Oku Sanga Omota Yondongo Koloneke Vilo
“Ondaka eyi yiwa yusoma yi kundilua kuoha koluali, ha yi lingi uvangi kolofeka viosi.”—MATEO 24:14.
1, 2. (a) Koloneke via Yesu ovisimĩlo vie va Yudea va kuatele viatiamẽla Kusoma wa Suku? (b) Nye Yesu a linga oco a lekise elomboloko Liusoma wa Suku? Kuenda nye ceyililako?
ECI Yesu a kala palo posi, Usoma wa Suku owo wa kala ombangulo yomanu valua va Yudea. (Mateo 3:1, 2; 4:23-25; Yoano 1:49) Pole, valua pokati kavo ka va kuatele elomboloko Liusoma waco. Kuenda ka va kũlĩhĩle okuti uviali waco wokilu. (Yoano 3:1-5) Vamue pokati kolondonge via Yesu, ka va kuatelevo elomboloko Liusoma wa Suku. Kuenda ka va kũlĩhĩle eci va sukilile oku linga oco va tambule asumũlũho Usoma waco.—Mateo 20:20-22; Luka 19:11; Ovilinga 1:6.
2 Vokuenda kuotembo, Yesu wa fetika oku va longisa ovina vialua. Vovina viaco, mua kongelele olusapo luomota yondongo tua lilongisa vocipama cosemana yapita. Kuenje, Yesu wa lekisa okuti, omanu va sukilile oku limbuka esilivilo Liusoma wa Suku. (Mateo 6:33; 13:45, 46; Luka 13:23, 24) Ocili okuti, elongiso liaco lia vetele calua kovitima violondonge viaye. Kuenje, va fetika oku kunda olondaka viwa Viusoma toke kolonepa vialua violuali. Elivulu Liovilinga li lekisa ciwa ulandu waco.—Ovilinga 1:8; Va Kolosai 1:23.
3. Nye Yesu a popele catiamẽla Kusoma, okuti cika lingiwa koloneke vilo?
3 Nye ci popiwa koloneke vilo? Asumũlũho atiamẽla Kusoma wa Suku, a kasi oku kundiwila komanu vosi. Yesu vocitumasuku caye catiamẽla ‘kesulilo lioluali,’ wa popia hati: “Ondaka eyi yiwa yusoma yi kundilua kuoha koluali, ha yi lingi uvangi kolofeka viosi, oco esulilo liya noke.” (Mateo 24:3, 14; Marko 13:10) Yesu wa lombololavo okuti, ndaño lelambalalo ale lovitangi vikuavo, upange waco uka lingiwa muẽle. Noke wa popia hati, ‘wosi o pandikisa toke kesulilo eye o popeliwa.’ (Mateo 24:9-13) Omo liaco, oku linga upange woku kunda ci sukila oku likolisilako, ndeci una ukuakufũla a linga. Anga hẽ koloneke vilo kulivo omanu va kasi oku lekisa ekolelo kuenda ombili yoku sanda Usoma wa Suku?
Esanju Lioku Sanga Ocili Condaka ya Suku
4. Koloneke vilo ocili condaka ya Suku ca siata oku vetiya ndati omanu?
4 Omunu una ukuakufũla wa tukuiwa volusapo lua Yesu, eci a sanga ‘omota yondongo,’ wa kuatele esanju lialua. Esanju liaco, liovetiya oku pesela ovina viaye viosi. (Va Heveru 12:1) Koloneke vilo ocili condaka ya Suku kuenda Cusoma waye, ca siatavo oku vetiya ovitima viomanu valua. Manji umue Alexandre Hugh Macmillan, wa lombolola ulandu waye woku sanda Suku kuenda ocipango caye. Eye wa popia hati: ‘Ocili condaka ya Suku cina nda sanga, haico omanu valua va siata oku sanga unyamo lunyamo. Ovo va kasi ndove lame. Momo omanu vaco va tunda kolofeka viosi, lo kapata osi, kuenda kovisoko viosi. Suku ka kuete ocame. Momo Ondaka yaye yi vetiya omanu vosi.’
5. Upange upi wa lingiwa vokuenda kunyamo wo 2004?
5 Olondaka via manji wa tukuiwa ndeti, viocili muẽle. Momo, koloneke vilo unyamo lunyamo omanu valua vakuavitima via sunguluka, va siata oku vetiyiwa lolondaka viwa Viusoma. Kuenje va siata oku litumbika ku Yehova kuenda oku linga ocipango caye. Ulandu wupange wa lingiwa okupisa kosãi Yenyenye linene wo 2003, toke Yenyenye yunyamo wo 2004, u lekisa uvangi waco. Vokuenda kuolosãi viaco ekũi la vivali, ci soka 262.416 komanu, va litumbika ku Yehova, kuenje va papatisiwa. Cilo Olombangi via Yehova vi kasi oku kundila kueci ci soka, 235 kolofeka. Kuenda va songola eci ci soka, 6.085.387 kalilongiso Embimbiliya poku kuatisa omanu locili Condaka ya Suku. Omanu vaco va tunda kolofeka viosi lo kapata osi, kuenda kalimi osi. Kuenje va kasi oku tava Kondaka ya Suku.—Esituluilo 7:9.
6. Nye ca siata oku vetiya omanu oku tava kondaka Yusoma unyamo lunyamo?
6 Nye ca kuatisa oku tẽlisa upange waco? Yehova eye wa siata oku kokela kokuaye omanu vana vakuavitima via sunguluka. (Yoano 6:65; Ovilinga 13:48) Handi vali, omanu vana va sandiliya Usoma wa Suku, va siatavo oku likolisilako oku lieca ovo muẽle kupange waco. Manji Macmillan eci a kuata 79 kanyamo, wa popia hati: ‘Embimbiliya li lekisa okuti, ava va vela vaka sakuiwa. Kuenda ava va fa vaka pinduiwa. Tunde eci nda yeva olondaka evi, nda siata oku kuata ekolelo liocili. Nda siatavo oku likolisilako oku vokiya ukũlĩhĩso Wembimbiliya, oco ndi kuatisevo vakuetu oku kuata ukũlĩhĩso wa Yehova kuenda wocipango caye.’
7. Ulandu upi u lekisa esanju liomanu vana va sanga ocili Cembimbiliya?
7 Koloneke vilo, omanu va Yehova va siatavo oku lekisa ombili yaco. Kũlĩhĩsa ño ulandu wa manji umue Daniela, o kasi ko Vienna kofeka yo Austria. Eye wa popia hati: ‘Tunde vutila wange, Suku eye ekamba liange lia velapo. Eci nda kala omõla, nda yonguile oku kũlĩha onduko yaye. Momo sia kũlĩhĩle ndomo eye a tuwa. Pole, eci nda tẽlisa 17 kanyamo, Olombangi via Yehova vieya konjo yange. Via ndi lomboluila ovina vialua nda yonguile oku kũlĩha viatiamẽla ku Suku. Ovina viaco, via ndi komõhisa calua omo lioku sanga ocili Condaka yaye. Noke nda fetikavo oku kundila omanu olondaka viwa viusoma.’ Manji Daniela weya oku lambalaliwa lakamba vaye kosikola. Pole, wamisako lulandu waye hati: ‘Elambalalo ka lia ndi sumuisile. Momo ovitumasuku Viembimbiliya ovio via kala oku tẽlisiwa. Nda kũlĩhĩle olondaka Yesu a sapuila olondonge viaye okuti, vika suvukiwa omo lionduko yaye. Omo liaco, nda kuata esanju lialua.’ Manji Daniela weya oku li tumbika ku Yehova, kuenje wa papatisiwa. Noke lioku papatisiwa wa kuata ocimãho coku talavaya kupange wumisionaliu. Noke lioku kuela, eye lulume waye Helmut, va kundila vocifuka co Afrika, ko China, ko Filipina, kuenda ko Vienna kofeka yoko India. Cilo manji Daniela lulume waye, va kasi kupange wumisionaliu vofeka yimue yo Afrika.
Ovo ka va Liwekapo
8. Omanu valua va siata oku lekisa ndati ocisola cavo ku Yehova kuenda Kusoma waye?
8 Upange wumisionaliu owo onjila yimue omanu va Yehova va siata oku lekisila ocisola cavo Kokuaye kuenda Kusoma waye. Ovo va siata oku linga ndomunu una ukuakufũla wa tukuiwa volusapo lua Yesu. Momo va siata oku enda kolofeka viosi omo Liusoma wa Suku. Pole, olomisionaliu ka vi kasi oku sandiliya olondaka viwa viusoma. Ovio, vi kasi oku tuala olondaka viaco komanu vosi va sangiwa voluali. Kuenda oku va longisa loku va kuatisa oco va linge olondonge via Yesu Kristu. (Mateo 28:19, 20) Kolofeka vialua ovo va siata oku liyaka lelambalalo. Pole, va siata oku kuata asumũlũho alua.
9, 10. Ulandu upi olomisionaliu via siata oku kuata kolofeka vimue, ndeci kofeka yo Republika Sentro Afrikanu?
9 Kũlĩhĩsavo ulandu wo kofeka yo Republika Sentro Afrikanu. Kunyamo wa pita, ci soka 16.184 komanu, va endele Kocipito Conjivaluko yolofa via Yesu. Etendelo liomanu vaco lia pitahãla etendelo liakundi Vusoma va sangiwa vofeka yaco. Kolonepa vimue viofeka yaco, ka kuli olusu. Omo liaco, omanu valua va siata oku lingila ovopange avo vemẽhi lioviti. Cimuamue haico olomisionaliu via siata oku linga vofeka yaco. Ovio via siata oku songuila alilongiso Embimbiliya vemẽhi lioviti momo ci va kuatisa calua. Vofeka yaco, omanu va sole calua oku vangula ovina viatiamẽla ketavo. Olonjanja vimue omanu vana va pita onjila eci va mola vamanji va songola elilongiso Liembimbiliya, ovo va siata oku talama. Kuenje va yevelelavo kelilongiso liaco.
10 Eteke limue manji umue misionaliu, wa kala oku songola elilongiso Liembimbiliya vemẽhi liuti. Noke umalẽhe umue wa kala oku pita onjila. Eci a va mola, wamela ocipepi, kuenje wa popia la misionaliu hati: lalimue eteke Olombangi via Yehova vieyile konjo yange. Ndi yongolavo oku lilongisa love Embimbiliya. Manji misionaliu wa kuata esanju lialua. Kuenje wa fetika laye elilongiso liaco. Noke, umalẽhe wamamako lonjanga kespiritu. Vofeka yaco, olonjanja vimue olosipayu via siata oku talamisa vamanji vetapalo. Pole, ka va cilingila oku va pula opapelo yuvangi. Ovo va siata oku va pinga Utala Wondavululi lo Desperta! Kuenda oku va pandula omo liekuatiso va sanga vovipama viaco.
11. Esanju lie vamanji olomisionaliu va siata oku kuata kupange wavo ndaño lovitangi?
11 Kuli vamanji valua va kasi vupange wumisionaliu ci soka 40 ale 50 kanyamo. Pole, toke cilo va kasi oku amamako lupange waco. Ovo va siata oku lekisa kokuetu ongangu yiwa yekolelo kuenda yepandi. Manji umue lukãi waye, va kasi ale kupange waco ci soka 42 kanyamo. Kuenda, va siata oku kundila kolofeka viñi viñi. Manji ulume wa popia hati: ‘Tua siata oku liyaka lovitangi vialua. Uveyi wo malaria tua liyaka lawo ci soka 35 kanyamo. Pole, tu kasi oku amamako lonjongole yetu yoku kala olomisionaliu.’ Ukãi waye wa popiavo hati: ‘Tu kuete esunga lioku eca olopandu ku Yehova. Momo, kupange wumisionaliu ca lekuka oku fetika alilongiso Embimbiliya lomanu. Eci omanu vaco va fetika oku endaenda kolohongele, tu sanjuka calua. Momo va fetika oku likũlĩha la vakuavo kuenda oku linga epata limuamue.’
Ovina ‘Vikuavo va vi Tenda Ndepese’
12. Omunu o pondola ndati oku lekisa okuti wa velisapo Usoma wa Suku?
12 Ukuakufũla eci a sanga omota yondongo, ‘wa landisile ovina viaye viosi, kuenje wa yi landa.’ (Mateo 13:46) Ombili yoku pesela ovina viosi, ya siatavo oku muiwa komanu vana va limbuka esilivilo Liusoma wa Suku. Upostolo Paulu, una o kuete esumũlũho lioku viala kumue la Yesu wa popia hati: “Cilo, oku popia ocili, omo kokuange oku kũlĩha Kristu Yesu, Ñala yange, okuo kua velapo, haikuo ka ku pitahãliwa, oco cosi cikuavo ndi ci tenda ño ndepese. Ndo pesila ovina viosi. Ovina viosi ndi vi tenda ño ndovipelekese hã si nganyala Kristu”—Va Filipoi 3:8.
13. Ndamupi ulume umue kofeka yo Tcheka a lekisa ocisola caye Kusoma wa Suku?
13 Koloneke vilo, kulivo omanu valua va siata oku linga apongoloko komuenyo wavo omo Liusoma wa Suku. Kunyamo wo 2003, kosãi ya Mbalavipembe, mitavaso umue yosikola kofeka yo Tcheka, eci a kuata 60 kanyamo, wa tanga elivulu Ukũlĩhĩso Utuala Komuenyo Ko Pui. Noke yoku tanga elivulu liaco, wa sandiliya Olombangi via Yehova oco a fetike oku lilongisa Embimbiliya. Noke wamamako kespiritu loku endaenda kolohongele. Eye wa yonguile oku nõliwa oco a tambule vali ovikele kupange waye. Pole, ka kuatele vali onjongole yaco. Kuenje wa nolapo oku kala ukundi wolondaka viwa Viusoma. Omo liaco, wa popia hati: ‘Ndeya oku kuata uloño woku eca alivulu alua komanu ndi lilongisa lavo Ondaka ya Suku.’ Noke, wa papatisiwa kohongele yofeka, yunyamo wo 2004, kosãi Yevambi Linene.
14. (a) Usoma wa Suku wa siata oku vetiya omanu oku linga nye? (b) Apulilo api tu sukila oku linga?
14 Kolonepa vikuavo violuali, kulivo omanu valua va siata oku tava kolondaka viwa Viusoma. Ovo va siata oku tunda voluali lulo poku siapo ovituwa viavo vĩvi. Va siatavo oku siapo akamba vãvi kuenda ovina vikuavo violuali. (Yoano 15:19; Va Efeso 4:22-24; Tiago 4:4; 1 Yoano 2:15-17) Momo lie va ci lingila? Momo va sole calua asumũlũho Usoma wa Suku okuti ovina vikuavo violuali lulo ci sule. Anga hẽ ove wa siatavo oku lekisa ocituwa caco? Wa siata hẽ oku linga apongoloko komuenyo wove oco o linge ocipango ca Suku? Nda wa ci linga, oka kuata asumũlũho alua.
Otembo Yokungula yi Panda Kesulilo
15. Nye Embimbiliya lia popele okuti oco omanu va Suku vaka linga koloneke via sulako?
15 Ukualosamo wa popia hati: “Omanu vove va lieca kokuove olumue.” Vomanu vaco va lieca ndeti olumue, mua kongela ‘amalẽhe kuenda akãi va kunda olondaka viwa.’ (Osamo 68:11; 110:3) Koloneke vilo via sulako, nye ca siata oku iyilila kalikolisilo omanu va Yehova?
16. Lombolola ulandu umue u lekisa ndomo omanu va Suku va kasi oku kuatisa vakuavo oku lilongisa ocili Cusoma waye.
16 Manji umue ukãi o kasi kupange wukundi wotembo yosi kofeka yo India, wa yokokele calua lupange woku kunda. Vofeka yaco mua kala eci cipitãhala olohulukãi vivali komanu okuti ovisitatũi. Eye ka kũlĩhĩle ndomo omanu vaco va pondola oku kuatisiwa lesapulo Liusoma wa Suku. (Isaya 35:5) Omo liaco, wa nõlapo oku lisonehisa kosikola yimue oco a lilongise elimi liovindekaise. Noke lioku lilongisa elimi liaco, wa fetika oku kundila esapulo Liusoma kovisitatũi kuenda oku fetika alilongiso Embimbiliya. Vokuenda kuolosema vimue, ci soka ekũi liomanu la vavali, va fetika oku endaenda kolohongele. Eteke limue kocipito cuvala, manji yaco wa lisanga lumalẽhe umue ocisitatũi. Umalẽhe waco, wa tundile kofeka yo Kalkuta kuenda wa kuatele apulilo alua. Noke yoku kũlĩha ovina vialua viatiamẽla ku Yehova, umalẽhe waco wa lekisa onjongole yocili Kondaka ya Suku. Oco hẽ, ocitangi cipi eya oku liyaka laco? Omo okuti, umalẽhe waco wa tundile ko Kalkuta, wa sukilile oku tiukila oco aka fetike oku tanga. Pole, kofeka yaco ka kua kaile Olombangi via Yehova vi vangula elimi liovindekaise. Handi vali, ungende waco wambata eci ci soka 1.600 kolo kilometulu. Omo liaco, wa vetiya isiaye oco o wecelele oku katangela kofeka yo Bangalore. Momo wa yonguile oku amamako oku lilongisa Embimbiliya. Noke wamamako kespiritu. Eci papita unyamo umosi, wa tumbika omuenyo waye ku Yehova. Kuenje wa fetikavo oku longisa Embimbiliya kovisitatũi. Vomanu vaco mua kongelele akamba vaye vo kosikola. Cilo, ofiliale kofeka yo India, ya linga eliangiliyo liokuti, akundi votembo yosi va lilongisa elimi liovindekaise.
17. Lombolola eci ca pamisa ekolelo liove poku kũlĩhĩsa ulandu wupange wa lingiwa kunyamo wo 2004, u sangiwa kemẽla 21 toke 24.
17 Okupisa kemẽla 21 toke 24, Liutala ulo Wondavululi, ku sangiwa ulandu wupange Wolombangi via Yehova wa lingiwa kunyamo wo 2004 voluali luosi. Sokiya otembo yoku konomuisa ulandu waco. Kuenje oka sanga uvangi wokuti, omanu va Yehova koloneke vilo, va tiamisila utima wavo koku sanda Usoma waye.
“Tete Vanjiliyi Usoma”
18. Ulandu upi Yesu ka kongelele volusapo luatiamẽla kufũli? Kuenda momo lie?
18 Ocili okuti, ufũli una wa endele koku sanda omota yondongo, wa landisile ovina viosi a kala lavio. Pole, Yesu ka lomboluile ndomo omuenyo wufũli wa kala noke yoku landisa ovina viaye viosi. Omo liaco, omanu vana ka vakuete elomboloko liovina viespiritu va siata oku lipula hati: ‘Oco hẽ eci ufũli a tiuka weya oku litekula ndati? Pi aka sangele olombongo vioku landa uwalo kuenda onjo?’ Anga hẽ omota yondongo ya kuatele muẽle esilivilo lialua kokuaye? Yesu wa popia hati: “Tete vanjiliyi usoma waye kuenda esunga liaye, kuenje ovina evi viosi viu vokiyiwi.” (Mateo 6:31-33) Olusapo olu lu lomboloka esilivilo lioku litumbika ku Suku lutima wosi. Kuenda oku kuata ombili yoku kunda Usoma Waye. Oco hẽ, nye tu lilongisa volusapo luaco?
19. Nye tu lilongisa volusapo lua Yesu luatiamẽla komota yondongo?
19 Omanu vamue va Yehova, va kasi ale oku lilongisa Embimbiliya vokuenda kuanyamo alua. Kuenda toke cilo va kasi oku kunda olondaka viwa Viusoma. Pole, vakuavo ndopo va fetika. Omo liaco, vosi yetu tu amamiko oku pitisa kovaso Usoma wa Suku. Ocili okuti, tu kasi kotembo yohali. Pole, tu kuete eci ca velapo okuti ka ci sokisiwa lomota yondongo yina ukuakufũla aka sandele. Ovitangi violuali kuenda oku tẽlisiwa kuovitumasuku Viembimbiliya, vi lekisa okuti, tu kasi muẽle ‘koloneke via sulako.’ (Mateo 24:3) Omo liaco, tu kuami ongangu ya una wa endele koku fũla omota yondongo. Tu cilingi poku lekisa ombili yoku kunda olondaka viwa Viusoma.—Osamo 9:1, 2.
Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Nye ca siata oku kuatisa kelivokiyo liomanu va Yehova?
• Ocituwa cipi olomisionaliu via siata oku lekisa?
• Apongoloko api omanu va siata oku linga vomuenyo wavo omo liolondaka viwa Viusoma?
• Nye tu lilongisa volusapo lua Yesu luatiamẽla komota yondongo?
[Elitalatu kemẽla 26]
Koloneke vilo olomisionaliu, via siata oku kuata asumũlũho alua ndomunu wa sanga omota yondongo
[Elitalatu kemẽla 27]
“Omanu vove va lieca kokuove olumue”