Utõi U Pamisiwa Locisola
“Suku ka tu ĩhile utima wusumba, te wunene, kuenda wocisola loku lipokuisa.” —2 TIMOTEO 1:7.
1, 2. (a) Ocisola ci vetiya omunu oku linga nye? (b) Momo lie utõi wa Yesu u komõhisila?
ETEKE limue olohueli vimue viamalẽhe kofeka yo Australia, via kala okuyua vokalunga. Eci via tunda kosi yovava, ocimuandu cimue cinene ca yolokela kukãi waco oco cu kuate. Noke ulume lutõi wocili, wa popela ukãi waye komẽla wocimuandu. Kuenje, ocimuandu ca ponda ulume waco. Keteke lioku u kenda, ukãi wa popia hati: ‘Ulume wange wa pesela omuenyo waye omo lioku ndi popela.’
2 Ocisola ci vetiya omanu oku lekisa utõi wocili. Yesu wa popia hati: “Ocisola ca velapo eci ka kuli, cokuti omunu o pesila akamba vaye omuenyo waye.” (Yoano 15:13) Keteke a popia olondaka evi, wa pesela omuenyo waye kolofa. Pole, ka pesile omuenyo waye omo lioku popela omunu umosi. Eye, wa u pesila omanu vosi va kasi voluali. (Mateo 20:28) Handi vali, Yesu ka ecele omuenyo waye vonjanja yimosi, velinga limue lioku lekisa utõi. Eye wa kũlĩhĩle okuti, oka suvukiwa loku sepuiwa kuenda oku sombisiwa lungangala. Noke oka pondiwa poku valeliwa kuti. Yesu poku pongiya olondonge viaye catiamẽla kovitangi viaco, wa popia hati: “[Cilo] tu lamana ko Yerusalãi kuenje Mõlomanu o pakuiwa lovitunda vinene lo ku vakuavisonehua. Ovo vo pisa okuti o fa kuenje vo weca ku vakualofeka. Vakualofeka vaco vo fuanguila, vo siyila ovate, vo tipula kuenda vo wipaya.”—Marko 10:33, 34.
3. Nye ca kuatisa Yesu oku kuata utõi?
3 Nye ca kuatisa Yesu oku lekisa utõi? Ekolelo kuenda oku sumbila Suku ovio ovituwa vio kuatisa. (Va Heveru 5:7; 12:2) Handi vali, utõi wa Yesu wa tunda kocisola a kuatela Suku kuenda omanu. (1 Yoano 3:16) Nda tua kuata ocisola caco lekolelo kuenda oku sumbila Suku, tuka lekisavo utõi woku liyaka lovitangi. (Va Efeso 5:2) Ndamupi tu kuata ocisola caco? Oco tu kuate ocisola caco, tu sukila oku kũlĩha Ono yaco.
“Ocisola ca Tunda ku Suku”
4. Momo lie tu popela okuti, Yehova eye Ono yocisola?
4 Yehova eye ocindekaise cocisola haeye Ono yaco. Upostolo Yoano wa popia hati: “A vakuacisola, tu lisoli pokati, momo ocisola ca tunda ku Suku. Wosi [ukuacisola] wa citiwa la Suku, kuenje wa kũlĩha Suku. U ka soli ka kũlĩhĩle Suku, momo Suku eye ocisola.” (1 Yoano 4:7, 8) Omunu o pondola lika oku kuata ocisola ndeci ca Yesu lekuatiso liukũlĩhĩso wa Yehova. Noke o vetiyiwa oku kuata ukamba la Yehova kuenda oku pokola kolonumbi viaye.—Va Filipoi 1:9; Tiago 4:8; 1 Yoano 5:3.
5, 6. Nye ca kuatisa olondonge via Yesu oku kuata ocisola?
5 Yesu vohutililo yaye ya sulako a linga lolondonge viaye vi soka 11, wa lekisa elitokeko li kasi pokati koku kũlĩha Suku kuenda oku amamako locisola. Eye wa popia hati: “Nda va lomboluila onduko yove kuenje lopo ndi va yi lomboluila, okuti, ocisola wa sola laco ame, oco ci kala volonulo viavo, kuenje ame ñala volonulo viavo.” (Yoano 17:26) Yesu wa kuatisa olondonge viaye oku lekisa ocisola ndeci ci kasi pokati kavo la Isiaye. Ocisola caco wa ci lekisa kolondaka kuenda kovilinga viwa. Omo liaco, wa popia hati: “U wa mola ame haeye wa mola Isia.”—Yoano 14:9, 10; 17:8.
6 Espiritu sandu lia Suku, olio li kuatisa Ukristão oku kuata ocisola. (Va Galatia 5:22) Kunyamo wa 33 keteke Liopendekoste, Akristão vokocita catete va tambula espiritu sandu. Olio ka lia va kuatisile lika oku ivaluka ovina Yesu a valongisa. Pole, lia va kuatisavo oku kuata elomboloko Liondaka ya Suku. Ukũlĩhĩso waco wa pamisa ocisola cavo ku Yehova. (Yoano 14:26; 15:26) Nye ceyililako? Ovo va fetika oku kunda olondaka viwa lutõi ndaño lovitangi va liyaka lavio.—Ovilinga 5:28, 29.
Ovilinga Viutõi Locisola
7. Ovitangi vipi upostolo Paulu la Barnaba va liyaka lavio vungende wavo wumisionaliu?
7 Upostolo Paulu wa popia hati: “Suku ka tu ĩhile utima wusumba, te wunene, kuenda wocisola loku lipokuisa.” (2 Timoteo 1:7) Upostolo Paulo poku popia olondaka evi, wa tukula ulandu womuenyo waye. Kũlĩhĩsa eci ca pita laye kumue la Barnaba vungende wavo wumisionaliu. Otembo yimue, va kundila olondaka viwa kalupale alua oku kongelamo ko Antiokea, ko Ikoniyu, kuenda ko Lustra. Omanu vamue va tavele kolondaka viwa. Pole, vakuavo ka va tavele kuenje va fetika oku va suvuka. (Ovilinga 13:2, 14, 45, 50; 14:1, 5) Kolupale luo Lustra, upostolo Paulu wa sosuiwa lovawe, noke vo siapo. Momo omanu vaco va simile okuti wa fa. Pole, “eci olondonge vio ñuala, wa votoka kuenje wa iñila vimbo. [Omẽle yikuavo] wa tunda, wa enda ko Derbe kumue la Barnaba.”—Ovilinga 14:6, 19, 20.
8. Utõi wa Paulu la Barnaba, u lekisa ndati ocisola va kuatela omanu?
8 Anga hẽ ovitangi via vetiya Paulu la Barnaba oku liwekapo oku kunda omo liusumba? Sio ka va liwekelepo. Noke yoku “tavisa oloñame via lua,” Paulu la Barnaba “va tiukila ko Lustra lo ko Ikoniyu kuenda ka Antiokea.” Momo lie? Momo va yonguile oku pamisa ekolelo liolondonge viokaliye oco viamameko oku vumba Yehova. Paulu la Barnaba va popia hati: “Ka tu iñila vusoma wa Suku te lohali ya lua.” Utõi wavo, wa tunda kocisola va kuatela ‘olomeme’ via Yesu. (Ovilinga 14:21-23; Yoano 21:15-17) Noke yoku nõla akulu vakongelo osi, va linga ohutililo. Kuenje, “va va kundika ku Yehova una va kolela.”
9. Akulu vekongelo ko Efeso va lekisa ndati ocisola cavo ku Paulu?
9 Paulu omo liocisola caye kuenda utõi, wa soliwa Lakristão valua vo kocita catate. Kũlĩhĩsa eci ca pita laye kohongele yimue a linga lakulu vekongelo ko Efeso. Kolupale luaco, wa kalako anyamo atatu. Kuenda wa liyaka lovitangi vialua vielambalalo. (Ovilinga 20:17-31) Noke yoku vetiya akulu vekongelo oco va lave ocunda ca Suku, wa kekama kolongolo loku likutilila kumue lavo. Kuenje akulu vaco “va [fetika oku] lila calua, va kuatelela Paulu kosingo kuenje vo sipula. Ca piãla enene, va sumuila ondaka a popia lavo, hati: Ka vu moli vali ocipala cange.” Ocili okuti, vamanji va solele calua upostolo Paulu. Eci otembo yaye yoku tunda kolupale luaco ya pitĩla, akulu vaco vo sindikila lesumuo lialua. Momo ka va yonguile oku litepa laye.—Ovilinga 20:36–21:1.
10. Koloneke vilo omanu va Yehova va siata oku lekisa ndati utõi locisola ku vakuavo?
10 Koloneke vilo, olomitavaso vi nyula akongelo, kuenda akulu vekongelo, la vamanji vakuavo, va siata oku soliwa calua omo liutõi wavo va lekisa koku lava olomeme via Yehova. Valua pokati kolomitavaso vi nyula akongelo, va kasi kolofeka vina kuli uyaki. Vakuavo va kasi kuna okuti, upange woku kunda u kasi oku tatekiwa. Pole, ovo kumue lakãi vavo va siata oku kapa omuenyo wavo kohele oco va nyule akongelo aco. Cimuamue haico ca siata oku pita la vamanji va kasi kolofeka vina okuti, olombiali viaco olongangala. Pole, omo okuti, ka va yongola oku pindika vamanjavo kovanyali kuenda oku tukula oku ku tunda alivulu avo, va siata oku talisiwa ohali yalua. Vakuavo va siata oku lambalaliwa loku kangisiwa, kuenda oku pondiwa. Momo ka va yongola oku liwekapo oku kunda olondaka viwa loku enda enda kolohongele. (Ovilinga 5:28, 29; Va Heveru 10:24, 25) Omo liaco, tu sukila oku kuama ongangu yavo yekolelo, locisola, kuenda utõi wavo.—1 Va Tesalonike 1:6.
Kuka Tepulule Ocisola Cove
11. Satana wa siata oku yaka ndati lomanu va Yehova? Nye ovo va sukila oku linga?
11 Tunde eci Satana a imbiwa palo posi, onyeño yaye wa siata oku yi tiamisila calua komanu va Yehova. Momo va ‘lava ovihandeleko via Suku, loku imbila Yesu uvangi.’ (Esituluilo 12:9, 17) Eyonjo limue Satana a siata oku kuama, elambalalo. Pole, eyonjo liaco olonjanja vimue ka lia siatele oku u tunda ciwa. Momo eci omanu va Yehova va lambalaliwa, va likuata omunga locisola. Kuenje va vokiya ombili yavo kupange wa Yehova. Eyonjo likuavo Satana a siata oku kuama, oku tiamisila ovitima viomanu koloñei vietimba. Oco omunu a yuvule oloñei viaco, o sukila oku kuata utõi. Momo uyaki waco u kasi pokati kolonjongole vietimba kuenda ‘utima wa hongua haiwo wa piãla kelimbi.’—Yeremiya 17:9; Tiago 1:14, 15.
12. Satana wa siata oku kuama ndati “espiritu lioluali” oco a honguise ocisola cetu ku Yehova?
12 Ocimalẽho cikuavo Satana a siata oku kuama, ‘espiritu lioluali’ ale ovisimĩlo viosi via litepa lespiritu lia Yehova. (1 Va Korindo 2:12) Espiritu lioluali, li vetiya lika ocipululu kuenda oku sandiliya ovokuasi okuti, ovio ‘oloñei viovaso.’ (1 Yoano 2:16; 1 Timoteo 6:9, 10) Ocili okuti, oku kuata ukuasi kuenda olombongo, hekanduko. Pole, nda tua sola calua ovina viaco okuti Yehova ci sule, tu yuliwa la Satana. Ovina vi kasi voluali, vi kuete unene walua. Momo vi kasi ndofela yimue yi vĩhisa omanu vosi. Omo liaco, kuka ecelele okuti, ovituwa violuali vi yapula utima wove.—Va Efeso 2:2, 3; Olosapo 4:23.
13. Utõi wetu woku yuvula ovina vĩvi u kapiwa ndati voseteko?
13 Oku tamãlala lespiritu lioluali, ka ca lelukile. Ci sukila oku kuata utõi. Oco omunu a tunde vocila colomapalo vĩvi ale oku yika o Televisão yi lekisa ovina ka via sungulukile, o sukila oku kuata utõi woku cilinga. Amalẽhe va siatavo oku liyaka lovitangi vioku yonjiwa lakamba vãvi. Oco va yuvule akamba vaco, va sukila oku kuata utõi. Handi vali, omunu poku liyaka lovitangi vielambalalo ndeci: Kosikola, kupange, posongo, kuenda vepata, o sukila oku kuata utõi. Momo vapuluvi aco, ka ca lelukile oku pokola kolonumbi via Yehova.—1 Va Korindo 15:33; 1 Yoano 5:19.
14. Nye tu sukila oku linga nda tua vĩhisiwa lovituwa violuali?
14 Oku pamisa ocisola cetu la Yehova kuenda la vamanji, ci kuete esilivilo. Omo liaco, sanda otembo yoku kũlĩhĩsa ovimaho viove. Kũlĩhĩsavo ndomo o kasi oku ambata omuenyo wove. Kuka ecelele oku vĩhisiwa lovituwa violuali. Nda wa limbuka okuti o kasi oku yonjiwa locituwa cimue cĩvi, likutilila ku Yehova oco o kuate utõi woku yuvula ocituwa caco. Yehova lalimue eteke a pembula olohutililo viove. (Osamo 51:17) Espiritu sandu Liaye, lia velapo unene wovina vi kasi voluali.—1 Yoano 4:4.
Oku Lekisa Utõi Poku Liyaka Lovitangi
15, 16. Ocisola ci tu kuatisa ndati oku liyaka lovitangi? Lombolola ulandu umue.
15 Omanu va Yehova va siata oku liyaka lovitangi vikuavo ndeci: Oku lueya omo liekambo lioku lipua, oku kuka, oku vela, kuenda ovitangi vikuavo viomuenyo. (Va Roma 8:22) Pole, ocisola ci tu kuatisa oku lekisa epandi poku liyaka lovitangi viaco. Kũlĩhĩsa ulandu wa manji umue o tukuiwa hati, Namangolua kofeka yo Zambia. Eye wa citiwila vepata Liakristão. Eci a kala lanyamo avali, wa kuatiwa luvei umue. Kuenje wa linga ocilema. Eye wa popia hati: ‘Nda kala lohele yalua. Momo nda simĩle okuti, sika soliwa lomanu omo liuveyi wange. Pole, vamanji va ndi kuatisa oku kuata ovisimĩlo via sunguluka. Vokuenda kuotembo nda yula ovisimĩlo viaco vĩvi. Kuenje nda papatisiwa.’
16 Cilo manji Namangolua endela komangu yalola. Pole, olonjanja vimue wa siata oku likoka posi loku endela kolongolo. Unyamo lunyamo wa siata oku litumbika kupange wakundi vasokamo vokuenda kuolosãi vivali. Eteke limue eci a kala kupange woku kunda, wa sapela lukãi umue. Noke, ukãi waco wa fetika oku lila. Momo lie? Ukãi waco wa komõha ekolelo lia manji Namangolua. Yehova wa siata oku sumũlũisa alikolisilo aye. Pokati komanu a lilongisa lavo Embimbiliya, vatãlo va papatisiwa, umosi wa linga ukulu wekongelo. Manji Namangolua wa popia hati: ‘Olonjanja vimue ovolu a siata oku ndi vala calua. Pole, si ecelela okuti, evalo liaco li ndi tateka oku kunda.’ Manji Namangolua hayeko lika o kasi oku liyaka lovitangi vioku vela. Momo omanu valua va Yehova voluali, va kasivo oku liyaka lovitangi viaco. Pole, omo liocisola va kuetele Yehova kuenda omanu, ka va liwekapo oku kunda ndaño lovitangi. Omanu vaco va soliwe calua la Yehova.—Hagai 2:7.
17, 18. Nye ca siata oku kuatisa omanu valua oku pandikisa koku vela kuenda kovitangi vikuavo? Lombolola ovolandu amue opocitumãlo.
17 Oku liyaka lovitangi viuvei ka u kuete ovihemba, ku tepululavo esanju liomunu. Manji umue ukulu wekongelo, wa popia hati: ‘Vocimunga cetu celilongiso lielivulu, muli manji umue ukãi o kuete uvei wo ndiabete kuenda uvei kolongela. Ukuavo o kuete uvei u tukuiwa hati, o câncer. Vakuavo vavali va kuete uvei wakatama. Mulivo manji umue o kuete uvei u tukuiwa hati, lupus kuenda uvei wo fibromialgia okuti, u valisa etimba liosi. Olonjanja vimue vamanji yaco, va siata oku sumua calua. Pole, va pumba lika olohongele, nda va vela calua ale va enda kosipitali. Vosi yavo, va siata oku enda enda kupange woku kunda. Epandi liavo li ndivaluisa olondaka viupostolo Paulu wa popia hati: “Eci nda pekengua, oco ñuete ongusu.” Nda siatavo oku komõha calua ocisola cavo. Ovitangi viavo, via siata oku va kuatisa oku kũlĩha esilivilo liomuenyo.’—2 Va Korindo 12:10.
18 Nda o kasi oku liyaka lovitangi vioku vela ale ovitangi vikuavo, ‘kuata ocituwa coku likutilila.’ Momo ohutilio yi kuatisa oku yuvula esumuo. (1 Va Tesalonike 5:14, 17) Olonjanja vimue citava okuti o sumua. Pole, likolisilako oku kuata ovisimĩlo via sunguluka loku tiamisila utima kovina viespiritu kuenda kelavoko Liusoma wa Suku. Manji umue ukãi wa popia hati: ‘Upange woku kunda, owo ovihemba viange.’ Oku kundila omanu olondaka viwa, ku pamisa elavoko liove.
Ocisola ci Kuatisa Ava va Lueya Oku Tiuka ku Yehova
19, 20. (a) Nye ci kuatisa omanu vana va linga ekandu oco va kuate utõi woku tiuka ku Yehova? (b) Nye tuka lilongisa vocipama cikuãimo?
19 Omanu vana va hongua kespiritu ale vava va linga ekandu, ka ca lelukile oku tiuka ku Yehova. Pole, nda va likekembela loku tumbulula ocisola cavo ku Yehova, va kuata utõi woku tiuka Kokuaye. Kũlĩhĩsa ulandu wa manji umue o tukuiwa hati, Marioa kofeka yimue yo Estados Unidos. Eye wa tundile vocisoko ca Yehova. Noke yoku pita 20 kanyamo, wa kapiwa vokayike omo liuholua kuenda oku sipa eliamba. Eye wa popia hati: ‘Eci nda kala vokayike, nda fetika oku sokolola ndomo omuenyo wange uka kala kovaso. Noke, nda fetika vali oku tanga Embimbiliya. Vokuenda kuotembo nda fetika oku sola calua ovituwa via Yehova. Capiãla enene ohenda yaye. Kuenje nda likutilila kokuaye oco a ndi kuatise. Eci nda tunda vokayike, nda siapo akamba vange vãvi. Kuenje nda fetika oku enda enda kolohongele. Noke nda likekembela kuenje nda tambuiwa vali vekongelo. Ohali nda tala vokayike, yi lomboloka onima yovilinga viange. Pole, cilo ndi kuete elavoko li komohĩsa. Si tẽla oku eca olopandu ku Yehova omo liohenda yaye kuenda ongecelo a lekisa kokuange.’—Osamo 103:9-13; 130:3, 4; Va Galatia 6:7, 8.
20 Omanu vana va kasi oku liyaka locitangi ndeci ca pita la manji Mario, va sukila oku likolisilako oku tiuka ku Yehova. Ovo va pondola lika oku tumbulula ocisola cavo la Yehova poku tanga Embimbiliya, loku likutilila, kuenda oku sokolola ovina va lilongisa. Nda va ci linga, va kuata utõi woku tiuka Kokuaye. Elavoko Liusoma lia kuatisa manji Mario oku tiuka ku Yehova. Ocili okuti, ocisola, ekolelo, oku sumbila Suku kuenda elavoko, ovio ovituwa vi kuete esilivilo komuenyo wetu. Vocipama cikuãimo tuka lilongisa esilivilo liovituwa evi.
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Onduko yaye ya pongoluiwa.
Lipi Etambululo Liove?
• Ocisola ca kuatisa ndati Yesu oku kuata utõi?
• Ocisola Paulu la Barnaba va kuatela vamanji, ca va kuatisa ndati oku kuata utõi?
• Olonjila vipi Satana a siata oku kuama oco a nyõle ocisola Cakristão ku Yehova?
• Ocisola tu kuetele Yehova, ci tu kuatisa ndati oku kuata utõi woku pandikisa kovitangi?
[Elitalatu kemẽla 21]
Ocisola Paulu a kuatela omanu, co wĩha utõi woku pandikisa
[Elitalatu kemẽla 23]
Oco omunu a pokole kovihandeleko via Suku o sukila oku kuata utõi
[Elitalatu kemẽla 23]
Namangolua Sututu