OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w07 1/5 kam. 8-12
  • Ekongelo Li Sivaye Yehova

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Ekongelo Li Sivaye Yehova
  • Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Ekongelo Liolombuavekua Via Suku
  • Elomboloko Likuavo Liondaka “Ekongelo”
  • Akongelo a Sivaya Yehova
  • Ekongelo Liamameko Oku Pamisiwa
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
  • Ndomo Ekongelo Lia Sokiyiwa Kuenda Oku Songuiwa
    Vongotiyiwila Oku Linga Ocipango ca Yehova
  • Ove o Kuete Ocitumãlo Cimue Vekongelo Lia Yehova!
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova (Welilongiso)—2020
  • Sanjukila Ovikele Viove Vekongelo
    Utala Wondavululi—2009
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
w07 1/5 kam. 8-12

Ekongelo Li Sivaye Yehova

“[Ndi] sapula onduko yove ku vamanjange. Pokati kekongelo hu imbila esivayo.”​—⁠VA HEVERU 2:⁠12.

1, 2. Momo lie ekongelo li kuetele esilivilo, kuenda lipi esilivilo lialio?

TUNDE kosimbu, vapata omo omanu va siata oku kuata ukamba kuenda oku kolapo omo lielitokeko li kasi pokati kavo. Pole, Embimbiliya li lekisa okuti koloneke vilo, omanu valua voluali va kuete elitokeko limue li va kuatisa oku kuata ukamba wa velapo kuenda oku kolapo. Ukamba waco, u sangiwa lika vocisoko ca Yehova. Ci kale okuti, vakuepata liove va lilongisa Embimbiliya ale sio, o pondola oku limbuka ovina Yehova a siata oku linga lekuatiso liekongelo. Nda wa siata oku endaenda kolohongele Violombangi via Yehova, wa kũlĩha ukamba va kasi oku lekisa kokuove. Kuenje, ku kuete ohele yoku kala pokati kavo.

2 Ekongelo, ka lilomboloka ocisoko cimue cukamba. Kuenda hacimungako coku kuatisa omanu va kasi vimbo ale vakuavisimĩlo vimuamue vioku linga olomapalo. Pole, ekongelo eliangiliyo limue lioku sivaya Yehova Suku. Elivulu Liolosamo tunde kosimbu, lia lombolola ocili caco. Osamo 35:18 yi popia hati: “Hu pandula vekongelo linene, hu sivayaila pokati kowiñi womanu.” Osamo 107:​31, 32 yi tu vetiyavo hati: “Va panduile Yehova ocisola caye ka ci pui! Vo panduile ovikomo a lingila omãla vomanu! Vo kemanyaile vohongele yomanu.”

3. Ndomo Paulu a ci lombolola, ekongelo li kuete ocikele cipi?

3 Upostolo Paulu, wa tukula esilivilo likuavo liekongelo poku popia hati, ‘olio onjo ya Suku ukuamuenyo. Ekongelo, olio ongunji yi talamisa Ocili hailio onjaka yaco.’ (1 Timoteo 3:​15) Ekongelo lipi Paulu a tukula? Ondaka “ekongelo” ya tukuiwa ndati Vembimbiliya? Ekongelo liaco li tu kuatisa ndati komuenyo wetu? Oco tu sange atambululo aco, tu konomuisi ndomo ondaka “ekongelo” ya tukuiwa Vembimbiliya.

4. Ondaka “ekongelo” ya tukuiwa ndati Vovisonehua vio Heveru?

4 Ondaka yo Heveru yoku popia hati, “ekongelo,” yi lomboloka ‘oku likongela pamosi ale oku liongolola.’ (Esinumuĩlo 4:10; 9:​10) Ukualosamo wa tukula ondaka “ekongelo” poku lekisa ocisoko covangelo kilu. Pole, ondaka yaco citava okuti, yi tiamisiwilavo kocisoko colondingaĩvi palo posi. (Osamo 26:5; 89:​5-7) Vovisonehua vio Heveru, ondaka yaco yi tiamisiwila ku va Isareli. Suku wa popele okuti, Yakoba oka ‘linga ohongele yapata,’ kuenje wa tẽlisa ohuminyo yaco. (Efetikilo 28:3; 35:11; 48:⁠4) Va Isareli va nõliwile oco va linge ‘ekongelo lia Yehova Suku yocili.’​—⁠Atendelo 20:4; Nehemiya 13:1; Yehosua 8:35; 1 Samuele 17:47; Mika 2:⁠5.

5. Ondaka yipi yo Helasi ya pongoluiwa hati, “ekongelo,” kuenda ondaka yaco yi tiamisiwila pi?

5 Ondaka yo Helasi yoku popia hati, ek·kle·siʹa, yopiwa kolondaka vivali vi lomboloka okuti, ‘oku tunda kosamua’ kuenda ‘oku kovonga.’ Ondaka yaco yi tiamisiwilavo kocimunga comanu va liongolola ndeci Demetrio a lingile poku ‘ongolola’ omanu oco va lambalale Paulu eci a kala ko Efeso. (Ovilinga 19:​32, 39, 41) Pole, olonjanja vimue Embimbiliya li tukula ondaka yaco, poku lekisa ocimunga Cakristão. Ambimbiliya amue ondaka ekongelo va yi pongolola hati, ‘onembele.’ Pole, elivulu limue lia popia hati, ondaka ‘ekongelo’ ka citava okuti yi tiamisila konjo Akristão va liongoluila poku linga efendelo. Pole, Vovisonehua via va Helasi ondaka yaco yi tiamisiwila kolonepa vikuãla tu konomuisa cilo.

Ekongelo Liolombuavekua Via Suku

6. Daviti la Yesu va lingile nye vekongelo?

6 Paulu poku tiamisila ku Yesu olondaka vi sangiwa kelivulu Liosamo 22:​22, wa popia hati: “[Ndi] sapula onduko yove ku vamanjange. Pokati kekongelo hu imbila esivayo. [Yesu] co sesamẽla oku lisetahala lavamanjaye kovina viosi, okuti, o linga ocitunda cinene cohenda, haico ca kolelua vupange woku vumba Suku.” (Va Heveru 2:​12, 17) Soma Daviti wa sivaya Suku pokati kekongelo ko Isareli. (Osamo 40:⁠9) Oco hẽ, ekongelo lipi Paulu a tukula eci a popia hati, Yesu wa sivaya Yehova ‘vekongelo?’

7. Ondaka “ekongelo” Vovisonehua vio Helasi, tete ya tiamisiwila kulie?

7 Olondaka vi sangiwa kelivulu lia Va Heveru 2:​12, 17, vi kuete esilivilo liocili. Ovio vi lekisa okuti, Kristu wa tiamẽlelevo kekongelo kuna a enda oku sivayaila onduko ya Suku pokati ka vamanjaye. Velie va kala va manjaye? Vamanji yaco, ‘va lomboloka vakuambuto ya Avirahama’ okuti, Akristão olombuavekua vana va ‘tukuiwa velaleko lioku enda kilu.’ (Va Heveru 2:16–3:1; Mateo 25:​40) Vovisonehua vio Helasi, ondaka “ekongelo,” tete ya tiamisiwila kocisoko Cakristão olombuavekua. Etendelo liavo li soka ocita lakũi akuãla la vikuãla kolohulukãi, ovo ‘ohongele yolonuñulu via sonehiwa kilu.’​—⁠Va Heveru 12:⁠23.

8. Yesu wa lombolola ndati oku sokiyiwa kuekongelo Liakristão?

8 Yesu wa lekisile okuti, ekongelo liaco Liakristão olombuavekua lika sokiyiwa. Eci pa kambele unyamo umosi osimbu handi ka file, wa sapuila upostolo Petulu hati: “Ove ove Petulu. Pohanda yaco nungilapo ekongelo liange, kuenje olohõlo vionjembo ka vi li yuli.” (Mateo 16:​18) Upostolo Petulu la Paulu, va kũlĩhĩle okuti, Yesu eye ohanda yaco. Petulu wa lombolola okuti, Akristão vana va linga ‘ndovawe omuenyo’ a tungiwa onjo yespiritu kilu liohanda okuti, Kristu, va kala omanu va kola. Omo liaco, ‘va lekisa ovilinga vi komohisa’ via Yehova una wa va kovonga.​—⁠1 Petulu 2:​4-9; Osamo 118:22; Isaya 8:14; 1 Va  Korindo 10:​1-4.

9. Otembo yipi ekongelo lia Suku lia sokiyiwa?

9 Otembo yipi omanu vaco va fetika oku sokiya ekongelo Liakristão? Ekongelo liaco, lia sokiyiwa kunyamo wa 33 eci Suku a waveka espiritu sandu kolondonge via liongoluile vohondo yimue ko Yerusalãi. Noke keteke liaco, Petulu wa linga ohundo yimue kocimunga ca va Yudea kuenda vakualofeka. Valua pokati kavo va komõha calua ulandu wolofa via Yesu. Noke va likekembela akandu avo, kuenje va papatisiwa. Ulandu Wembimbiliya u lekisa okuti, noke ci soka olohulukãi vitatu komanu va tava kuenje ekongelo lia Suku liamamako oku kula. (Ovilinga 2:​1-4, 14, 37-​47) Etendelo lia va Yudea kuenda vakualofeka lia amamako oku livokiya, momo va tava okuti va Isareli yosimbu ka va tiamẽlele vali kekongelo lia Suku. Omo liaco, Akristão vana va tambula espiritu sandu okuti ‘va Isareli ya Suku,’ ovo vatiamẽla kekongelo liaco.​—⁠Va Galatia 6:16; Ovilinga 20:⁠28.

10. Ukamba upi Yesu a kuete lekongelo lia Suku?

10 Embimbiliya olonjanja vimue poku lekisa oku litepa ku kasi pokati ka Yesu kuenda olombuavekua, li popia hati: ‘Kristu kuenda ekongelo.’ Momo, Kristu eye utue wekongelo Liakristão olombuavekua. Upostolo Paulu wa popia hati, Suku wa eca ku Yesu ocikele ‘coku linga utue wovina viosi viekongelo. Kuenje ekongelo olio etimba Liaye.’ (Va Efeso 1:​22, 23; 5:​23, 32; Va Kolosai 1:​18, 24) Koloneke vilo, etendelo Liakristão olombuavekua lia tepuluka calua palo posi. Pole, tu sukila oku kolela okuti, Yesu Kristu Utue wekongelo liavo, o va sole calua. Ocisola caye ca lekisiwa kelivulu lia Va Efeso 5:25 li popia hati: “Kristu wa sola ekongelo kuenje wa li liecela.” Eye wa va sola omo okuti, va lumba ku Suku “ocilumba cesivayo haico epako liovimẽla via tava konduko yaye,” ndeci eye a linga eci a kala palo posi.​—⁠Va Heveru 13:⁠15.

Elomboloko Likuavo Liondaka “Ekongelo”

11. Yipi onepa yavali yelomboloko liondaka “ekongelo” ndomo ya tukuiwa Vovisonehua vio Helasi?

11 Olonjanja vimue Embimbiliya poku tukula ondaka “ekongelo,” ka li tiamisila lika ondaka yaco kocisoko Cakristão olombuavekua va soka 144.000 okuti, ovo “ekongelo lia Suku.” Upostolo Paulu poku sonehela ocimunga cimue Cakristão wa popia hati: “Ko ka lingi cimue ci tẽla oku konyuisa, ndaño va Yudea, ndaño va Helasi, ndaño ekongelo lia Suku.” (1 Va  Korindo 10:​32) Nda Ukristão umue vekongelo lio Korindo wa lekisile ovituwa ka via sungulukile, nda wa kapela vakuavo ocilondokua. Anga hẽ ovituwa viaco nda via lingilavo ocilondokua Akristão vosi va Helasi, va Yudea, ale Akristão olombuavekua va kala kotembo yaco toke koloneke vilo? Sio hacoko. “Ekongelo lia Suku” lia tukuiwa vocinimbu eci, li lomboloka ocimunga Cakristão va kala kotembo yaco. Momo omunu pamue poku lombolola ovina Suku a siata oku eca ndeci: Olonumbi, ekuatiso, ale esumũlũho liekongelo, o tiamisila ondaka yaco Kakristão vosi va kasi kotembo yaco. Ale pamue poku lombolola eci catiamẽla kesanju kuenda kombembua yi kasi vekongelo lia Suku koloneke vilo, tu tiamisila ondaka yaco ku vamanji vosi va kasi voluali.

12. Yipi onepa yatatu yelomboloko liondaka “ekongelo” ndomo ya tukuiwa Vembimbiliya?

12 Onepa yatatu ndomo Embimbiliya li tukula ondaka “ekongelo,” yeyi okuti, olonjanja vimue li tiamisila Ondaka yaco, Kakristão vosi va kasi kovambo a litepa. Vembimbiliya tu tangamo ndoco: “Ekongelo lioko Yudea yosi, lo ko Galilea, kuenda ko Samaria, lia linala lombembua.” (Ovilinga 9:​31) Kovitumãlo kua tukuiwa ndeti, ndeci: Ko Yudea, ko Galilea, kuenda ko Samaria, kua kala ovimunga vialua Viakristão. Pole, vosi yavo va tukuiwa hati, “ekongelo.” Omo liomanu valua va papatisiwa keteke lio Pendekoste yunyamo wa 33, kuenda vakuavo veya oku papatisiwa noke, vo Yerusalãi ka mua kale lika ocimunga cimosi Cakristão va enda oku liongolola. (Ovilinga 2:​41, 46, 47; 4:4; 6:​1, 7) Soma Herode Agripa 1 wa viala vo Yudea toke poku fa kuaye kunyamo wa 44. Handi vali, elivulu lia 1 Va  Tesalonike 2:​14, li lombolola okuti, okupisa kunyamo wa 50 toke 60, akongelo a livokiyile calua vo Yudea. Omo liaco, eci tu tanga ulandu wokuti, Herode ‘wa kuata vamue vekongelo kuenje wa va linga cĩvi,’ ci lomboloka okuti, vo Yerusalãi mua kala ovimunga vialua Viakristão.​—⁠Ovilinga 12:⁠1.

13. Yipi onepa yakuãla yelomboloko liondaka “ekongelo” ndomo ya tukuiwa Vembimbiliya?

13 Onepa yakuãla yondaka ‘ekongelo,’ yi tiamisiwila kocimunga cimosi Cakristão va kasi vocikanjo ndeci vana va liongoluila vonjo yimue. Paulu wa lombolola eci catiamẽla “kakongelo o ko Galatia.” Vocikanjo co Roma, mua kala akongelo valua. Paulu volonjanja vivali wa tukula “akongelo” a kala ko Galatia okuti, mua kongelele vana va kala ko Antiokea, ko Derbe, ko Lustra, kuenda ko Ikoniyu. Alume vana va loñoloha kespiritu, va nõliwile oco va linge akulu vakongelo aco. (1 Va  Korindo 16:1; Va Galatia 1:2; Ovilinga 14:​19-​23) Ndomo ca lekisiwa Vembimbiliya, vosi yavo va kala “ekongelo lia Suku.”​—⁠1 Va  Korindo 11:16; 2 Va  Tesalonike 1:⁠4.

14. Ondaka “ekongelo” ndomo ya tukuiwa Vembimbiliya, yi tiamisilavo pi?

14 Ovimunga vimue Viakristão omo okuti omanu vaco va kala vatito, va enda oku lingila olohongele volonjo via vamanji. Pole, ondaka “ekongelo” ya tiamisiwilavo kokuavo. Vamue tua kũlĩha, va tiamẽlele kekongelo lia kala konjo ya Priska la Akuila, konjo ya Numfa, kuenda ku Filemone. (Va Roma 16:​3-5; Va Kolosai 4:15; Filemone 2) Koloneke vilo, akongelo ana atito a liongoluila kolonjo via vamanji, va siata oku kuata elembeleko. Kocita catete, Yehova wa kũlĩhĩle akongelo aco, kuenje wa va sumũlũisa lespiritu liaye. Cimuamue haico a kasi oku linga koloneke vilo.

Akongelo a Sivaya Yehova

15. Unene wespiritu sandu wa lekisiwa ndati Kakristão vamue kocita catete?

15 Tua limbuka okuti, Yesu poku tẽlisa olondaka vi sangiwa kelivulu Liosamo 22:​22, wa sivaya Suku vekongelo. (Va Heveru 2:​12) Olondonge viaye via kuamavo ongangu yaye. Kocita catate eci Akristão va wavekiwa lespiritu sandu, va linga omãla va Suku, haivo vamanji ya Kristu. Vamue pokati kavo, espiritu sandu lia va kuatisa oku linga ovina vi komõhisa. Momo va tambula olongavelo vialitepa viespiritu. Olongavelo viaco via lekisiwa poku vangula lekuatiso liukũlĩhĩso Wondaka ya Suku, unene woku sakula ale woku imba owanji, kuenda uloño woku vangula alimi akuavo.​—⁠1 Va  Korindo 12:​4-11.

16. Olongavelo viespiritu Yehova a ecele, via kuatele esilivilo lie?

16 Catiamẽla koku vangula alimi, upostolo Paulu wa popia hati: “Njimba [esivayo] lutima, njimbavo lolondunge.” (1 Va  Korindo 14:​15) Paulu wa kũlĩhĩle esilivilo lioku vangula lonjila yimue okuti, omanu va kuata elomboloko liolondaka viaye oco va longisiwe. Paulu wa kuatele ocimãho coku sivaya Yehova vekongelo. Omo liaco, wa vetiya vakuavo va kuatele olongavelo viespiritu hati: “Kolisiko levi vi tunga ocili ekongelo lia Kristu.” Ekongelo liaco, li lomboloka ocitumalo va enda oku liongoluila okuti, omo va lekisila olongavelo viaco. (1 Va  Korindo 14:​4, 5, 12, 23) Paulu wa kapeleko akongelo, momo wa kũlĩhĩle okuti, omo Akristão va pondola oku sivayela Yehova.

17. Catiamẽla kekongelo koloneke vilo, nye tu sukila oku kolela?

17 Yehova o kasi oku amamako oku kuatisa akongelo. Eye wa siata oku sumũlũisa ocisoko Cakristão olombuavekua va siala palo posi. Uvangi waco, u lekisiwa kokulia kuespiritu a siata oku eca komanu vaye. (Luka 12:​42) Yehova o kasi oku sumũlũisavo ocisoko ca vamanji vosi va kasi voluali. Eye, wa sumũlũisavo akongelo kuna tua siata oku U sivaya lovilinga vietu kuenda poku eca atambululo kolohongele. Vakongelo aco, tua siata oku tambuilamo elongiso kuenda epindiso li tu kuatisa oku sivaya Suku kapuluvi osi ndaño okuti pamue ka tua endele kohongele loku kala kumosi la vamanji.

18, 19. Akristão va kasi vekongelo va kuete onjongole yoku linga nye?

18 Ivaluka okuti, upostolo Paulu wa vetiya Akristão va kala vekongelo lioko Filipoi kuenda ko Makedonia poku va sapuila hati: “Ndi likutilia okuti, ovimuenyo viene vi yuka apako esunga, ana a imisiwa lekuatiso lia Yesu Kristu, oku imisiwila ulamba wa Suku kuenda esivayo.” Vesivayo liaco mua kongelele oku vangula la vakuavo catiamẽla kekolelo va kuetele Yesu kuenda elavoko liavo. (Va Filipoi 1:​9-11; 3:​8-​11) Omo liaco, Paulu wa vetiya Akristão hati: “Tu lumbi lumbi ku Suku ocilumba cesivayo haico epako liovimẽla via tava konduko yaye.”​—⁠Va Hevetu 13:⁠15.

19 Ove hẽ, o sanjukila oku sivaya Suku “pokati kekongelo” ndeci Yesu a linga? O sanjukila hẽ oku U sivaya lomẽla wove pokati komanu vana ka va kasi handi oku U fendela? (Va Heveru 2:12; Va Roma 15:​9-​11) Etambululo lietu liatiamẽla kovisimĩlo vietu ndomo tu tenda ocikele cekongelo vocipango ca Yehova. Vocipama cikuãimo, tuka lilongisa ndomo Yehova a kasi oku songuila ekongelo. Tuka lilongisavo esilivilo liekongelo komuenyo wetu koloneke vilo.

Ivaluka Eci Tua Lilongisa?

• ‘Ekongelo lia Suku’ lia sokiyiwa lolombuavekua, lia tumbikiwa ndati?

• Volonepa vipi vitatu Embimbiliya li tukula ondaka “ekongelo”?

• Catiamẽla kekongelo, nye Daviti la Yesu kuenda olombuavekua kocita catete via linga? Ulandu waco u tiamisiwila ndati kokuetu?

[Elitalatu kemẽla 9]

Yesu wa kala ociseveto cekongelo lipi?

[Elitalatu kemẽla 10]

Akristão va liongolola ‘ndekongelo lia Suku’

[Elitalatu kemẽla 12]

Eci tu liongolola, tu sivaya Yehova ndeci Akristão vo kofeka yo Beni va linga

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link