OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w06 1/1 kam. 8-13
  • Yilo Oyo Otembo Yoku Nõlapo Oku Vumba Yehova

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Yilo Oyo Otembo Yoku Nõlapo Oku Vumba Yehova
  • Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2006
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Yehova wa Lekisa Ocisola Komanu Vaye va Sina
  • Oku Nola Onjila ya Sunguluka Koloneke Vilo
  • Etavo Liesanda Ndopo li Kunduiwa
  • Eye wa Teyuila Efendelo Liocili
    Utala Wondavululi—2008
  • Oseteko Yimue ya Pita Komunda Karimele
    Ovolandu o pondola oku lilongisa Vembimbiliya
  • Yehu Wa Kuata Utõi Woku Teyuila Efendelo Liocili
    Utala Wondavululi—2011
  • Wa Teyuila Efendelo Liocili
    Setukuli Ekolelo Liavo
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2006
w06 1/1 kam. 8-13

Yilo Oyo Otembo Yoku Nõlapo Oku Vumba Yehova

“Toke eteke li pi, vu tatayala ño pokati kolonjila vivali?”​—⁠1 OLOSOMA 18:⁠21.

1. Nye ci lekisa okuti, otembo yilo yi kuete esilivilo lialua?

OVE hẽ o tava okuti, Yehova eye Suku yocili? O tava okuti, ovitumasuku Viembimbiliya vi lekisa okuti, tu kasi “koloneke via sulako” violuali lulo lua Satana? (2 Timoteo 3:⁠1) Nda o tava, yilo oyo otembo yoku nõla onjila ya sunguluka. Momo omuenyo womanu valua u kasi kohele.

2. Vokuenda kuviali wa Soma Ahava, nye ca pita la va Isareli vana vatiamẽlele kusoma wapata ekũi lavavali?

2 Kocita cekũi, va Isareli va liyakele locitangi coku nõla onjila ya sunguluka. Helie va sukilile oku vumba? Soma Ahava omo lioku vetiyiwa lukãi waye Isevele, wa vĩhisile epata liusoma wekũi lavavali wa va Isareli lefendelo lia Baale. Ovo va enda loku popia okuti, Baale osuku yimue yeca ukuasi kuenda ombela. Kuenje omanu valua va enda oku kekama loku fendela osuku yaco kuenda oku yi sipula. Handi vali, va enda oku lingila ukahonga vonembele yavo oco va vetiye Baale okuti o sumũlũisa ovikũla viavo lovinyama viavo. Va kuatelevo ocituwa coku litãla tãla lolomoko toke eci va papuka osonde.​—⁠1 Olosoma 18:⁠28.

3. Efendelo lia Baale lieya ndati pokati komanu va Yehova?

3 Vamue va Isareli va soka 7.000 komanu, ka va tavele oku fendela olosuku viesanda, loku livĩhisa lukahonga. Kuenda ka va tavelevo oku lĩvihisa lefendelo liungangala. (1 Olosoma 19:​18) Ovo vamamako oku lekisa epokolo omo liocisila cukamba va kuata la Yehova. Kuenje, va suvukiwile calua. Nasoma Isevele wa ponda ovaprofeto valua va Yehova. (1 Olosoma 18:​4, 13) Omo liovitangi viaco, va Isereli va fetika oku vĩhisa efendelo liavo poku sanjuisa Yehova la Baale. Kuenje va yapuka vonjila ya Yehova, omo lioku fendela osuku yesanda. Yehova wa likuminyile va Isareli okuti, nda va lekisa ocisola kokuaye loku pokola kolonumbi viaye, oka va sumũlũisa. Pole, nda va fetika oku fendela olosuku viesanda, oka va yambula.​—⁠Esinumuĩlo 5:​6-10; 28:​15, 63.

4. Yesu Kristu lolondonge viaye va lomboluile nye okuti, oco cika pita pokati Kakristão? Ondaka yaco ya siata oku tẽlisiwa ndati?

4 Cimuamue haico ci kasi oku pita Lakristão vesanda koloneke vilo. Ovo va litukula hati Akristão. Pole, ovipito viavo lovilinga viavo ka vi lekisa esumbilo kolonumbi Viembimbiliya. Handi vali, va siata oku lambalala Olombangi via Yehova ndeci Isevele a lingile lovaprofeto va Yehova. Akristão vesanda va kuetevo ulandu ũvi woku kuatisa kovoyaki oluali. Kuenje va siata oku pesela omuenyo womanu vavo vatiamẽla ketavo limuamue. Ekuatiso liavo kolombiali violuali, li sokisiwa lukahonga konepa yespiritu. (Esituluilo 18:​2, 3) Handi vali, va siata oku ecelela evĩho liukahonga vatavo avo kuenda pokati kovitunda viavo. Yesu Kristu kuenda ovapostolo vaye, va lomboluile ale catiamẽla koku vĩhisa efendelo. (Mateo 13:​36-43; Ovilinga 20:​29, 30; 2 Petulu 2:​1, 2) Oco hẽ, nye cika pita Lakristão vesanda? Ekuatiso lipi omanu va Yehova va sukila oku eca ku vana va kasi oku kembiwa latavo esanda? Oco tu sange etambululo, tu sukila oku konomuisa ulandu wa pita ko Isareli eci efendelo lia Baale lia kunduiwa.​—⁠2 Olosoma 10:⁠28.

Yehova wa Lekisa Ocisola Komanu Vaye va Sina

5. Ndamupi Yehova a lekisa esakalalo komanu vana va yapuka vonjila yaye?

5 Yehova ka sanjukila oku yambula omanu vana va yapuka volonumbi viaye. Omo okuti, eye Isia yocisola, o yongola okuti, olondingaĩvi vi likekembela akandu avo. (Esekiele 18:32; 2 Petulu 3:⁠9) Uvangi waco wa lekisiwa tunde kosimbu koloneke via soma Ahava lukãi waye Isevele. Yehova wa enda loku tuma ovaprofeto oco va lungule omanu vaye catiamẽla kovitangi vi tunda koku fendela Baale. Umue pokati kovaprofeto vaco, Eliya. Noke liocitenya cina a lomboluile, wa sapuila Soma Ahava la va Isareli kuenda ovaprofeto va Baale oco va liongoluile Komunda Karimele.​—⁠1 Olosoma 18:​1, 19.

6, 7. (a) Ndamupi Eliya a tetulula ocitangi cefendelo liesanda ko Isareli? (b) Ovaprofeto va Baale va linga nye? (c) Nye Eliya a linga?

6 Ohongele yaco va yi lingila ocipepi lutala wa Yehova una ‘va lunduile’ poku sanjuisa Isevele. (1 Olosoma 18:​30) Cisumuisa calua omo okuti, va Isareli va kala lovitima vivali poku nola u va sukilile oku vumba nda Yehova ale Baale. Momo ka va kũlĩhĩle u o kuete unene woku nena ombela. Baale wa kala leci ci soka 450 kovaprofeto, osimbu okuti, Yehova wa kala lika luprofeto Eliya. Poku tetulula ocitangi caco, Eliya wa pula omanu hati: “Toke eteke lipi, vu tatayala ño pokati kolonjila vivali?” Kuenje wa va sapuila hati: “Nda Yehova eye Suku, u kuami. Nda Baale, u kuami.” Noke Eliya poku kuatisa omanu oco va limbuke Suku yocili, wa linga oseteko yimue. Eye wa ponda olonale vivali. Yimue va yi lumbila Yehova. Yikuavo va yi lumbila Baale. Yehova wa tuma ondalu, kuenje ya lia ocilumba caye ca kala kutala. Ovaprofeto va Baale va pongiyavo ocilumba cavo kuenje va fetika oku vilikiya hati: “A Baale tu yevelele.” Eci Eliya a va fuanguila, va fetika oku litãla tãla olomoko toke eci va papuka osonde. Pole, lomue wa va tambulula.​—⁠1 Olosoma 18:​21, 26-29.

7 Eci onjanja ya Eliya ya pitila, tete wa tunga utala wa Yehova kuenje wa kapako ositu yocilumba caco conale. Noke wa tuma oku pesilako asanga akuãla ovava. Ovo va cilinga olonjanja vitatu toke eci utala weyuka ovava. Noke Eliya wa fetika oku likutilila hati: “A Yehova Suku ya Avirahama la Isake la Isareli. Etali ci kulĩhĩwe okuti ove Suku ko Isareli, kuenda okuti ame ndukuenje wove kuenda vali okuti ovina evi viosi nda vi linga ndondaka yove. Nambulule a Yehova, nambulule! Oco omanu ava va limbuke okuti ove, a Yehova, ove Suku haive wa tiula ovitima viavo kokuove.”​—⁠1 Olosoma 18:​30-37.

8. Yehova wa tambulula ndati ohutililo ya Eliya, kuenda nye ca lingiwa kovaso yaco?

8 Suku yocili wa tambulula ohutililo ya Eliya poku tuma ondalu kuenje ya lia ocilumba lutala waco. Ondalu yaco ya kukutisavo ovava a kala kutala. Kaliye sokolola ndomo va Isareli va kala eci va mola ovina evi. Embimbiliya li popia hati: “Eci omanu va ci mõla, va tuvika ovipala viavo posi, kuenje [va popia] vati: Yehova eye Suku yocili! Yehova eye Suku yocili.” Noke Eliya wa sapuila va Isareli hati: “Kuati ovaprofeto va Baale. Lomue [pokati kavo] ka ka tile.” Kuenje ovaprofeto vosi va Baale va soka 450, va pondiwila Komunda Karimele.​—⁠1 Olosoma 18:​38-40.

9. Afendeli va Yehova va pitile vali voseteko yipi?

9 Keteke liaco Yehova wa tuma ombela vofeka. Kuenje omanu vosi va sanjuka. Momo va pitile anyamo atatu lolosãi epandu okuti, ka kua lokele ombela. (Tiago 5:​17, 18) Eci omanu va tiukila kolonjo viavo, va kala lika oku vangula catiamẽla kocikomo caco. Momo Yehova wa kemãlisa unene waye. Pole, omanu va Baale ka va liwekelepo oku u fendela. Isevele wamamako oku lambalala omanu va Yehova. (1 Olosoma 19:​1, 2; 21:​11-​16) Omo liaco, epokolo liomanu va Yehova lia kala vali oku setekiwa. Anga hẽ omanu vaka tiamẽla muẽle ku Yehova eci afendeli va Baale vaka kunduiwa?

Oku Nola Onjila ya Sunguluka Koloneke Vilo

10. (a) Koloneke vilo olombuavekua via siata oku linga upange upi? (b) Oku pokola kolondaka vi sangiwa kelivulu Liesituluilo 18:​4, ci lomboloka nye?

10 Koloneke vilo, Akristão olombuavekua, va kasi oku linga upange ndowu wa Eliya. Poku kunda olondaka viwa viusoma, va siata oku lungula omanu vakualofeka viosi oco va tunde vetavo liesanda. Momo li kasi kohele. Kuenje omanu valua va siata oku nola onjila ya sunguluka poku tunda vatavo aco. Ovo va siata oku litumbika ku Yehova loku papatisiwa kuenje va linga olondonge via Yesu Kristu. Momo va pokola kelungulo lia Yehova liatiamẽla ketavo liesanda hati: “Amanu vange, tundi vimbo liaco, sanga wu linala lakandu alio, kuenda sanga afengi alio o kuati.”​—⁠Esituluilo 18:⁠4.

11. Nye tu sukila oku linga oco tu taviwe la Yehova?

11 Kuli omanu vakuavo okuti, va siata oku yeva olondaka viwa viusoma. Pole, ka va tẽla oku nõla onjila va sukila oku kuama. Omanu vaco olonjanja vimue va siata oku enda kolohongele vimue ndeci: Konjivaluko yolofa via Yesu, kuenda kolohongele viofeka. Tu sukila oku va vetiya oco va konomuise olondaka via Eliya wa popia hati: “Toke eteke lipi, vu tatayala ño pokati kolonjila vivali?” (1 Olosoma 18:​21) Ovo va sukila oku nola onjila ya sunguluka okuti, ka va tatayala pokati kolonjila vivali oco va litumbike ku Yehova. Momo elavoko liavo lioku kuata omuenyo ko pui, li kasi kohele.​—⁠2 Va  Tesalonike 1:​6-9.

12. Vamanji vamue va papatisiwa va siata oku kuata ocitangi cipi? Nye va sukila oku linga?

12 Cisumuisa calua omo okuti, vamanji vamue va papatisiwa ka va siatele oku lekisa ombili kupange wa Yehova. (Va Heveru 10:​23-25; 13:​15, 16) Vamue va siata oku kuata owesi omo liusumba welambalalo. Vakuavo va siata oku kuata owesi omo lioku sakalala lovina viomuenyo ndeci: Onjongole yoku kuata ovokuasi, kuenda asanju akuavo. Yesu wa popele okuti, ovina viaco, vika totomisa valua pokati kolondonge viaye kuenje vaka yapuka vonjila ya Yehova. (Mateo 10:​28-33; 13:​20-22; Luka 12:​22-31; 21:​34-​36) Omanu vaco va sukila oku yuvula oku kuata ovitima vivali okuti, va ‘likekembela ku Yehova poku kuata ombili’ kupange waye.​—⁠Esituluilo 3:​15-19.

Etavo Liesanda Ndopo li Kunduiwa

13. Lombolola ekalo lia va Isareli eci Yehu a linga osoma.

13 Esunga lieci omanu va sukilila oku nola onjila yoku vumba Yehova, lia lekisiwa vulandu wa pita ko Isareli. Otembo yaco tunde eci Yehova a lekisa unene waye Komunda Karimele, papitile eci ci soka 18 kanyamo. Yehova wa kundula afendeli va Baale vokuenda kupange wa Elisia kapiñala ka Eliya. Otembo yaco, Yorama omõla a Soma Ahava eye wa kala oku viala ko Isareli. Isevele wa kala nasoma. Noke Elisia wa tuma oñuatisi yaye oku waveka Yehu kesongo kolohoka via va Isareli oco a linge osoma. Otembo yaco Yehu wa kala kutundilo wolui Yordão ko Ramote Gileada oku endisa uyaki. Soma Yorama wa kala kocimbota co Megido oku puyuka. Momo wa lemehiwile kuyaki.​—⁠2 Olosoma 8:29–9:⁠4.

14, 15. Ocikele cipi Yehu a tambuile kuenda wa ci tẽlisa ndati?

14 Yehova wa handeleka Yehu hati: “Ove o kundula epata lia cime cove Ahava, si fetuluinyila Isevele osonde yovakuenje vange ovaprofeto losonde yovakuenje vosi va Yehova. Epata liosi lia Ahava li nyoleha. . . . Olombua vi takilila Isevele vepia lia Yeserele, kuenje lomue u kenda.”​—⁠2 Olosoma 9:​7-10.

15 Yehu wa kala ulume umue ukuotõi. Eye wa iñila vekãlu liaye liovita kuenje wa enda toke ko Yesirele. Eci a pitila, ondavululi yimue ya limbuka oku endisa kuaye kuenje wa sapuilako Soma Yorama. Noke Soma Yorama wa iñila vekãlu liaye kuenje wa tunda oco a ñualẽhele laye vonjila. Eci va li sanga, Yorama wa pula hati: ‘A Yehu, weya lombembua?’ Yehu wa kumbulula hati: “Ombembua ye, osimbu ukahonga lovombanda a nyõho Isevele a siata?” Osimbu Soma Yorama ka tilile, Yehu wa nyañula ohonji yaye kuenje wo wasa lusongo. Usongo waco wa iñila toke vutima kuenje wa fa.​—⁠2 Olosoma 9:​20-24.

16. (a) Ocitangi cipi ca pita kelombe lia Isevele? (b) Ondaka ya Yehova ya tẽlisiwa ndati ku Isevele?

16 Yehu wa enda lekãlu liaye liovita toke vokati kimbo. Eci Isevele o mola, wa liposuisa ciwa ponjanela yaye. Kuenje wo lama londaka yoku u saluisa. Pole, Yehu lutõi wocili wa pinga ekuatiso loku popia hati: ‘Helie watiamẽla kokuange?’ Noke oloñuatisi via Isevele vieya. Pokati kavo pa tunda alume vatatu vakesongo kelombe kuenje va iñisa ovituwe viavo ponjanela. Ekolelo liavo lia kala oku setekiwa. Yehu wa popia lavo hati: “U leñuili posi.” Ovo va kuata Isevele kuenje vo leñuila vetapalo. Noke wa kosiwa lolokavalu via Yehu kuenda ekãlu liaye liovita. Omo liaco, mitavaso yefendelo lia Baale ko Isareli, wa kunduiwa. Osimbu handi ka kendiwile, olombua vieya kuenje via takĩla ositu yaye ndeci Yehova a popele vonduko ya Eliya.​—⁠2 Olosoma 9:​30-37.

17. Ulandu woku kunduiwa kua Isevele, u pamisa ndati ekolelo lietu kovina tu lavoka?

17 Cimuamue haico cika pita “Lombavulono Yinene” yi kasi ndocipuepue. Oyo yi lomboloka ocisoko catavo esanda oluali lulo lua Satana. Momo va tunda ko Bavulono yosimbu. Eci atavo esanda aka kunduiwa, Yehova oka yambula omanu vosi vatiamẽla koluali lulo lua Satana. Kuenje ava vaka popeliwa vaka iñila voluali luokaliye.​—⁠Esituluilo 17:​3-6; 19:​19-21; 21:​1-4.

18. Noke lioku fa kua Isevele, nye ca pita lafendeli va Baale ko Isareli?

18 Noke lioku fa kua Isevele, Yehu wa kundula epata liosi lia soma Ahava kuenda vana vatiamẽlele kocisoko caco. (2 Olosoma 10:​11) Pole, vofeka ya Isareli mua sialele omanu valua va fendela Baale. Catiamẽla kokuavo, Yehu wa ‘lekisa ombili a kuatelele Yehova.’ (2 Olosoma 10:​16) Eye wa likembisa ndomunu ukuakufendela Baale. Kuenje wa sokiya oku linga ocipito cimue vonembele ya Baale yina soma Ahava a tungile ko Samaria. Vosi vakuakufendela Baale ko Isareli veya kocipito caco. Osimbu va kala vonembele, alume va Yehu va va kuata, kuenje va pondiwa vosi. Embimbiliya li popia hati: “Oco Yehu wa kundula Baale ko Isareli.”​—⁠2 Olosoma 10:​18-28.

19. “Owiñi wakahandangala” wa fendeli va Yehova u kuete elavoko lie?

19 Efendelo lia Baale lia kunduiwa vo Isareli. Cimuamue haico cika pita latavo esanda. Eci eteke linene lia Yehova liya, ove oka tiamẽla konẽle yipi? Omo liaco, nolapo oku vumba Yehova cilo. Momo nda wa cilinga, oka kuata esumũlũho lioku kongeliwa ‘kowiñi wakahandangala’ una uka puluka ‘kohali yalua.’ Kuenje oka kuata esanju lioku sivaya Suku omo lioku kundula ‘ocipuepue cinene cina ci kasi oku yapuisa omanu voluali.’ Ove kumosi lafendeli va Yehova, uka imba lesanju ocisungo covangelo va popia hati: “[Sivayi Yehova]. Momo Eye o kasi loku viala.”​—⁠Esituluilo 7:​9, 10, 14; 19:​1, 2, 6.

Apulilo Oku Ivaluaka Eci Tua Lilongisa

• Va Isareli veya oku tiamẽla ndati kefendelo lia Baale?

• Nye Embimbiliya lia popele catiamẽla ketavo liesanda? Ocitumasuku caco ci kasi oku tẽlisiwa ndati?

• Yehu wa kundula ndati efendelo lia Baale?

• Nye tu sukila oku linga oco tu puluke keteke lia Yehova?

[Omapa kemẽla 9]

Afeke

Omunda Karimele

Helikati

Bete Siemese

Yokiniami

Omunda Tavore

Endori

Ofira

Morehi

Siuneme

Megido

Ono ya Harode

Betevele

Romote Gileada

Yesirele

Omunda Giliboa

Taanake

Bete Siane (Betesiane)

Yavesi Gileada

Yivileama (Gati Rimone)

Dotane

Avele Mehola

Tirisa

Soko

SAMARIA

Okalunga ko Mediterâneo

Okalunga ko Galilea

Olui Yordão

[Ono Yelitalatu]

Based on maps copyrighted by Pictorial Archive (Near Eastern History) Est. and Survey of Israel

[Elitalatu kemẽla 10]

Oku kunda olondaka viwa loku endaenda kolohongele, ovio onepa yavelapo kefendelo liocili

[Elitalatu kemẽla 12]

Ava va yongola oku puluka keteke lia Yehova, va sukila oku kuama ongangu ya Yehu

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link