Ndomo Ovangelo Va Kuatisa Omanu
“Kovaso yovina evi nda mola ungelo ukuavo wa kala loku tunda kilu, haeye wa kala lunene wa lua, . . . Wa vilikiya lolukandi hati: Imbo linene lia fa! Imbo linene lia Bavulono lia fa!”—ESITULUILO 18:1, 2.
1, 2. Nye ci lekisa okuti, Yehova wa siata oku tuma ovangelo oco va tẽlise ocipango caye?
UPOSTOLO Yoano eci a kala kocifuka co Patmos wa kuata esumũlũho lioku mola ovinjonde viovitumasuku. Eye lekuatiso liespiritu sandu, wa mola ovina vi komõhisa, kuenje weya oku kala ‘keteke lia Ñala.’ Eteke liaco lia fetika kunyamo wo 1914 eci Yesu a vialekiwa komangu yusoma, kuenje li kamamako toke kesulilo Liohulukãi Yanyamo Yuviali waye.—Esituluilo 1:10.
2 Yehova Suku poku eca esituluilo liaco ku Yoano, wa tuma ungelo. Elivulu Liesituluilo 1:1 li popia hati: “Elivulu eli esituluilo lia eciwa la Suku ku Yesu Kristu. Wa li eca oku lekisa kakuenje vaye ovina vi laika oku iya ndopo. Wa tuma ungelo waye oku vi situluila kukuenje waye Yoano.” Yehova vonduko ya Yesu eye wa tuma ungelo oku sapuila Yoano ovina vikomõhisa viatiamẽla “keteke lia Ñala.” Noke Yoano wa “mola ungelo ukuavo wa kala loku tunda kilu, haeye wa kala lunene wa lua.” Ungelo waco wa kuata ocikele cipi? Eye “wa vilikiya lolukandi hati: Imbo linene lia fa! Imbo linene lia Bavulono lia fa!” (Esituluilo 18:1, 2) Ungelo wa kuata ocikele coku sapula eci catiamẽla ko Bavulono Yinene ocisoko catavo esanda. Omo liaco, ka kuli atatãhai vokuti Yehova wa siata oku tuma ovangelo oco va tẽlise ocipango caye. Osimbu handi ka tua konomuisile ocikele covangelo vocipango ca Suku kuenda ndomo va siata oku kuatisa omanu, tu kũlĩhĩsi oku va tunda.
Ovangelo va Tunda pi?
3. Ovisimĩlo vipi viesanda omanu valua va kuete viatiamẽla kovangelo?
3 Omanu valua koloneke vilo va tava okuti, kuli ovangelo. Pole, ka va kuete ovisimĩlo via sunguluka viatiamẽla kokuavo loku va tunda. Omanu vamue vakuetavo va sima hati, eci omunu a fa, enda kilu ku Suku kuenje o linga ungelo. Anga hẽ, eci oco Ondaka ya Suku yi longisa catiamẽla kovangelo, oku va tunda, kuenda kocikele cavo?
4. Ndomo ca lekisiwa Vembimbiliya, ovangelo va tunda pi?
4 Ungelo wa velapo haeye o kuete unene, o tukuiwa hati, Mingeli. (Yuda 9) Ungelo waco Yesu Kristu. (1 Tesalonike 4:16) Kefetikilo eci Yehova a nõlapo oku kala Ululiki, tete wa lulika Omolaye. (Esituluilo 3:14) Noke lekuatiso Liomõlaco, wa lulika ovangelo vosi vakuavo. (Va Kolosai 1:15-17) Yehova catiamẽla kovangelo vaco vana a sokisa ndomãla vaye, wa pula Yovi hati: “Eci nda seveta oluali ove wa kala pi? Nda ukualondunge sapuileko. . . . Elie wa tumbika ewe liaco lievindi, eci olombungululu viomẽle via imbila pamosi, lomãla vosi va Suku voluila onjolela?” (Yovi 38:4, 6, 7) Ocili okuti, Yehova eye wa lulika ovangelo osimbu handi ka lulikile omanu.
5. Ovangelo va tepisiwa vovisoko viñami?
5 Elivulu lia 1 Va Korindo 14:33, li popia hati: “Suku hayeko Suku yonjuela, puãi eye Suku yombembua.” Omo liaco, Yehova ovangelo vaye wa va tepisa vovisoko vitatu: Catete, va Serafi vana va kasi oku vumba ndoloñuatisi kovaso yocalo Caye, loku sapula oku kola Kuaye, kuenda okupa evĩho pokati komanu vaye okuti va liyelisa konepa yespiritu. Cavali, va Keruvi vana va teyuila unene Waye. Catatu, ovangelo vakuavo vana va tẽlisa ocipango Caye. (Osamo 103:20; Isaya 6:1-3; Esekiele 10:3-5; Daniele 7:10) Oco hẽ, volonepa vipi ovangelo vaco va siata oku kuatisa omanu?—Esituluilo 5:11.
Avangelo va Kuete Ocikele Cipi?
6. Catiamẽla kocumbo Cendene, Yehova wa tumile va Keruvi oku linga nye?
6 Ondaka yatete yatiamẽla kovangelo, yi sangiwa kelivulu Liefetikilo 3:24 ku popia hati: “[Yehova] wa tundisa ulume, kuenje konele yutundilo wocumbo Cendene wa kapako va Keruvi, losipata yondalu yi pongolokela kuosi oku lava onjila yo kuti womuenyo.” Va Keruvi vaco va kuata ocikele coku tateka Adama la Heva oco ka va ka iñile vocumbo Cendene muna va kala. Ulandu owu wa pita kefetikilo lioluali. Oco hẽ, tunde kotembo yaco toke cilo, ocikele cipi ovangelo va siata oku kuata?
7. Elomboloko liondaka “ungelo” li lekisa ndati ocikele cimue covangelo?
7 Vembimbiliya, ovangelo va tukuiwa eci ci soka 400 kolonjanja. Kelimi lio Helasi ondaka “ungelo” yi lomboloka ‘onumiwa.’ Omo liaco, ovangelo va kasi ndolomunga pokati ka Suku lomanu. Ndomo ca lomboluiwa vovinimbu vivali viatete viocipama cilo, Yehova wa tumĩle ovangelo oco va ece esapulo liaye kupostolo Yoano.
8, 9. (a) Manoa lukãi waye va kuatisiwa ndati poku nyuliwa lungelo? (b) Nye olonjali vi sukila oku lilongisa kulandu wa Monoa woku nyuliwa lungelo wa Suku?
8 Ovangelo va siatavo oku tumiwa oco va kuatise omanu va Suku loku va lembeleka. Kotembo Yolonganji ko Isareli, Manoa kuenda ukãi waye, va yonguile oku kuata omõla. Omo liaco, Yehova wa tuma ungelo waye oku sapuila ukãi wa Manoa okuti oka kuata omõla. Ulandu waco u tu sapuila hati: “Tala, o mina, o cita omõla ulume. Omoko yomuto ka yi piti vutue waye momo omõlaco o linga u Nasiri wa Suku tunde vimo lia inaye. Haeye o fetika oku popela va Isareli peka lia va Filisiti.”—Olonganji 13:1-5.
9 Noke ukãi wa Manoa wa cita omõla ulume, kuenje wo luka hati, Samisone, una wa kemãla calua Vembimbiliya. (Olonganji 13:24) Osimbu omõlaco ka citiwile, Manoa wa pinga okuti ungelo waco o tiuka vali oco a va sapuile eci va sukila oku linga poku tekula omõlaco. Manoa wa pula hati: “Omõlaco o kala ndati? Lupange waye we?” Noke ungelo wa Yehova wa pitulula olonumbi a ecele kukãi waye. (Olonganji 13:6-14) Olondaka viaco via lembeleka calua Manoa. Koloneke vilo ka tu nyuliwa vali lovangelo ndeci ca kala kosimbu. Pole, olonjali vi sukila oku sandiliya olonumbi via Yehova vioku tekula omãla vavo ndeci Manoa a linga.—Va Efeso 6:4.
10, 11. (a) Nye ca pita la Elisia kuenda ukuenje waye eci va ñualiwile lolohoka via va Asuria? (b) Oku konomuisa ulandu waco ci tu kuatisa ndati?
10 Koloneke viuprofeto Elisia kua pitavo ulandu umue u lekisa ndomo ovangelo va kuatisa omanu. Elisia wa kala kimbo limue lia va Isareli ku tukuiwa hati, ko Dotane. Eteke limue eci ukuenje wa Elisia a pasuka omẽle, wa mola okuti imbo lia ñualiwa lolohoka vinene violokavalu kuenda akalu ovita. Soma ya Suria eye wa tumile olohoka viaco oco vi kuate uprofeto Elisia. Nye ukuenje wa Elisia a yeva vutima waye? Eye omo liusumba wa popia hati: “A cime cange we! Tu ci linga ndati?” Eye wa simĩle okuti, ka va kuete onjila yoku puluka kolofa. Pole, Elisia wa popia laye hati: “Ku ka saluke! Momo ava va kasi letu ovo valua, ava va kasi lavo va sule.” Nye Elisia a yonguile oku popia lolondaka evi?—2 Olosoma 6:11-16.
11 Elisia wa muile olohoka viovangelo okuti vieya oku u kuatisa. Pole, ukuenje waye lacimue a mõla. Omo liaco, “Elisia wa likutilila ku Yehova hati: Hu pinga, a Yehova, patulula ovaso aye, oco a mõle. Yehova yu wa patulula ovaso umalẽhe kuenje wa mola, . . . omunda yeyuka to otuvalu lakãlu ondalu a ñuala Elisia.” (2 Olosoma 6:17) Noke ukuenje wa Elisia wa mola olohoka viovangelo. Cimuamue haico catiamẽla kokuetu. Nda tua kuata elomboloko liovina viespiritu, tu limbukavo okuti kuli ovangelo va kasi oku songuiwa la Yehova kuenda Yesu Kristu, oco va kuatise omanu Vaye loku va teyuila.
Ekuatiso Liovangelo Kotembo ya Kristu
12. Ekuatiso lipi Maria a tambula kungelo Gabrieli?
12 Sokolola ekuatiso ufeko Maria u Yudea a tambula eci vo sapuila hati: “O mina, o cita omõla ulume, u luka Yesu.” Osimbu ungelo Gabrieli ka ecele esapulo liaco lia Suku, wo sapuila hati: “A Maria, ku ka yokoke, momo Suku wa ku nõlela esumũlũho.” (Luka 1:26, 27, 30, 31) Olondaka viaco viohuminyo ya Suku, via lembeleka calua Maria loku u pamisa.
13. Ovangelo va kuatisa ndati Yesu?
13 Ulandu ukuavo wekuatiso liovangelo wa pita eci Yesu a tamalãla olonjanja vitatu kayonjo a Satana vekalasoko. Ulandu waco u tu sapuila hati, noke liayonjo aco, “Eliapu lio u sia kuenje ovangelo veya, vo kuatisa.” (Mateo 4:1-11) Cimuamue haico ca pita kuteke waye wa sulako osimbu handi ka file. Eye ndaño lohali yalua wa kekama kolongolo kuenje wa likutilila hati: “A Tate, nda o ci panga, njupe okopo eyi, haimo lumue, ocipango cange ka ci ka lingiwe, te cove ci lingiwa. [Noke] kuo tukulukila ungelo wokilu oku u kolisa.” (Luka 22:42, 43) Koloneke vilo ekuatiso lipi tu tambula kovangelo?
Ekuatiso Liovangelo Koloneke Vilo
14. Elambalalo lipi Olombangi via Yehova via siata oku liyaka lalio koloneke vilo via sulako, kuenda kua siata oku iyilila onima yipi?
14 Eci tu sokolola ulandu wupange woku kunda Wolombangi via Yehova koloneke vilo, tu limbuka uvangi wekuatiso liovangelo. Omanu va Yehova va pandikisa kohali eci va lambalaliwa locisoko colo Nazista ko Alemanya, kuenda kolofeka vikuavo vioko Europa vokuenda Kuyaki Wavali wa pita voluali luosi kunyamo wo 1939 toke 1945. Kofeka yo Italia, ko Espanya, kuenda ko Portugal, omanu va Yehova va liyakavo lelambalalo vokuenda kuviali wetavo lio Katolika. Ovo va liyakavo lovitangi vialua vielambalalo kofela yo União Sovietika kuenda kolofeka viatiamẽlele kuviali waco. Handi vali, vocifuka co Afrika vamanji va liyakavo lovitangi vialua vielambalalo.a Kanyamo apita, vamanji kofeka yo Georgia va liyakavo lovitangi viaco. Satana wa siata oku lekisa unene waye wosi oco a maleko upange Wolombangi via Yehova. Pole, omanu va Yehova va siata oku puluka kovitangi viaco kuenda oku amamako lupange wavo. Owu owo uvangi u lekisa ekuatiso liovangelo.—Osamo 34:7; Daniele 3:28; 6:22.
15, 16. Olombangi via Yehova via siata oku kuatisiwa ndati lovangelo kupange woku kunda?
15 Olombangi via Yehova via kapako calua upange wavo woku kunda olondaka viwa Viusoma kuenda oku longisa omanu oco va linge olondonge. (Mateo 28:19, 20) Pole, va kũlĩha okuti, va kasi oku tẽlisa upange waco omo lioku kuatisiwa lovangelo. Olondaka via sonehiwa kelivulu Liesituluilo 14:6, 7, via siata oku va kuatisa calua. Kelivulu liaco upostolo Yoano wa popia hati: “[Ame ndi Yoano] nda mola ungelo ukuavo. Wa kala loku palala vokati kilu. Wambata esapulo liwa liotembo ka yi pui oku sapula komanu va tunga kilu lieve, lo kolofeka viosi, lo kapata osi, lo ku vakualimi aiñi aiñi osi, lo komanu vosi. Wa popia lolukandi hati: Sumbili Suku. U wĩhi ulamba, momo owola yaye yoku tetulula yeya. Fendeli u wa lulika ilu losi lokalunga kuenda olono viovava.”
16 Olondaka evi vi lekisa okuti, upange woku kunda Wolombangi via Yehova u kasi oku songuiwa lovangelo. Yehova wa eca ocikele kovangelo coku songuila omanu vakuavitima via sunguluka Kolombangi viaye. Ovangelo va songuilavo Olombangi via Yehova komanu vakuavitima via sunguluka. Eli olio esunga lieci olonjanja vimue Olombangi via Yehova via siatela oku sanga omanu vamue va kasi oku sandiliya ocili Condaka ya Suku.
Ocikele Covangelo Kovaso Yoloneke
17. Nye ca pita la va Asuria eci ungelo a va katukila?
17 Ovangelo ka va kuete lika ocikele coku sapula ondaka ya Suku kuenda oku kuatisa afendeli vaye. Ovo va kuete vali ocikele cikuavo. Kosimbu ovo va enda oku tumiwa la Yehova oco va nene eyambulo kolondingaĩvi. Kunyamo wo 732 osimbu Yesu keyile, asualali va Asuria va lipañelele oku lundula o Yerusalãi. Nye Yehova a linga? Eye wa popia hati: “Ame silamela imbo lilo, okuti, ndi li lipopelela ame muẽle loku li popelela ukuenje wange Daviti.” Embimbiliya li tu sapuila eci ceya oku pita noke yolondaka evi. Olio li popia hati: “Oco uteke waco, ungelo wa Yehova wa katuka, wa ipa ocita lakui ecelala kolohũlũkãi kolohũlũkãi vitãlo komanu vocilombo ca va Asuria. Eci omanu va pasuka omele ociteketeke, tala, vosi yavo va linga ovivimbi.” (2 Olosoma 19:34, 35) Eyambulo li tunda komanu ka li sokisiwa leyambulo liovangelo.
18, 19. Ocikele cipi ovangelo vaka kuata kovaso yoloneke, kuenda cika tiamisiwila ndati komanu?
18 Ovangelo kovaso yoloneke, vaka kuata ocikele coku nena eyambulo li tunda ku Yehova. Ndopo Yesu iya “lovangelo vaye va pama vondalu yulienge.” Ovangelo vaka kuata ocikele coku “fetuluinya ava ka va kũlĩhĩle Suku, lava ka va tava kondaka yiwa ya Ñala yetu Yesu.” (2 Va Tesalonike 1:7, 8) Elinga liaco, lika nena epongoloko voluali. Omanu vana ka va tava kolondaka viwa Viusoma, vaka nyoliwa. Pole, vana va sandiliya Yehova, haivo ambombe okuti vakuesunga, vaka ‘wundisiwa keteke lionyeño ya Yehova.’—Sofoniya 2:3.
19 Tu eca olopandu ku Yehova omo lioku tuma ovangelo oco va kuatise omanu vaye palo posi. Oku kuata elomboloko liocikele covangelo vocipango ca Suku, ci kuete esilivilo lialua. Momo kuli ovangelo vakuavo va lueyela Yehova kuenje va likongela kuviali wa Satana. Vucipama cikuãimo tuka lilongisa eci Akristão va sukila oku linga poku liteyuila ku Satana kuenda kolondele.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Oco o sange ovolandu atiamẽla kalambalalo aco, tanga o Anuáriu Yolombangi via Yehova yunyamo wo 1983 (Angola), 1972 (Tchecoslovakia), 2000 (República Tcheca), 1992 (Etiopia), 1974 kuenda 1999 (Alemanya), 1982 (Italia), 1999 (Malawi), 2004 (Moldovia), 1996 (Moçambique), 1994 (Polonia), 1983 (Portugal), 1978 (Espanya), 2002 (Ukrania), kuenda 2006 (Zambia), kelimi Lioputu.
Nye wa Lilongisa?
• Ovangelo va tunda pi?
• Kosimbu ovangelo va enda oku tumiwa oku linga nye?
• Elivulu Liesituluilo 14:6, 7, li lombolola nye catiamẽla kocikele covangelo koloneke vilo?
• Ovangelo vaka kuata ocikele cipi kovaso yoloneke?
[Elitalatu kemẽla 13]
Manoa lukãi waye va kuatisiwa lungelo
[Elitalatu kemẽla 15]
“Ava va kasi letu ovo valua, ava va kasi lavo va sule”