Ondaka ya Yehova yi Kasi Lomuenyo
Atosi Avelapo Vonepa Yavali Yelivulu Lia Esekiele
CA KALA kunyamo wo 609 kosãi ya Cembanima. Otembo yaco soma yo Bavulono wa kala oku malusula oku ñuala ocingonja o Yerusalãi. Pole, esapulo lia Esekiele liatiamẽla komanu va enda kumandekua ko Bavulono, lia popele hati: Olupale luavo va sole okuti, o Yerusalãi, lu nyõliwa. Noke esapulo liocitumasuku ca Esekiele, liatiamisiwila kenyõleho liolofeka vikuavo via sanjukilile ohali yomanu va Suku. Eci o Yerusalãi ya ñualiwa ocingonja vokuenda kuolosãi ekũi lecelãla, Esekiele wa lombolola ondaka yokaliye hati: ulamba wefendelo liocili, uka tumbuluiwa.
Kelivulu lia Esekiele kocipama 25:1–48:1-35, ku lombolola ovitumasuku viatiamẽla kolofeka via lisunguile la va Isareli kuenda eyovo liomanu va Suku.a Pole, ulandu u sangiwa kocipama 29:17-20, ka wa tiamẽlele kovitumasuku viaco. Momo u lombolola ocitumasuku coku yambula ofeka Yegito. Omo okuti elivulu lia Esekiele liatiamẽla Kovisonehua vi kola, li kuete ulandu u ‘kasi lomuenyo kuenda unene.’—Va Heveru 4:12.
‘OFEKA YACO YI LINGA NDOCUMBO CEDENE’
Yehova poku tambulula olofeka via sanjukilile oku nyõliwa kuo Yerusalãi, wa tuma Esekiele oku sapula ondaka yoku yambula va Amoni, va Moavi, va Edome, va Filisiti, va Turo, kuenda va Sidono. Ofeka Yegito yika pundiwa. ‘Fareo soma Yegito kuenda omanu vaye,’ va sokisiwa nduti wo sedro uka tetiwa ‘losipata ya soma yo Bavulono.’—Esekiele 31:2, 3, 12; 32:11, 12.
Eci papita olosãi epandu noke yoku nyõliwa kuo Yerusalãi kunyamo wo 607, ulume umue wa puluka kenyõleho liaco weya kuprofeto Esekiele, kuenje wo sapuila hati: “Imbo lia kupuka.” Noke, Esekiele ‘ka kale vali ocitende’ pokati kolomandekua. (Esekiele 33:21, 22) Eye, wa kuata ovitumasuku vikuavo a sukilile oku sapula. Yehova wa likuminyile oku ‘va kapela ungombo umosi okuti, ukuenje waye Daviti.’ (Esekiele 34:23) Ofeka yo Edome yika siala elunda, pole ofeka yo Yuda yika “linga ndocumbo Cedene.” (Esekiele 36:35) Yehova wa likuminyile okuti, omanu vaye va tiuka kumandekua, oka va teyuila kuyaki wa “Goge.”—Esekiele 38:2.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
29:8-12—Otembo yipi ofeka Yegito ya siala elunda ci soka akũi akuãla kanyamo? Eci o Yerusalãi ya nyõliwa kunyamo wo 607, va Yudea va tilila Kegito ndaño okuti, uprofeto Yeremiya wa va lunguile hati, ka ci tava oku sanda ekuatiso kokuavo. (Yeremiya 24:1, 8-10; 42:7-22) Pole, oku tila kuavo ka kua silivilile, momo soma Nevukandesa weya oku katukila ofeka Yegito kuenje wa yi tambula. Noke yoku tambuiwa, ofeka yaco ya siala elunda ci soka akũi akuãla kanyamo. Asapulo oluali ka a lombolola ulandu waco. Pole, tu sukila oku kolela okuti kua pita muẽle ulandu waco, momo Yehova wa siata oku Tẽlisa ocipango caye.—Isaya 55:11.
29:18—‘Ovitue viomanu vieyile ndati atototo, kuenda apepe ovo a tuvukile ndati’? Eci ofeka ya Turo ya ñualiwa ocingonja, kua kala upange walua, kuenje asualali va soma Nevukandesa va kuata atoto omo lioku pita otembo yalua lovikoko kovitue. Handi vali, apepe avo a tuvukile omo liupange woku ambata ovikuata vioku tunga ovimbaka vi ñuala ocingonja ofeka yaco.—Esekiele 26:7-12.
Ceti tu Lilongisilako:
29:19, 20. Va Turo eci va tila vofeka yavo, va enda lukuasi wavo wosi vokaimbo kavo katito ka kala vokati kokalunga. Kuenje Soma Nevukandesa ka sangele ukuasi vofeka yaco. Omo liaco, ndaño okuti Nevukandesa wa kala ukuepela haeye ukuacipululu, Yehova wa eca kokuaye ofeka Yegito ‘ndonima yupange wa sualali vaye.’ Etu tu sukilavo oku kuama ongangu ya Suku poku feta elisimu kolombiali omo liupange va siata oku tu lingila. Ovituwa violombiali kuenda ovina va siata oku linga lolombongo vielisimu, havioko vi tu tateka oku tẽlisa ocikele cetu kokuavo.—Va Roma 13:4-7.
33:7-9. Koloneke vilo, ocisoko cukuenje wa lunguka vana va kasi ndolondavululi, kuenda olomeme vikuavo, va kasi oku amamako oku kunda olondaka viwa Viusoma. Kuenje va siata oku lungula omanu catiamẽla ‘kohali ya piãla’ yi laika oku iya.—Mateo 24:21.
33:10-20. Oco tu popeliwe, tu sukila oku yuvula ovina vĩvi kuenda oku pokola kolonumbi via Suku. Ocili okuti, olonjila via Yehova ‘via sunguluka.’
36:20, 21. ‘Va Isareli’ omo lioku siapo oku pokola kolonumbi via Yehova, va sepula onduko yaye yi kola pokati ka vakualofeka. Omo liaco, ka tuka kali lika afendeli va Yehova konduko.
36:25, 37, 38. Koloneke vilo, ocisoko ca Yehova, ci kasi ‘ndocunda ceyuka omanu va kola.’ Omo liaco, tu sukila oku likolisilako oku liyelisa kovituwa.
38:1-23. Oku kũlĩha okuti Yehova oka popela omanu vaye kuyaki wa Goge la Magoge, ci lembeleka calua! Goge, yi lomboloka onduko ya eciwa ku Satana Eliapu “ombiali yoluali lulo” eci a tundisiwa kilu. Ofeka ya Magoge, yi lomboloka ocitumãlo ci kasi ocipepi longongo muna mu kasi Satana kuenda olondele viaye.—Yoano 12:31; Esituluilo 12:7-12.
“KAPA VUTIMA WOVE COSI HU LEKISA”
Tunde eci o Yerusalãi ya nyõliwa, pa pitile ale ci soka ekũi lakuãla kanyamo. (Esekiele 40:1) Otembo yaco, omanu vana va kala kumandekua, kua va kambelele akũi atãlo lepandu kanyamo. (Yeremiya 29:10) Esekiele wa kuata eci ci soka akũi atãlo kanyamo. Noke ocinjonde co tuala kofeka ya Isareli, kuenje vo sapuila hati: “A mõlõmunu, vanja lovaso ove, yeva lovatũi ove, kapa vutima wove cosi hu lekisa.” (Esekiele 40:2-4) Eye wa sanjukile calua poku mola ocinjonde catiamẽla konembele yokaliye!
Onembele Esekiele a mola, ya kuata olombundi epandu, akũi atatu kolohondo, kuenda ohondo yi Kola, lohondo yi Kola koku Kola, lutala umue wavaya, kuenda utala woku yokela ovilumba. “Kutundilo” wonembele, kua tunda ovava a linga olui. (Esekiele 47:1) Esekiele wa kuatavo ocinjonde catiamẽla koku tepisa ofeka kapata okuti, onepa yosi omunu a tambula yi tunda kutundilo toke kutakelo. Olongave viaco via kala pokati konepa yepata lia Yuda kuenda epata lia Benjamini. ‘Ocitumãlo ci kola ca Yehova’ kuenda ‘olupale’ va tukuaile hati, Yehova-Haiko-A-Kasi, via kala pokati kolongave viaco.—Esekiele 48:9, 10, 15, 35.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
40:3–47:12—Ocinjonde conembele Esekiele a mõla ci lomboloka nye? Onembele Esekiele a mola vocinjonde, lalimue eteke ya tungiwile. Momo yi lomboloka onembele ya Suku yespiritu okuti, eliangiliyo liefendelo liaye koloneke vilo. (Esekiele 40:2; Mika 4:1; Va Heveru 8:2; 9:23, 24) Ocinjonde caco, ci kasi oku tẽlisiwa vokuenda ‘kuoloneke vilo via sulako,’ eci ocisoko covitunda ca setekiwa. (2 Timoteo 3:1; Esekiele 44:10-16; Malakiya 3:1-3) Pole, Voluali Luokaliye, cika tẽlisiwa vonepa ya velapo. Ocinjonde caco ca lembeleka va Yudea va kala kumandekua. Momo va kuata elavoko liokuti, efendelo lia Yehova lina lia lipua, lika tumbuluiwa kuenda apata osi avo aka tambula ocipiñalo vofeka.
40:3–43:17—Nye ci lomboloka oku tendiwa kuovikeya vionembele? Oku tendiwa kuovikeya vionembele, ku lomboloka ondimbukiso yokuti, ocipango ca Yehova catiamẽla kefendelo liaye li kola, cika tẽlisiwa.
43:2-4, 7, 9—“Ovivimbi violosoma viavo” vina via sukilile okupiwa vonembele, vi lomboloka nye? Ovivimbi viaco, vi lomboloka oviñumañuma. Olosoma vio Yerusalãi kuenda omanu vaco, va vĩhisile onembele ya Suku loviñumañuma vina va sokisile ndolosoma viavo.
43:13-20—Utala Esekiele a mola vocinjonde, u lomboloka nye? Utala waco u lomboloka ocipango ca Suku catiamẽla kocilumba cocisembi ca Yesu Kristu. Omo lieliangiliyo liocisembi, Akristão olombuavekua va tukuiwa hati, vakuesunga. “Owiñi wakahandangala” wa lekisiwavo okuti, wa yela kovaso a Suku. (Esituluilo 7:9-14; Va Roma 5:1, 2) Eli olio esunga lieci Esekiele ka muilile vocinjonde caco “ociva cosipi ya yenguluiwa” cina ca kala vonembele Salomone a tungile. Momo ociva caco ci lomboloka ombasiya yinene ovitunda via enda oku lisukuila.—1 Olosoma 7:23-26.
44:10-16—Velie va lomboloka ocisoko covitunda? Ocisoko caco ca kala ocindekaise Cakristão olombuavekua va kasi koloneke vilo. Oseteko yavo ya lingiwa kunyamo wo 1918 eci Yehova a tumãla ‘ndu o yelisa’ onembele yaye yespiritu. (Malakiya 3:1-5) Omanu vana va yelisiwa, haivo va likekembela akandu avo, vamamako lesumũlũho liavo liupange. Ovo va sukilile oku likolisilako oku ‘lilava keliño lioluali’ okuti, va eca ongangu yiwa ‘kolomeme vikuavo’ vana ka va tiamẽlele kepata liovitunda.—Tiago 1:27; Esituluilo 7:9, 10.
45:1; 47:13–48:29—“Ofeka” ya tukuiwa vovinimbu evi kuenda ovipiñalo viaco, vi lomboloka nye? Ofeka yaco, yi lomboloka ovilinga viomanu va Suku. Kocitumãlo kuosi omanu va Yehova va pondola oku kala, ofeka yaco yi tumbuluiwa omo lioku amamako oku u fendela. Ocipiñalo caco cofeka, cika tẽlisiwa lika voluali luokaliye eci omanu vosi va Yehova vaka tungamo.—Isaya 65:17, 21.
45:7, 16—Ovilumba omanu va enda oku eca oco vi kuatise ovitunda kuenda soma, vi lomboloka nye? Ovilumba viaco vionembele yespiritu, vi lomboloka ekuatiso liespiritu kuenda ekuatiso likuavo lieciwa lutima wosi.
47:1-5—Ovava a tunda volui Esekiele a mola vocinjonde, a lomboloka nye? Ovava aco, a lomboloka eliangiliyo liespiritu Yehova a linga lioku eca omuenyo. Veliangiliyo liaco, mua kongelavo ocilumba cocisembi ca Yesu Kristu kuenda ukũlĩhĩso wa Suku u sangiwa Vembimbiliya. (Yeremiya 2:13; Yoano 4:7-26; Va Efeso 5:25-27) Olui luaco, lu kasi oku amamako oku longa oco lu tambule omanu vokaliye va kasi oku iñila vocisoko ca Yehova. (Isaya 60:22) Vokuenda Kuohulukãi Yanyamo yuviali wa Kristu, olui luaco luka kuata ovava alua omuenyo. Vovava aco, muka kongela elomboloko likuavo li sangiwa ‘valivulu’ aka nyanyumuiwa.—Esituluilo 20:12; 22:1, 2.
47:12—Oviti viapako via tukuiwa vovinimbu evi, vi lomboloka nye? Oviti viaco vi lomboloka eliangiliyo liespiritu Suku a linga lioku tumbulula oku lipua kuomanu.
48:15-19, 30-35—Olupale Esekiele a mola vocinjonde, lu lomboloka nye? Omo okuti imbo lina lia tukuiwa hati, “Yehova-Haiko-a-Kasi” lia kala vofeka ya ‘vĩhisua,’ ci lomboloka okuti, lua tiamẽlele kocina cimue ca palo posi. Olupale luaco, lu lomboloka uviali uka kuatisa omanu vakuesunga vaka tunga ‘voluali luokaliye’ palo posi. (2 Petulu 3:13) Olombundi vina via kala kolonepa viosi violupale luaco, vi lomboloka elianjo. Akulu vekongelo pokati komanu va Suku, va sukila oku lekisa esunguluko.
Ceti tu Lilongisilako:
40:14, 16, 22, 26. Alitalatu oviti vieva a kala vovimano violombundi vionembele, vi lekisa okuti, omanu vana va liyelisa kovituwa, ovo lika va iñila vonembele yaco. (Osamo 92:12) Ulandu waco, u tu longisa okuti efendelo lietu li taviwa lika la Yehova nda tua kuata ovituwa via sunguluka kovaso aye.
44:23. Tu eca olopandu vialua omo liupange ocisoko covitunda via siata oku linga koloneke vilo! ‘Ocisoko cukuenje wa lunga,’ ci kuete ocikele coku eca okulia kuespiritu ku tu kuatisa oku tepisa pokati keci ca vĩha leci ca yela kovaso a Yehova.—Mateo 24:45.
47:9, 11. Ukũlĩhĩso wa Suku una u lomboloka ovava ocindekaise, u kasi oku kuatisa omanu valua koloneke vilo. Omanu vosi va nyua kovava aco va kuata omuenyo konepa yespiritu. (Yoano 17:3) Pole, omanu vana ka va yongola okunyua kovava omuenyo, va ‘eciwa komongua’ kuenje va nyõliwa otembo ka yi pui. Omo liaco, tu sukila ‘oku likolisako oku kunda lesunga ondaka yocili’!—2 Timoteo 2:15.
“Ñolisa Okukola Kuonduko Yange”
Eci osoma ya sulako yocikoti cepata lia Daviti yopiwa kusoma, Suku wa ecelela otembo yalua okuti, lomue o viala osimbu ka kueyile ‘U o sesamẽla oku viala.’ Pole, Suku ka ivaleleko ocisila a lingile la Daviti. (Esekiele 21:27; 2 Samuele 7:11-16) Yehova vocitumasuku ca Esekiele wa popia hati, “ukuenje wange Daviti” o linga “ungombo” haeye o linga “osoma.” (Esekiele 34:23, 24; 37:22, 24, 25) Ukuenje waco o lomboloka Yesu Kristu vunene waye Wusoma. (Esituluilo 11:15) Yehova oka ‘kemãlisa onduko yaye yinene’ lekuatiso Liusoma wa Mesiya.—Esekiele 36:23.
Omanu vosi va kasi oku vĩhisa onduko yi kola ya Suku, ndopo va nyõliwa. Pole, vana va sumbila onduko yaco poku fendela Yehova ndomo a yongola, vaka tambula omuenyo ko pui. Omo liaco, tu amamiko oku nyua ovava omuenyo a kasi oku eciwa koloneke vilo, kuenda oku pitisa kovaso efendelo lia Yehova komuenyo wetu.
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Oco o sange alomboluilo akuavo atiamẽla kulandu u sangiwa kelivulu lia Esekiele 1:1–24:27, tanga Utala Wondavululi 1 Yevambi Linene wo 2007 kocipama losapi hati: “Atosi Avelapo Vonepa Yatete Yelivulu Lia Esekiele.”
[Elitalatu kemẽla 22]
Olui luomuenyo Esekiele a mola vocinjonde lu lomboloka nye?
[Elitalatu kemẽla 23]
Onembele Esekiele a mola vocinjonde
[Ofoto ya Eciwa]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.