Tu Kũlĩhĩ Olonjila Via Yehova
“Ndongise [olonumbi] viove okuti hu kũlĩha.”—ETUNDILO 33:13.
1, 2. (a) Momo lie Mose a pondela ulume umue u Egito wa kala oku talisa ohali u Heveru? (b) Mose wa sukilile oku linga nye oco a tẽlise ocikundi ca Yehova?
MOSE wa kulila konjo ya Fareo kuenda wa tambuile elongiso liavelapo liolosoma vioko Egito. Pole, eye wa kũlĩhĩle okuti, ka kale u Egito, momo olonjali viaye via kala va Heveru. Eci a tẽlisa 40 kanyamo, wa endele oku ka nyula vamanjaye va Isareli kocilombo cavo. Kuenje, wa mola ulume umue u Egito o kasi oku talisa ohali umue u Heveru. Mose ka kuatele ohele lulume waco, kuenje wo ponda. Ocili okuti, Mose wa nolelepo oku tiamẽla komanu va Yehova. Kuenda wa kũlĩhĩle okuti, wa kala oku kuatisiwa la Yehova oco a yovole va Isareli Kegito. (Ovilinga 7:21-25; Va Heveru 11:24, 25) Eci ulandu waco wa yevala konjo ya Fareo, Mose wa tendiwa ndongangala kuenje va fetika oku u sandiliya oco a pondiwe. Omo liaco, Mose wa tila oco a popele omuenyo waye. (Etundilo 2:11-15) Oco Mose a tẽlise ocikundi ca Yehova, wa sukilile oku longisiwa olonjila viaye. Anga hẽ Mose wa tavele oku longisiwa la Yehova?—Osamo 25:9.
2 Vokuenda kueci ci soka 40 kanyamo, Mose wa kala ndocingendelei kofeka yamale kuenda wa kalavo ungombo wolomeme. Pole, ka sumuile omo lioku suvukiwa la vamanjaye va Heveru. Eye wa pandikisa kovitangi viosi Yehova a kala oku ecelela okuti vi pita laye. Vokuenda kuanyamo alua, lomue wa kũlĩhĩle okuti Mose watiamẽla ku Yehova. Pole wa ecelela oku endisiwa la Yehova. Lekuatiso liespiritu sandu, Mose wa soneha eci catiamẽla kokuaye muẽle hati: ‘Mose ulume umue womboka calua okuti, omanu vosi kilu lieve va sule.’ (Atendelo 12:3) Yehova wa kuatisa Mose lonjila yimue yi komõhisa oco a tẽlise ocipango caye. Nda tua lekisa umbombe, Yehova oka tu sumũluisavo.—Sofoniya 2:3.
Mose wa Tambula Ocikundi ku Suku
3, 4. (a) Ocikundi cipi Yehova a ecele ku Mose? (b) Ekuatiso lie Yehova a ecele ku Mose?
3 Eteke limue ungelo wa Yehova wa vangula la Mose ocipepi Lomunda Horeve. Vonduko ya Yehova eye wa popia hati: “Nda mõla ohali yomanu vange va kasi Vegito. Nda yeva ndeci va lilila asongui vavo vupange, nda kũlĩha olohali viavo. Ndeya oku va popela peka lia va Egito si vopi vofeka yaco ha va endi kofeka yiwa yinene, kofeka yi tumõha asenjele lowiki.” (Etundilo 3:2, 7, 8) Olondaka evi vi lekisa okuti, Suku wa kala oku lavoka oku eca ocikundi ku Mose. Pole, oco Mose a tẽlisa ocikundi caco, wa sukilile oku songuiwa lolonumbi via Yehova.
4 Ungelo wa Yehova wamisako hati: “Linga hu tume ku Fareo, o kope omanu vange va Isareli va kasi Vegito.” Mose poku yeva olondaka viaco, wa fetika oku tatãla. Momo wa litendele okuti ka loñolohele koku tẽlisa ocikele caco. Kuenje Yehova wo sapuila hati: “Ame ñala love.” (Etundilo 3:10-12) Noke Yehova wa eca unene kokuaye woku linga ovikomo vi lekisa okuti wa tumiwa Laye. Handi vali, wo wihavo Arone oco a ende kumue laye okuti o linga kapitiya kaye. Pole, vosi yavo va sukilile oku longisiwa la Yehova oco va kũlĩhe ovina vaka popia levi vaka linga. (Etundilo 4:1-17) Anga hẽ Mose wa kuatele muẽle uloño woku tẽlisa ocikundi caco?
5. Momo lie ovituwa via va Isareli via nenela ocitangi ku Mose?
5 Kefetikilo akulu va Isareli va tavele ku Mose la Arone. (Etundilo 4:29-31) Pole, noke alume vana va nõliwile oku songuila upange pokati ka va Isareli, va fetika oku siñala Mose la Arone loku popia hati: ‘Wa suvukisi elemba lietu kovaso a Fareo lokovaso akuenje vaye.’ (Etundilo 5:19-21; 6:9) Eci va Isareli va tunda Kegito va kuatele usumba walua poku mola va Egito va kala oku va landula lakãlu ovita. Eci va pitila Kokalunga Kakusuka, va fetika oku siñala Mose. Nda ove wa kaile kotembo yaco, nda wa linga nye? Va Isareli ka va kuatele owato woku yoka. Mose loku kuama olonumbi via Yehova wa va sapuila oco va lipongiye oku yoka Okalunga. Noke Yehova wa tepa pokati ovava Okalunga okuti a likongela konẽle yondio kuenda kepĩli. Kuenje va Isareli va yokila posi ya kukuta Vokalunga.—Etundilo 14:1-22.
Ondaka Yimue Yavelapo Okuti Eyovo li Sule
6. Eci Yehova a eca ocikundi ku Mose, nye a lombolola?
6 Yehova poku eca ocikundi ku Mose wa lombolola esilivilo lionduko yaye. Wa lombololavo okuti eye o sukilavo esumbilo. Eci Mose a pula catiamẽla konduko yaco, Yehova wo sapuila hati: ‘Ndi lekisa ndomo nda tuwa.’ Kuenje Mose wa sapuila va Isareli hati: “Yehova, Suku yolosekulu viene, haeye Suku ya Avirahama la Isake kuenda Yakoba, eye wa numa kokuene.” Yehova wamisako hati: “Eyi oyo onduko yange otembo ka yi pui haiyo ovitumbulukila viosi vi njivalukila.” (Etundilo 3:13-15) Afendeli vocili va kasi voluali luosi, va kũlĩha okuti, Yehova oyo onduko ya Suku yavo.—Isaya 12:4, 5; 43:10-12.
7. Ocikundi cipi Suku a ecele ku Mose ndaño loku sina kua Fareo?
7 Eci Mose la Arone va pitila ku Fareo va lombolola esapulo liavo vonduko ya Yehova. Pole, Fareo omo liepela wa popia hati: ‘Yehova helie okuti njeva kondaka yaye hã si eci va Isareli? Yehova sio kũlĩhĩle. Oku eca va Isareli si kuatako.’ (Etundilo 5:1, 2) Fareo wa tĩlisile calua utima waye. Pole, Yehova wa vetiya Mose oku lombolola esapulo liaye olonjanja vialua kokuaye. (Etundilo 7:14-16, 20-23; 8:1, 2, 20) Mose wa kũlĩhĩle ciwa onyeño ya Fareo. Anga hẽ wa kala oku lavoka onima yiwa poku vangula vali laye? Va Isareli va kalavo oku lavoka eyovo. Pole, Fareo wa tĩlisile utima waye. Nda ove wa kale pomangu ya Mose nda wa linga nye?
8. Ocituwa Yehova a lekisa poku linalisa la Fareo, ca kuatisa ndati omanu valua? Ulandu waco utiamisiwila ndati kokuove?
8 Mose wa sapuila vali Fareo hati: “Ca popia Yehova, Suku ya va Heveru, ceci, hati, eca omanu vange oco va ka [ndi] fendele. Momo cilo nda ndoluĩle ale eka liange oku ku veta lefengi ove lomanu vove, okuti nda wa tetiwile kilu lieve. Puãi nda tava oku popela omuenyo wove okuti hu lekisa unene wange, onduko yange ha yi tukuiwa kilu lieve liosi.” (Etundilo 9:13-16) Yehova poku tẽlisa ocipango caye, wa nõla onjila yoku lekisa unene waye okuti, o sumbiwa lomanu vosi votomba. Pokati komanu vaco pa kongela Satana Eliapu una Yesu a tukula hati, ‘ombiali yoluali lulo.’ (Yoano 14:30; Va Roma 9:17-24) Cilo onduko ya Suku okuti Yehova, yi kasi oku tukuiwa koluali luosi. Yehova omo liepandi liaye, wa yovola va Isareli Kegito. Kuenda wa ecelelavo okuti owiñi ukuavo womanu wa tunda Kegito kumue la va Isareli, u lingavo afendeli vaye. (Etundilo 9:20, 21; 12:37, 38) Oku tukula onduko ya Yehova kua siata oku kuatisa afendeli vaye koloneke vilo.
Oku Songuila Omanu Vamue va Sina
9. Va Isareli va lekisile ndati etombo ku Yehova?
9 Va Heveru va kũlĩhĩle ciwa onduko ya Suku. Mose wa tukula onduko yaco eci a va sapuila olonumbi viaye. Pole, ovo ka va lekisile esumbilo ku Suku ndaño konduko yaye. Eci Yehova a yovola va Isareli Kegito, veya oku kuata ocitangi cekambo liovava. Oco hẽ nye ovo va linga? Ovo va fetika oku lisiõsiõla ku Mose la Arone. Noke va lisiõsiõla vali omo liekambo liokulia. Mose wa va lungula okuti, olondaka viavo vioku lisiõsiõla ka via kale oku loñisiwa kokuaye la Arone. Pole, via kala oku loña ku Yehova. (Etundilo 15:22-24; 16:2-12) Eci va Isareli va kala Komunda Sinai, Yehova wa ecele kokuavo Ovihandeleko. Poku eca ovihandeleko viaco, Yehova wa va lekisavo ovina vialua vi komõhisa. Pole, va Isareli omo liesino veya oku litungila ociñumañuma congombe yulu oco va ci fendele. Kuenje va tukula ocipito caco hati ca Yehova.—Etundilo 32:1-9.
10. Ohutililo ya Mose yi sangiwa kelivulo Lietundilo 33:13, yi tẽla ndati oku kuatisa akulu vekongelo?
10 Mose wa tẽla oku songuila ndati va Isareli vana Yehova a tukula hati, omanu vamue va sina? Eye wa pingile ku Yehova hati: “Nda ñasi ciwa love, ndongise [olonjila] viove okuti hu kũlĩha si kala ciwa love.” (Etundilo 33:13) Koloneke vilo akulu vekongelo va siatavo oku lekisa umbombe poku songuila ocunda ca Yehova. Ovo va likutilila ku Yehova ndeci ukualosamo a likutilila hati: “A Yehova ndekise olonjila viove. Njimbe onumbi yalila ove.” (Osamo 25:4) Oku kũlĩha olonjila via Yehova ci kuatisa akulu vekongelo oku kuama olonumbi Viondaka yaye poku potolola ovitangi viekongelo. Kuenda ci va kuatisavo oku kũlĩha ovituwa viaye.
Ceci Yehova a Kevelela Komanu Vaye
11. Olonumbi vipi Yehova a ecele ku Mose? Momo lie tu sukilila oku kapako olonumbi viaco?
11 Ovina Yehova a kevelela komanu vaye, via lekisiwa ciwa Komunda Sinai. Mose wa tambuile ku Suku ovawe avali utale mua sonehiwa Ovihandeleko Ekũi. Pole, eci a loka komunda, wa mola va Isareli va kala oku fendela ociñumañuma congombe. Kuenje omo lionyeño yalua wa kupuila posi ovawe aco kuenje a tetoka. Noke Yehova wa soneha vali Ovihandeleko Ekũi vovawe kuenje wa a eca kokuaye. (Etundilo 32:19; 34:1) Ovihandeleko viaco ka via litepele levi via tete. Omo liaco, Mose wa sukilile oku pokola kovihandeleko viaco. Noke Yehova wo sapuila ovituwa viaye. Kuenje Mose wa sukililevo oku lekisa ovituwa viaco omo lioku kala ufendeli wa Yehova. Koloneke vilo, Akristão ka va sukila oku pokola Kocihandeleko ca Mose. Pole, vovina Yehova a sapuilile Mose, mua kongelele olonumbi vialua okuti ka via pongolokele koloneke vilo. Omo liaco, tu sukila oku kapako olonumbi viaco. (Va Roma 6:14; 13:8-10) Tu konomuisi vimue pokati kolonumbi viaco.
12. Va Isareli va sukilile oku eca ndati efendelo lia lipua ku Yehova?
12 Fendela lika Yehova. Va Isareli va kũlĩhĩle olondaka Yehova a va sapuilile okuti, eye lika va sukila oku fendela. (Etundilo 20:2-5) Ovo va muile ovina vialua vi lekisa okuti, Yehova eye lika Suku yocili. (Esinumuĩlo 4:33-35) Yehova wa va sapuilile okuti, ka ci tava oku kuama ovituwa via vakualofeka. Kuenda eye ka ecelela efendelo lioviteka lovituwa viumbanda pokati komanu vaye. Ovo va sukilile oku eca kokuaye efendelo lia lipua loku u sola lutima wavo wosi, lomuenyo wavo wosi, kuenda longusu yavo yosi. (Esinumuĩlo 6:5, 6) Ocisola caco va sukilile oku ci lekisa kolombangulo viavo, kovilinga viavo, kuenda kolonepa viosi viomuenyo wavo. (Ovisila 20:27; 24:15, 16; 26:1) Eci Yesu a kala palo posi wa lekisavo okuti, Yehova oyongola efendelo limue lia lipua.—Marko 12:28-30; Luka 4:8.
13. Momo lie va Isareli va sukilile oku pokola ku Yehova? Nye ci tu vetiya oku pokola kokuaye? (Ukundi 12:13)
13 Likolisilako oku pokola kolonumbi via Yehova. Va Isareli va sukilile oku ivaluka okuti, eci va linga ocisila coku kuata ukamba la Yehova, va linga ohuminyo yoku pokola kokuaye. Ndaño okuti va kuatele elianjo, pole, va sukilile oku pokola kolonumbi va tambuile kokuaye. Nda va pokuile kolonumbi viaco, nda va tẽla oku lekisa ocisola cavo ku Yehova loku li kuatisa ovo muẽle kuenda omãla vavo. Momo ovihandeleko viaco Yehova wa vi ecele kokuavo oco vi vakuatise.—Etundilo 19:5-8; Esinumuĩlo 5:27-33; 11:22, 23.
14. Yehova wa lombolola ndati esilivilo lioku pitisa kovaso ovina viespiritu?
14 Pitisa kovaso ovina viespiritu. Va Isareli va kuatele ocihandeleko ca lekisile okuti, ka citava oku pesila lika otembo kovopange oku sanda eteku. Ovo va sukilile oku sanda otembo yoku kapako ovina viespiritu kuenda oku yuvula oku sandiliya lika ovokuasi. Vosemana Yehova wa nõlelemo eteke limue kuenje wa li tukula okuti, li kola. Kuenda wa va handelekele okuti, veteke liaco ka ci tava oku linga upange. Momo lia kala eteke lioku fendela Suku. (Etundilo 35:1-3; Atendelo 15:32-36) Unyamo lunyamo otembo yaco yoku fendela Suku, ya enda oku vokiyiwa kolohongele viavo vi kola. (Ovisila 23:4-44) Kolohongele viaco, va enda oku lilongisa ovilinga vikomõhisa via Yehova kuenda oku ivaluisiwa olonjila viaye. Va endavo oku kuata epuluvi lioku eca olopandu ku Yehova omo liohenda yaye. Eci va Isareli va litumbika ku Yehova, va sukilile oku lekisa esumbilo kokuaye kuenda ocisola. Nda va cilingile, Yehova nda wa va kuatisa oco vamameko oku endela volonjila viaye. (Esinumuĩlo 10:12, 13) Olonumbi Yehova a ecele ku va Isareli, vi kuatisavo Akristão koloneke vilo.—Va Heveru 10:24, 25.
Tu Lekisi Olopandu ku Yehova Omo Liovituwa Viaye
15. (a) Momo lie Mose a sukilile oku sola ovituwa via Yehova? (b) Apulilo api a tu kuatisa oku sokolola ovituwa via Yehova?
15 Mose omo lioku sola ovituwa via Yehova, wa tẽla oku songuila ciwa va Isareli. Elivulu Lietundilo 34:5-7, li lombolola okuti, Yehova wa moleha kovaso a Mose kuenje wa popia laye hati: “Yehova, Yehova Suku yohenda, ukuacali, ukuakulivala konyeño, ukuacisola calua haeye ukuacili, ukuakumuisa kolohulukãi viomanu ocisola ka ci pui. Ukuakuecela olongole levĩho kuenda akandu, kuenje ka yovuisa ukueko. O fetuluinya ongole ya vaisia komãla vomãla vavo, kocitumbulukila catatu leci cakuãla.” Kũlĩhĩsa ciwa elomboloko liolondaka evi. Noke lipula ove muẽle ndoco: ‘Ovituwa viaco vi lomboloka nye? Yehova wa siata oku lekisa ndati ovituwa viaco? Ndamupi akulu vekongelo va tẽla oku lekisa ovituwa viaco? Ovituwa viaco vi tiamisiwila ndati kokuetu?’ Tu konomuisi ovolandu amue.
16. Ndamupi tu lekisa olopandu kohenda ya Yehova? Momo lie oku ci linga ci kuetele esilivilo?
16 Yehova eye ‘Suku yohenda haeye ukuacali.’ Tanga elivulu Kuata Ukamba Wocili la Yehova, kocipama 25.a Nda wa ci linga, oka limbuka okuti, Yehova omo liohenda yaye olonjanja vimue ka siatele oku nena lonjanga eyambulo kolondingaĩvi. Ocituwa caco oco ca siata oku u vetiya oku kuatisa omanu vaye va tala ohali. Eci va Isareli va kala oku enda Kofeka Yohuminyo, Yehova wa va ĩha ovina viosi va sukilile ketimba kuenda kespiritu. (Esinumuĩlo 1:30-33; 8:4) Eci va enda oku lueya, Yehova wa ecela akandu avo. Omo liaco, omanu vaye koloneke vilo va sukilavo oku lekisa ohenda ku vakuavo.—Mateo 9:13; 18:21-35.
17. Oku kũlĩha ocali ca Yehova ci tu kuatisa ndati oku vetiyila omanu kocisoko caye?
17 Ohenda ya Yehova yi limbukiwilavo kocali caye. Oco hẽ ondaka ocali yi lomboloka nye? Embimbiliya li lekisa okuti, Yehova ukuacali. Vocali ca Yehova mua kongela esakalalo liaye lomanu vaye va tala ohali. (Etundilo 22:26, 27) Kolofeka vimue, omanu vana okuti ovingendelei, ka va siatele oku tatiwa ciwa. Kosimbu, Yehova wa longisile va Isareli oco va yuvule oku lekisa ocame. Pole, va sukilile oku lekisa ocisola komanu vaco. Eci Yehova a va sapuila olonumbi viaco, eye wa va ivaluisa okuti, ovo va kalavo ovingendelei Kegito. (Esinumuĩlo 24:17-22) Anga hẽ koloneke vilo tu sukilavo oku pokola kolonumbi via Yehova? Oku kala vakuacali ku tu vetiya oku likuatisa pokati. Momo ocituwa caco ci vetiya omanu oku limbuka ocisoko ca Yehova.—Ovilinga 10:34, 35; Esituluilo 7:9, 10.
18. Nye tu lilongisa kocihandeleko Yehova a ecele ku va Isareli coku yuvula ovituwa via vakualofeka?
18 Va Isareli va sukilile oku lekisa ohenda komanu vakualofeka. Pole, va sukililevo oku sola Yehova kuenda oku pokola kolonumbi viaye. Yehova wa va lunguile oco va yuvule ovilinga vĩvi via vakualofeka. (Etundilo 34:11-16; Esinumuĩlo 7:1-4) Olonumbi viaco ovio tu sukilavo oku kuama koloneke vilo. Omo okuti Yehova Suku o kola, tu sukilavo oku liyelisa kovina viosi vĩvi.—1 Petulu 1:15, 16.
19. Oku pokola kolonumbi via Yehova ci kuatisa ndati omanu va Yehova oku yuvula ovisimĩlo vĩvi?
19 Yehova wa sapuila Mose olonjila viaye oco a kuate elomboloko liaco. Eye wo sapuila okuti, ndaño ka sanjukila ekandu, pole o livala konyeño. Eye ecelela otembo oco omanu va lilongise olonumbi viaye loku vi kapako. Eci omanu va likekembela, Yehova o va ecela. Eye o yambula lika omanu vana ka va yongola oku tinduka kovilinga viavo vĩvi. Yehova wa sapuilavo Mose okuti, ovilinga via va Isareli vi pondola oku kuatisa omãla vavo ale oku nena eyambulo kokuavo. Oku pokola kolonumbi via Yehova ci kuatisa omanu vaye oku yuvula ovisimĩlo vioku u kapa ekandu eci va tala ohali. Momo olonjanja vimue omanu va siata oku liyaka lovitangi omo liovilinga viavo muẽle.
20. Nye ci tu kuatisa oku kala ciwa la vamanji? Ndamupi tu lekisa ocituwa caco kupange woku kunda? (Osamo 86:11)
20 Nda o yongola oku kuata ukũlĩhĩso watiamẽla ku Yehova lolonjila viaye, amamako oku lilongisa Embimbiliya. Kũlĩhĩsa ovina viosi viatiamẽla kovituwa viaye. Likutilila kokuaye oco a ku kuatise oku lekisa ovituwa viaco kuenda oku tiamisila omuenyo wove kolonumbi viaye. Nda wa ci linga, ci ku teyuila koku yapuka volonjila viaye kuenda oku kala ciwa la vamanji. Ci ku vetiyavo oku kuatisa vakuene oco va kũlĩhe Yehova loku lekisa ocisola kokuaye.
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Lia sandekiwa Lolombangi via Yehova.
Nye Tua Lilongisa Vocipama Cilo?
• Momo lie umbombe wa kuatela esilivilo ku Mose? Momo lie u kuetelevo esilivilo kokuetu?
• Ocina cipi ca tẽlisiwa ku Fareo londaka ya Yehova?
• Olonumbi vipi Mose a longisiwa? Ndamupi tu tẽla oku kapako olonumbi viaco?
• Nye tu sukila oku linga oco tu kuate elomboloko liovituwa via Yehova?
[Elitalatu kemẽla 9]
Mose wa sapula ondaka ya Yehova lutõi ku Fareo
[Elitalatu kemẽla 10]
Yehova wa situlula olonumbi viaye ku Mose
[Elitalatu kemẽla 12]
Sokolola ovituwa via Yehova