Ekongelo Liamameko Oku Pamisiwa
“Ekongelo . . . lia linala lombembua kuenje liamamako.”—OVILINGA 9:31.
1. Apulilo api a votuiwa atiamẽla ‘kekongelo lia Suku’?
KUNYAMO wa 33 keteke lio Pendekoste, Yehova wa limbuka ocimunga colondonge via Kristu okuti, ovo ofeka yokaliye “va Isareli ya Suku.” (Va Galatia 6:16) Akristão vaco olombuavekua ovo “ekongelo lia Suku.” (1 Va Korindo 11:22) Voku tiamẽla kekongelo lia Suku mua kongelele nye? “Ekongelo lia Suku” lia sokiyiwa ndati? Liamamako ndati nda omanu vaco va kala kovitumãlo via litepa? Omuenyo wetu lesanju lietu via kongeliwamo ndati?
2, 3. Yesu wa lekisa ndati okuti, ekongelo lia Suku lika kuata asongui?
2 Ndomo tua lilongisa vocipama catete, Yesu wa lombolola oku tumbikiwa kuekongelo Liakristão olombuavekua eci a sapuila Petulu hati: “Pohanda yaco nungilapo ekongelo liange, kuenje olohõlo vionjembo ka vi li yuli.” (Mateo 16:18) Eci Yesu a kala lovapostolo vaye wa va sapuila ndomo ekongelo liaco lika endisiwa.
3 Yesu kolondaka viaye kuenda kovilinga, wa longisa okuti kuka kala vamue vaka songuila ekongelo. Ovo vaka ci linga poku vumba vakuavo va kasi vocimunga cavo. Yesu wa popia hati: “Wa ci kũlĩhi okuti, ava va sokailua okuti, va viala vakualofeka ovo va va kangisa, lava vavo vanene va va vumbisa. Puãi ka ci kala ndomo pokati kene; puãi u o yongola oku linga unene pokati kene a linge ombumba yene. U o yongola oku linga fu pokati kene a linge ukuenje wa vosi.” (Marko 10:42-44) Olondaka evi vi lekisa okuti, “ekongelo lia Suku” nda ka lia kale liomanu vamue va lisandola okuti, ka va kuete asongui. Pole, li kuata akulu va loñoloha kespiritu okuti, va likuatisa kuenda oku sapela pokati.
4, 5. Tua kũlĩha ndati okuti ekongelo lia sukililevo olonumbi viespiritu?
4 Yesu Utue ‘wekongelo lia Suku,’ wa lekisa okuti ovapostolo vaye kuenda omanu vakuavo a longisa, vaka kuata ovikele vialua. Ovikele viaco vipi? Cimue pokati kovikele viaco, oku eca olonumbi viespiritu vekongelo. Ivaluka okuti, Yesu noke yepinduko liaye wa pulisa Petulu pokati kovapostolo vakuavo hati: “A Simono, amõla a Yoano, ame o [ndi] sole ca lua, okuti evi ndeti ci sule? Eye wa kumbulula hati: Oco, a Ñala, o ci okuti, hu sole.” Noke Yesu wo sapuila hati: “Lisa otumeme tuange. . . . Lava olomeme viange. Lisa olomeme viange.” (Yoano 21:15-17) Petulu wa tambuile ocikele cinene.
5 Olondaka via Yesu vi lekisa okuti, omanu vana va tiamẽlele kekongelo va sokisiwa ndolomeme vi kasi vocunda. Olomeme viaco, Akristão vosi alume lakãi oku kongelamo omãla. Ovio, via sukilile oku tekuiwa konepa yespiritu kuenda oku vi songuila. Handi vali, Yesu wa handeleka olondonge viaye oku longisa vakuavo oco va lingevo olondonge. Noke olondonge viaco, vi pindisiwa oco vi litumbikevo kupange woku kunda kuenda oku longisa vakuavo.—Mateo 28:19, 20.
6. Eliangiliyo lipi lia lingiwa ‘vekongelo liatete lia Suku’?
6 Eci “ekongelo lia Suku” lia tumbikiwa, vana va tiamẽlele kekongelo liaco va enda oku liongolola oco va longisiwe kuenda oku pamisiwa kespiritu. Embimbiliya li popia hati: “[Omanu vaco] va pandakaisa oku yeva ovilongua viovapostolo, kuenda kongongela yavo, loku timbula ombolo, kuenda koku likutilila.” (Ovilinga 2:42, 46, 47) Ulandu ukuavo wekongelo wowu okuti, alume vana va loñoloha kespiritu va enda oku nõliwa oco va tambule ovikele vioku kuatisa kovopange vekongelo. Ovo ka va nõliwile omo lioku lilongisa calua kosikola, ale omo lioku kuata ovoloño alua. Pole, va nõliwa omo lioku ‘yuka espiritu kuenda olondunge.’ Umue pokati kalume vaco Stefano. Ulandu Wembimbiliya u lekisa okuti wa kala “ulume weyuka ekolelo lespiritu sandu.” Omo okuti, ekongelo lia kuatele asongui, “ondaka ya Suku ya sandoka, loloñame via [livokiya] calua vo Yerusalãi.”—Ovilinga 6:1-7.
Alume va Nõliwa la Suku
7, 8. (a) Ovapostolo kuenda akulu vekongelo ko Yerusalãi, va kuatele ocikele cipi kocita catete? (b) Akongelo omo lioku pokola kolonumbi viovapostolo ku eyilila onima yipi?
7 Ndaño okuti ovapostolo va kuata ocikele coku songuila Akristão vatete, pole ka va kale likaliavo. Otembo yimue, Paulu kumue Lakristão vakuavo, va endele ko Suria yoko Antiokea. Elivulu Liovilinga 14:27, li popia hati: “Eci va pitila, vongolola ekongelo kuenje va sapula cosi Suku a linga lavo.” Eci va kala kekongelo liaco, Akristão va katula ocitangi catiamẽla ku Vakualofeka vana va linga Akristão. Momo va yonguile oku kũlĩha nda va sukilile oku seviwa evamba. Poku tetulula ocitangi caco, Paulu la Barnaba va enda toke ‘ko Yerusalãi oku sokiya ondaka yaco lovapostolo kuenda lakulu’ vana va pangele onepa Kosungu Yocisoko cakulu.—Ovilinga 15:1-3.
8 Eci “ovapostolo lakulu va liongolola oku sokiya ondaka yaco,” Tiago manji a Yesu eye wa songola ohongele yaco ndaño okuti ka kale upostolo. (Ovilinga 15:6) Noke yoku kũlĩhĩsa ondaka yaco lekuatiso liespiritu sandu, loku konomuisa olonumbi Viondaka ya Suku, va nõlapo onjila yikuamiwa. Kuenje, va tuma ovikanda kakongelo. (Ovilinga 15:22-32) Vana va tambula ovikanda viaco, va tava loku pokola kolonumbi viaco. Nye ceyililako? Vamanji va pamisiwa loku vetiyiwa. Embimbiliya li popia hati: ‘Akongelo a kolisiwila vekolelo, kuenje ava va tava va livokiya eteke leteke.’—Ovilinga 16:5.
9. Alume va tambula ovikele vekongelo va sukila oku tẽlisa olonumbi vipi?
9 Kocita catete akongelo a enda oku songuiwa ndati? Kũlĩhĩsa ulandu wekongelo limue lia kala kofeka yo Kurete. Ndaño okuti, omanu va kala kofeka yaco va kuatele ovituwa vĩvi, pole, vakuavo va pongoloka kuenje va linga Akristão. (Tito 1:10-12; 2:2, 3) Ovo va kala kovitumãlo via litepa, kuenda va kala ocipãla losungo yocisoko cakulu ko Yerusalãi. Pole, ovina evi ka via kale ocitangi kokuavo. Momo vekongelo liavo mua nõliwa akulu va loñoloha kespiritu oco va va songuile ndeci ca kala vakongelo akuavo. Alume vaco osimbu handi ka va nõliwile va pokola kolonumbi Viembimbiliya. Ovo va nõliwa oco va linge akulu vekongelo va loñoloha koku ‘lungula londaka yocili, kuenda oku tamalãla la vana va yi patãla.’ (Tito 1:5-9; 1 Timoteo 3:1-7) Vakuavo va nõliwa oco va linge oloñuatisi viakulu vekongelo.—1 Timoteo 3:8-10, 12, 13.
10. Ndomo ca lekisiwa kelivulu lia Mateo 18:15-17, Akristão va enda oku tetulula ndati ovitangi viavo?
10 Yesu wa lekisa okuti, eliangiliyo lioku songuila ekongelo, lika amamako. Ivaluka ulandu u sangiwa kelivulu lia Mateo 18:15-17 kuna a lekisa okuti, olonjanja vimue pokati komanu va Yehova peya ovitangi. Momo umue pamue o lueyela ukuavo. Omunu una va lueyela, enda kukuavo wo lueyela, kuenje ‘u lomboluila ekandu liaye.’ Nda ka va lisunguluisile, va sukila oku vilikiya omunu umue ale vavali va kũlĩha ocitangi caco oco va va kuatise. Nye va sukila oku linga nda ocitangi caco camamako? Yesu wa popia hati: “Nda [omunu waco] ka yevi ondaka yavo oco ci sapula kekongelo. Kuenje nda lopo ka yevi ndaño ondaka yekongelo oco o kala laye ndeci o kala lukualofeka pamue ukuakutambula elisimu.” Eci Yesu a lombolola okuti, va Yudea handi va kala “ekongelo lia Suku,” onumbi eyi wa yi tiamisila kokuavo. Pole, eci ekongelo Liakristão lia tumbikiwa, onumbi ya Yesu ya tiamisiwila kekongelo liaco.a Owu owo uvangi ukuavo u lekisa okuti, omanu va Suku va kuatele osungu yi va songuila kuenda olonumbi vi songuila omunu lomunu pokati kavo.
11. Akulu vekongelo va kongeliwa ndati voku tetuluiwa kuovitangi?
11 Akulu vekongelo ovo va kuatele ocikele coku tetulula ovitangi pokati ka vamanji kuenda oku konomuisa ovitangi viatiamẽla koku lueya ovihandeleko via Suku. Ocikele Cakulu vekongelo ca lekisiwa vonumbi yi sangiwa kelivulu lia Tito 1:9. Ocili okuti, akulu vaco vekongelo va kalavo omanu ka va lipuile ndeci Tito una Paulu a tumile koku ‘pengulula ovina ka via kale oku enda ciwa.’ (Tito 1:4, 5) Koloneke vilo, vamanji vana va nõliwa oco va linge akulu vekongelo, va eca uvangi wekolelo liavo kuenda elitumbiko liavo ku Suku vokuenda kuanyamo osimbu handi ka va nõliwile. Omo liaco, omanu vosi vekongelo va kuete esunga lioku kolela keliangiliyo liaco kuenda oku songuiwa ciwa.
12. Akulu vekongelo va kuete ocikele cipi?
12 Upostolo Paulu wa sapuila akulu vekongelo va kala volupale luo Efeso hati: “Lilavi ene muẽle. Lavivo ocunda cosi espiritu sandu [lio] ci kapeli angombo, okuti, vu lisa lisa ekongelo lia [Suku] lina a landa losonde [Yomõlaye].” (Ovilinga 20:28) Koloneke vilo, akulu vekongelo va siatavo oku nõliwa oco va songuile “ekongelo lia Suku.” Ovo va linga upange waco locisola okuti, ka va tati lãvi ava va kundikiwa kokuavo. (1 Petulu 5:2, 3) Omo liaco, va likolisilako oku lembeleka kuenda oku pamisa “ocunda.”
Kuata Ukamba Lekongelo
13. Olonjanja vimue, nye ca siata oku pita vekongelo, kuenda momo lie?
13 Akulu vekongelo kuenda omanu vakuavo vekongelo, ka va lipuile. Kuenje olonjanja vimue pokati kavo peya ovitangi ndeci ca pita kocita catete kotembo yovapostolo. (Va Filipoi 4:2, 3) Ukulu wekongelo ale manji umue, citava okuti o popia ondaka yimue yĩvi, ale yesanda. Pamue tua kũlĩha okuti vekongelo muli ocitangi cimue pole, tu sima okuti, akulu vekongelo ka va kasi oku ci tetulula. Ocili okuti, akulu vekongelo pamue, va kasi oku tetulula ocitangi caco loku kuama olonumbi Viembimbiliya. Kuenda va kasi oku kũlĩhĩsa ovina vikuavo via kongela vocitangi caco okuti, ka tua vi kũlĩhĩle. Pole, nda tu kuete ovisimĩlo viaco, tu sukila oku ivaluka ndoco: Vekongelo lia Yehova ko Korindo, mua kala ocitangi cimue cinene. Pole, noke Yehova wa ci tetulula. (1 Va Korindo 5:1, 5, 9-11) Omo liaco, omunu lomunu pokati ketu, o sukila oku lipula ndoco: ‘Nda nda kaile vekongelo lia va Korindo, nda nda kuata ovisimĩlo vipi poku mola ocitangi caco?’
14, 15. Momo lie omanu vamue va liwekelapo oku kuama Yesu, kuenda ulandu wavo u tu longisa nye?
14 Kũlĩhĩsavo ocitangi cikuavo mu kongela vamanji vekongelo. Sokolola ndeci okuti, manji umue ka ca lelukile kokuaye oku kuata elomboloko lialongiso Embimbiliya kuenda oku va kolela. Eye wa konomuisa ale Vembimbiliya kuenda va livulu akuavo a kasi vekongelo, wa sanda ekuatiso ku vamanji, kuenda kakulu vekongelo. Pole, ka sangele elomboloko liondaka yaco. Nye a sukila oku linga? Ocitangi eci, ca pitilevo lomanu vamue osimbu handi Yesu ka file. Yesu wa popele hati, “ame ndimbolo yomuenyo.” Kuenje, wosi o yongola oku kuata omuenyo ko pui o sukila oku lia ‘etimba lia Mõlomunu, loku nyua osonde yaye.’ Olondaka evi via sumuisile vamue pokati kolondonge viaye. Ovo ka va sandele vali ekuatiso ale oku talamẽla toke va kuata elomboloko liaco. Kuenje valua pokati kavo “ka va endaile vali la [Yesu].” (Yoano 6:35, 41-66) Nda tua kale kotembo yaco, nda tua linga ndati?
15 Koloneke vilo, vamanji vamue va siata oku liwekapo oku endaenda kolohongele loku sima hati, va vumba ño Suku lika liavo. Kuenje, va popia hati, va va linga ocina cimue cĩvi. Pamue va sima hati, vekongelo muli ocituwa cimue cĩvi ka ci kasi oku tetuluiwa, ale pamue ka va tava kalongiso Vondaka ya Suku. Anga hẽ, va kuete esunga lioku kuata ovisimĩlo viaco? Ocili okuti, omunu lomunu Ukristão o kuete ukamba waye la Yehova. Pole, ka tuka ivaliko okuti, Yehova eye o kasi oku songuila ekongelo ndeci a linga kocita catete. Handi vali, kocita catete, Yehova wa sumũlũisile akongelo poku linga eliangiliyo lioku nõla akulu vekongelo kuenda oloñuatisi viavo. Cimuamue haico a kasi oku linga koloneke vilo.
16. Nda omunu o kasi oku yonjiwa oco a siepo ekongelo, o sukila oku ivaluka nye?
16 Nda Ukristão o sima hati, o kolela ño kukamba waye la Yehova, kuenda ka sukila vali vamanji, o kasi oku sepula eliangiliyo lia Yehova liatiamẽla kekongelo. Omunu citava okuti o nõlapo oku litepa la vakuavo, ale o kuata lika ukamba la vamanji vamue. Anga hẽ, nda wa ci linga, o kuatisiwa leliangiliyo liakulu vekongelo kuenda oloñuatisi viavo? Eci Paulu a sonehela ekongelo lio ko Kolosai, loku tuma okuti ukanda waco u tangiwilavo kekongelo lioko Laodikea, wa lombolola okuti, ‘olombombo viavo vi pamisiwile vu Kristu.’ Omo liaco, omanu vana va kasi vekongelo, ovo lika va kuatisiwa leliangiliyo liaco.—Va Kolosai 2:6, 7; 4:16.
Ongunji Kuenda Onjaka yi Talamisa Ocili
17. Olondaka vielivulu lia 1 Timoteo 3:15, vi lekisa nye catiamẽla kekongelo?
17 Upostolo Paulu vukanda watete a sonehela Timoteo, wa lombolola olonumbi akulu vekongelo loloñuatisi viavo va sukilile oku tẽlisa. Noke wa lombolola okuti, “ekongelo lia Suku o kasi lomuenyo” olio “ongunji yi talamisa ocili hailio onjaka yaco.” (1 Timoteo 3:15) Kocita catete, ekongelo Liakristão olombuavekua, olio lia kala ongunji yaco. Omo liaco, Akristão va tambuile lika ocili caco vekongelo lio vocikanjo cavo. Vekongelo liaco, omo va longisiwa ocili Cembimbiliya, loku tambula ekuatiso, kuenda oku pamisiwa kespiritu.
18. Momo lie ci kuetele esilivilo oku endaenda kolohongele?
18 Ekongelo Liakristão voluali luosi, olio onjo ya Suku okuti, “ongungi yi talamisa ocili hailio onjaka yaco.” Oku endaenda kolohongele loku eca atambululo, oyo onjila yoku pamisa ukamba wetu la Yehova, loku li pindisa oco tu linge ocipango caye. Upostolo Paulu poku sonehela ekongelo lioko Korindo, wa lombolola ovina via enda oku vanguiwa kolohongele viaco. Eye wa lombolola okuti, omanu va sukilile oku kuata elomboloko liovina viosi vi vanguiwa kolohongele viavo oco vi va pamise kespiritu. (1 Va Korindo 14:12, 17-19) Koloneke vilo tu pamisiwa lika kespiritu nda tua kuata elomboloko liokuti, Yehova eye wa linga eliangiliyo lioku sokiya akongelo haeye o kasi oku a songuila.
19. Momo lie o kuetele ocikele lekongelo muna o kasi?
19 Nda tu yongola oku pamisiwa kespiritu, tu sukila oku tiamẽla kekongelo. Ekongelo lia siata oku teyuila Akristão kalongiso esanda tunde kosimbu. Kuenje Yehova wa siata oku ecelela okuti, lekuatiso liekongelo olondaka viwa Viusoma wa Mesiya vi kundiwila voluali luosi. Omo liaco, tu tava okuti, Yehova wa siata oku linga ovina vialua lekuatiso liekongelo.—Va Efeso 3:9, 10.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Onoño yimue o tukuwa hati, Albert Barnes, wa lombolola okuti, onumbi ya Yesu yoku popia hati, “ci sapula kekongelo,” yi lomboloka oku sapula ondaka yaco komanu va kuete omoko yoku tetulula ovitangi vekongelo. Volosunangonga via va Yudea, mua kala akulu olonganji, va enda oku tetulula ovitangi.
Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Momo lie tu popela okuti, Suku o kuete akongelo palo posi?
• Ekuatiso lipi akulu vekongelo va siata oku eca vekongelo, ndaño ka va lipuile?
• Ekuatiso lipi o kasi oku tambula vekongelo o kasi?
[Elitalatu kemẽla 15]
Ovapostolo kumue lakulu vekongelo, ovo va kala ocisoko Cosungu Yakulu
[Elitalatu kemẽla 16]
Akulu vekongelo loloñuatisi viavo, va siata oku tambula epindiso li va kuatisa oku tẽlisa ovikele viavo vekongelo