanduiwa vovambo amue a kala ko Isareli. (Efetikilo 49:3-5, 7) Yuda omõla wa kuãla wa Yakoba, weya oku tambula ocipiñalo caye. Simeone una wa endele la Yuda, wa tambula olonepa vimue vitito via tepiwa kovambo a Yuda.a—Yehosua 19:9.

1:6, 7—Momo lie kua kalela ocituwa coku teta ovimuine viomumba kovaka lokolomãhi violosoma viosi via yuliwa? Eci ci lekisa oku yuliwa. Ocili okuti, omunu wosi wa tetiwa ovimuine viomumba kovaka lokolomãhi, ka kuete vali epondolo lioku yaka. Momo nda esualali ka likuete ovimuine viomumba kovaka, ka li tẽla oku kuata osipata ale usongo. Handi vali, nda omunu ka kuete ovimuine viomumba kolomãhi, ka tẽlavo oku pandikisa posi.

Ceci tu Lilongisilako:

2:10-12. Tu sukila oku tanga Embimbiliya eteke leteke, oco ka tuka ivaile ‘ovilinga via Yehova.’ (Osamo 103:2) Olonjali vi sukila oku longisa omãla vavo Ondaka ya Suku.—Esinumuĩlo 6:6-9.

2:14, 21, 22. Yehova wa siata oku ecelela okuti omanu vaye vakuesino va liyaka lovitangi oco va pindisiwe. Handi vali, wa siata oku ci linga oco va limbuke esilivilo lioku pokola kokuaye.

YEHOVA WA TUMBIKA OLONGANJI

(Olonganji 3:7–16:31)

Ovilinga vikomõhisa violonganji, via fetikila ku Otiniyele onganji yatate ya va Isareli. Otembo yaco va Isareli va kala ale ci soka anyamo ecelãla kumandekua peka lia soma yo Mesopotamia. Kuenje Otiniyele wa va yovola peka liosoma yaco. Ehudi Onganji yikuavo ya va Isareli, luloño wocili, wa ponda Egilone soma ya va Moavi. Siamigara wa pondele eci ci soka ovita epandu kasualali a va Filisiti loluhava luokuombola olongombe. Baraka kumosi lekũi liolohũlũkãi viaye vialume, wa lundula olohoka vinene via Sisera. Pole, wa ci linga lekuatiso liuprofeta Devora kuenda lekuatiso lia Yehova. Yehova wa kuatisilevo Gideone lalume vaye va soka ovita vitatu, kuenje wa yula va Midiane.

Vonduko ya Yefita, Yehova wa yovola va Isareli peka lia va Amoni. Va Isareli va kuata eci ci soka 12 kolonganji. Vamue pokati kolonganji viaco, Tola, Yairi, Ivisana, Eloni, kuenda Avidone. Otembo Yolonganji ya sulila ku Samisone una wa liyaka la va Filisiti.

Atambululo Kapulilo Embimbiliya:

4:8—Momo lie Baraka a kisikila uprofeta Devora oku enda laye kuyaki? Baraka wa simĩle okuti, ka kuete epondolo lioku liyaka lolohoka via Sisera. Omo liaco, wa yonguile oku enda kumosi luprofeta oco a kuate ekolelo lioku songuiwa la Suku kuenda oku pamisa ekolelo liolohoka viaye. Ovisimĩlo via Baraka ka vi lekisa oku hongua. Pole, vi lekisa ekolelo a kuatela kunene wa Yehova.

5:20—Ndamupi olombungululu viokilu via yaka oco vi kuatise Baraka? Embimbiliya ka lilombolola ovina viosi vi lekisa ndomo va Isareli va kuatisiwa lovangelo. Kuenda ka lilombololavo okuti, olonoño via Sisera via lueya uloño wavo, okuti noke kueya ombela ya kuatisa va Isareli. Handi vali, ka lilekisavo okuti, Sisera eye wa lueya uloño waye woku tãha olombungululu. Pole, Yehova wa kuatisile muẽle va Isareli.

7:1-3; 8:10—Momo lie Yehova a sapuilila Gideone hati, alume vaye va soka 32.000 valua koku liyaka lolohoka vi soka 135.000 kalume? Yehova wa kũlĩhĩle okuti, oka kuatisa muẽle Gideone lalume vaye oco va yule uyaki waco. Eye ka yonguile okuti, Gideone lalume vaye va kuata ovisimĩlo viokuti va yula va Midiane longusu yavo muẽle.

11:30, 31—Eci Yefita a linga ohuminyo yaye ku Suku, anga hẽ wa kuatele ovisimĩlo vioku lumba omunu? Sio hacoko. Yefita ka kuatele ovisimĩlo viaco. Momo wa kũlĩhĩle Ocihandeleko ca Yehova ca popia hati: “Pokati kene ka pa ka sangiwe umue o yoka vondalu ndocilumba omõlaye ulume pamue omõlaye ukãi.” (Esinumuĩlo 18:10) Yefita ka kuatele ovisimĩlo vioku lumba omunu ndaño ocinyama. Kotembo ya va Isareli, ovinyama vioku lumba ku Suku, ka via kaile volonjo. Handi vali, Yefita wa kũlĩhĩle okuti, ocilumba cocinyama hacoko ca velapo ku Suku. Kuenda wa kũlĩhĩle okuti, omõlaye ufeko eye muẽle oka tunda vonjo oku ñualẽhela laye. Omo liaco, wa yonguile oku eca omõlaye kupange wa Yehova una wa enda oku lingiwila vonembele yaye yi kola.

Ceci tu Lilongisilako:

3:10. Oco omunu a tẽlise ciwa ovikele viaye viespiritu, o sukila oku kuatisiwa lunene wa Yehova.—Osamo 127:1.

3:21. Ehudi wa kuata uloño kuenda utõi woku talavaya losipata yaye. Etu tu sukilavo oku kuata uloño woku talavaya ‘losipata yespiritu, okuti Ondaka ya Suku.’ Eci ci lomboloka okuti, tu sukila oku kunda Ondaka ya Suku lutõi.—Va Efeso 6:17; 2 Timoteo 2:15.

6:11-15; 8:1-3, 22, 23. Umbombe wa Gideone u tu longisavo ovina vitatu vi kuete esilivilo ndeci: (1) Eci tu tambula ocikele cimue cupange vocisoko ca Yehova, ka tu sukila lika oku sakalala lomangu yaco. Pole, tu sukila oku sokolola ndomo tu tẽlisa ocikele caco. (2) Poku vangula lomanu vana vakualonamalãla, tu sukila oku lekisa umbombe. (3) Umbombe u tu kuatisa oku yuvula oku likapa kunene.

6:17-22, 36-40. Tu sukilavo oku lunguka oco ka tuka tavi ‘kasapulo osi tu yeva. Pole, tu sukila tete oku konomuisa nda asapulo aco a tunda muẽle ku Suku.’ (1 Yoano 4:⁠1) Nda ukulu wekongelo o yongola oku eca elungulo limue li tunda Vondaka ya Suku, o sukila oku kũlĩhĩsa ukulu ukuavo wekongelo wa loñoloha kespiritu.

6:25-27. Gideone wa kuata uloño woku yuvula oku wengula onyeño yovanyali vaye. Omo liaco, kupange wetu woku kunda, tu sukilavo oku lunguka oco ka tuka wenguli onyeño yomanu vana tu kundila.

7:6. Poku vumba Yehova, tu sukilavo oku lunguka ndeci Gideone a linga kumosi leci ci soka 300 kalume vaye.

9:8-15. Oku lekisa epela kuenda ocipululu omo liocikele cimue cupange tu kuete, ci lekisa uveke.

11:35-37. Yefita wa lekisa ongangu yiwa. Momo wa pamisa ekolelo liomõlaye ufeko kuenda wa lekisa ombili yoku lieca kupange wa Yehova. Koloneke vilo, olonjali vi sukilavo oku eca ongangu yiwa komãla vavo yoku vumba Yehova.

11:40. Tu sukila oku pandiya omunu wosi o kuete onjongole yoku lieca kupange wa Yehova lutõi.

13:8. Olonjali poku longisa omãla vavo, vi sukila oku likutilila ku Yehova oco a va ĩhe olonumbi vioku va songuila.—2 Timoteo 3:16.

14:16, 17; 16:16. Oku kisika ukuene loku lila oco aku lingile ocina cimue, ci nyola ukamba.—Olosapo 19:13; 21:19.

AKANDU AKUAVO VA ISARELI VA LINGA

(Olonganji 17:1–21:25)

Onepa ya sulako yelivulu Liolonganji, yi lombolola ovolandu avali a komõhisa. Ulandu watete watiamẽla kulume umue o tukuiwa hati, Mika. Eye wa tumbikile vonjo yaye ociñumañuma cimue kuenje wa nõla umue ukuepata lia Lewi oco a linge ocitunda caye. Eci imbo lio Lesieme lia nyõliwa, epata lia Dani lia litungila imbo liavo. Kuenje va li luka hati, Dani. Lekuatiso liociñumañuma ca Mika kuenda ocitunda caye, omanu vaco veya oku tumbika efendelo likuavo vimbo liavo. Imbo lio Lesieme lia tambuiwa otembo handi Yehosua ka file.—Yehosua 19:47.

Ulandu wavali, wa pita noke liolofa via Yehosua. Alume vamue vakuepata lia Benjamini vana va tungile vimbo lio Givea, va wilile vevĩho liukahonga. Kuenje, epata liaco lia kunduiwa. Pole, kua supile lika ovita epandu kalume. Noke kua lingiwile eliangiliyo limue lia va ecelela oku kuela akãi. Kuenje, kotembo yuviali wa soma Daviti, etendelo liavo, lieya oku panda ci soka 60.000 kalume vakuavita.—1 Asapulo 7:6-11.

Atambululo Kapulilo Embimbiliya:

17:6; 21:25—Otembo va Isareli ka va kuatele osoma, ‘omunu lomunu wa enda oku linga eci co sungulukila.’ Anga hẽ eci ka ci lekisa okuti kotembo yaco kua kala ombuanja yalua? Sio hacoko. Yehova wa lingile eliangiliyo lioku songuila omanu vaye. Eye wa ecele kokuavo Ovihandeleko. Handi vali, wa nõlelevo ocisoko covitunda oco va longise omanu olonjila viaye. Urimi la Tumimi, ovo va enda oku eca olonumbi via Suku kovitunda poku tetulula ovitangi vinene. (Etundilo 28:30) Vovaimbo osi a va Isareli, mua kala akulu vakualondunge va enda oku songuila omanu. Va Isareli poku kuama olonumbi viomanu vaco, va enda oku kuatisiwa calua. Omo lioku ‘linga eci ca sunguluka,’ va tẽla oku songuila ciwa omuenyo wavo. Pole, vana va tombele Ovihandeleko loku kuama olonjila viavo muẽle, va liyaka lovitangi vialua.

20:17-48—Ocili okuti, epata lia va Benjamini lia sesamẽlele eyambulo. Oco hẽ, momo lie Yehova a ecelela okuti va yula va Isareli olonjanja vivali kuyaki? Yehova poku ecelela va Isareli oku lunduiwa, wa cilingila oku seteka ovitima viavo nda va kuete onjongole yoku tundisa evĩho pokati kavo.

Ceci tu Lilongisilako:

19:14, 15. Omanu voko Givea, ka va kaile lutima woku yekisa akombe. Ekambo liaco lioku yekisa akombe, lia lekisa ovituwa vĩvi via kala pokati kavo. Omo liaco, Embimbiliya li vetiya Akristão oku lekisa ocituwa coku ‘yekisa akombe.’—Va Roma 12:13.

Elavoko Lioku Popeliwa

Usoma wa Suku una u kasi povaka a Yesu Kristu, ndopo muẽle uka nyõla oluali lulo lũvi. Kuenda uka yovola vakuesunga kohali. (Olosapo 2:21, 22; Daniele 2:44) ‘Ovanyali va Yehova vaka kunduiwa. Pole, ava va sole Yehova vaka nina ndekumbi poku tunda kualio longusu.’ (Olonganji 5:31) Omo liaco, tu lekisi ovilinga viwa oco tu kale pokati komanu va sole Yehova poku kapako olonumbi tua lilongisa velivulu Liolonganji.

Ulandu wa velapo tua lilongisa kovilinga Violonganji, wowu: Oku pokola ku Yehova, ci nena esumũlũho. Pole, oku sinila ovihandeleko viaye, ci nena ovitangi ka vi pui. (Esinumuĩlo 11:26-28) Omo liaco, tuamamiko oku ‘pokola lutima wetu wosi’ kovina Yehova a siata oku tu situluila.—Va Roma 6:17; 1 Yoano 2:17.

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Va Lewi ka va tambuile ocipiñalo Vofeka Yohuminyo. Pole, va tambuile 48 kovambo a kala ko Isareli.

[Omapa kemẽla 9]

(Tala velivulu omapa yaco)

‘Yehova wa tumile olonganji, oco vi yovole va Isareli kovanyãli vavo’—Olonganji 2:16.

OLONGANJI

1. Otiniele

2. Ehudi

3. Siamigara

4. Baraka

5. Gideone

6. Tola

7. Yairi

8. Yefita

9. Ivisana

10. Eloni

11. Avidone

12. Samisone

NAFITALI

ASIERE

SEVULONO

DANI

ISAKARE

MANASE

EFARIMI

BENJAMINI

YUDA

DANI

MANASE

GADI

RUVENE

[Elitalatu kemẽla 10]

Nye wa lilongisa kocituwa ca Baraka coku peya uprofeta Devora oku enda laye kuyaki?

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link