Ondaka ya Yehova yi Kasi Lomuenyo
Atosi Avelapo Vonepa Yatete Yelivulu Lia Esekiele
CA KALA kunyamo wo 613 osimbu Yesu keyile palo posi. Otembo yaco, uprofeto Yeremiya wa kala ko Yuda oku kunda esapulo liatiamẽla koku nyõliwa kuo Yerusalãi, kuenda o Yuda ndomo yika siala elunda. Nevukandesa soma yo Bavulono, wa tuala omanu valua va Yudea kumandekua. Pokati komanu vaco, pa kala Daniele lakamba vaye vatatu vana va kala oku talavaya kelombe lia soma ya va Kaldea. Valua va Yudea va kala kolui Kevare “vofeka ya va Kaldea.” (Esekiele 1:1-3) Pole, Yehova ka yandulukile omanu vaye okuti, ka va ĩha omunga yi sapula ondaka yaye. Omo liaco, wa nõla Esekiele ukuanyamo ecelãla oco a linge uprofeto.
Elivulu lia Esekiele, lia malusuiwa oku sonehiwa kunyamo wo 591. Olio li lombolola ulandu wa pita vokuenda kueci ci soka 22 kanyamo. Esekiele wa soneha elivulu liaco lutate walua. Eye poku soneha ovitumasuku viaye, wa tukula eteke ulandu waco wa pita, osãi yaco, kuenda unyamo. Onepa yatete yesapulo lia Esekiele, yi lombolola oku nyõliwa kuo Yerusalãi. Onepa yavali, yi lombolola oku yambuiwa kuolofeka via lisunguile lo Yerusalãi. Onepa yasulako, yi lombolola ulandu woku tumbuluiwa kuefendelo lia Yehova. Ocipama cilo, ci lombolola ulandu u sangiwa kelivulu lia Esekiele okupisa kocipama 1:1 toke kocipama 24:1-27. Ovipama viaco, vi lombolola eci catiamẽla kovinjonde, kovitumasuku, kuenda ovindekaise via lekisile ndomo o Yerusalãi yi nyõliwa.
“NDA KU KAPA ONDAVULULI”
Esekiele noke yoku mola ocinjonde catiamẽla kocalo ca Yehova, wa tambula ocikundi. Yehova wo sapuila hati: “Nda ku kapa ondavululi yepata lia Isareli. Posi o yevela ondaka yi tunda komẽla wange . . . o va lungula lalungulo ange.” (Esekiele 3:17) Yehova wo handeleka oku linga ovindekaise vivali vi lekisa ndomo o Yerusalãi yi ñualiwa ocingonja lovanyali. Catiamẽla kofeka yo Yuda, Yehova wa popia hati: “Tala, ame muẽle, ame ndu neneli osipata kuenje nyõla olonumbuko viene viefendelo.” (Esekiele 6:3) Catiamẽla kolonungi viofeka, wa popia hati: “Ekumbi liove [liohali] lieya.”—Esekiele 7:7.
Kunyamo wo 612, Esekiele wa kuata ocinjonde cimue co tuala ko Yerusalãi. Eye wa mola ovina vialua vĩvi via kala oku lingiwila vonembele ya Suku. Eci Yehova a tuma olohoka viaye viokilu, vina vi lomboloka “alume epandu” oco vi yambule ovaprofeto vesanda, omanu vana va ‘kapiwa ondimbukiso kovipolo viavo,’ ovo lika va puluka. (Esekiele 9:2-6) Catete, esapulo lia Yehova liatiamẽla keyambulo lina lia sokisiwa ‘lakala ondalu,’ lia sanduiwa volupale. (Esekiele 10:2) Yehova ndaño okuti wa likuminyile oku ‘kupuila kovitue viavo ovilinga viavo vĩvi,’ pole, wa likuminyilevo oku ongolola va Isareli va sandoka.—Esekiele. 11:17-21.
Noke espiritu lia Yehova lia tuala Esekiele kofeka ya va Kaldea. Eye wa mola ocinjonde ci lekisa ndomo Soma Sedekiya lomanu vakuavo va kala oku tila vo Yerusalãi. Ovaprofeto vesanda va situluiwa. Efendelo lioviteka lia sepuiwa. Ofeka yo Yuda ya sokisiwa nduyuva ka wimi apako. Olusapo luatiamẽla kolongonga kuenda kuyuva, lu lekisa ovitangi via kala oku iya ko Yerusalãi omo lioku sanda ekuatiso Kegito. Olusapo luaco lua malusula lohuminyo yokuti, ‘Yehova oka teta ocanja cokaliye ponumbutue yuti, kuenje o ci peka komunda ya lepa.’ (Esekiele 17:22) Kofeka yo Yuda ‘kaku tundi vali omunu o viala.’—Esekiele 19:14.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
1:4-28—Ekãlu lia Yehova li lomboloka nye? Ekãlu liaco, li lomboloka ocisoko ca Yehova covangelo vaye va kasi kilu. Olio, li songuiwa lunene wespiritu sandu Liaye. Ukuakuendisa ekãlu liaco okuti Yehova, ulamba waye wa piãla. Umbombe waye, wa lekisiwa veposo liolukongolo.
1:5-11—Oviendalomuenyo vikuãla velie? Esekiele vocinjonde caye cavali catiamẽla kekãlu lia Yehova, wa limbuka okuti oviendalomuenyo viaco vikuãla vi lomboloka va keruvi. (Esekiele 10:1-11; 11:22) Vocinjonde cikuavo wa tukula ocipala congombe hati, ‘ocipala cukeruvi.’ (Esekiele 10:14) Ondaka eyi ya sunguluka, momo ongombe oyo ocindekaise cunene longusu. Kuenje va keruvi va kuete unene wa piãla.
2:6—Momo lie Esekiele vo tukuila olonjanja vialua hati, “mõlomunu”? Yehova poku tukula Esekiele hati, mõlomunu, wo kuatisa oku ivaluka okuti eye ukuetimba liositu. Kuenje, wa lekisa oku litepa ku kasi pokati kolomunga viomanu kuenda Yehova ukuakutuma asapulo. Ondaka yaco ya tiamisiwilavo ku Yesu Kristu ci soka 80 kolonjanja Vevanjeliu. Oyo yi lekisa okuti, Omõla a Suku keyile palo posi poku li pongolola vetimba liositu. Pole, wa citiwa ndomunu ukuetimba liositu.
2:9–3:3—Momo lie Esekiele a yevela oku sõsa kuociña mua sonehiwa oku lisiõsiõla loku litetela? Esekiele wa yeva oku sõsa kuociña omo lioku limbuka esilivilo liocikundi a tambuile. Eye wa eca olopandu ku Yehova omo lioku kala uprofeto.
4:1-17—Anga hẽ, Esekiele wa kala oku lekisa ndomo o Yerusalãi yika ñualiwa ocingonja? Epingilo lia Esekiele lioku pongolola olohũi vianiña ongombe pomangu yaniña omunu, kuenda ohuminyo ya Yehova yoku tambulula epingilo liaye, li lekisa okuti, Esekiele wa kala ño oku linga ocindekaise. Oku pekela konele yepĩli, ci lomboloka ulandu wepata ekũi lia va Isareli eci va pita 390 kanyamo loku linga evĩho tunde kunyamo wo 997 toke kunyamo wo 607 eci o Yerusalãi ya nyõliwa. Oku pekela konele yondio, ci lomboloka ulandu wa va Yuda eci va pita 40 kanyamo loku linga evĩho tunde kunyamo wo 647 eci Yeremiya a nõliwa oku linga uprofeto toke kunyamo wo 607. Vokuenda kuotembo yi soka 430 kanyamo, Esekiele ka kuatele okulia kuenda ovava a sukiliwa. Ovina evi via kala ocindekaise covitumasuku vi lekisa okuti, eci o Yerusalãi yi ñualiwa ocingonja, vofeka mu kala onjala yalua.
5:1-3—Esekiele wopa onepa yesinga lina va yonguile oku inasi, kuenje wa likutila kesũsu liuwalo waye. Elinga liaco li lombolola nye? Elinga liaco lia lekisa okuti, noke yoku pita 70 kanyamo, omanu vamue va supa kumandekua vaka tiukila ko Yuda oco va tumbulule efendelo liocili.—Esekiele 11:17-20.
17:1-24—Velie olongonga vivali vinene, kuenda ovianja vitito viosedru via tetiwa ndati? “Ocanja” ca tuikiwa la Yehova ci lomboloka nye? Olongonga vivali, vi lomboloka osoma yo Bavulono kuenda yo Egito. Ongonga yatete ya tunda kosungu yuti wo sedru, yi lomboloka osoma yocikoti cuviali wa Daviti. Ongonga yaco ya teta osungu yovianja viokaliye poku piñanya Sedekiya pomangu ya Soma Yehoyakimi oco a viale vo Yuda. Sedekiya ndaño okuti wa lingile ohuminyo yoku pokola ku Yehova, wa sandiliya ekuatiso kongonga yikuavo okuti, kosoma Yegito. Pole, ka sangele ekuatiso. Yehova wa likuminyile okuti, okambatiwa kumandekua, kuenje o fila ko Bavulono. Noke Yehova wa teta ‘ocanja’ Cusoma wa Mesiya. Ocanja caco ca sondoluiwa kilu “komunda ya lepa” okuti, Komunda Siono kuna cika linga ‘uti unene wo sedru.’ Kuenje, ci linga ono yasumũlũho omanu vaka kala palo posi otembo ka yi pui.—Esituluilo 14:1.
Ceci tu Lilongisilako:
2:6-8; 3:8, 9, 18-21. Ka tuka kuateli usumba olondingaĩvi, ale oku liwekapo oku kunda esapulo lia Yehova lina mua kongela oku eca elungulo. Eci tu liyaka lovitangi ale elambalalo, tu sukila oku kola ndewe lia tĩla. Pole, ka tuka tĩlisi ovitima vietu ale oku kala olongangala. Yesu wa lekisile ohenda komanu a kundila. Omo liaco, tu sukilavo oku lekisa ohenda komanu tu kundila olondaka viwa ndeci eye a linga.—Mateo 9:36.
3:15. Esekiele noke yoku tambula ocikele cupange, wa kala oloneke epanduvali vimbo lio Telavivi oku sokolola esapulo aka sandeka. Cimuamue haico tu sukila oku linga. Noke yoku lilongisa ondaka ya Suku, tu sukila oku sanda otembo yoku sokolola eci tua tanga oco tu kuate elomboloko liovina viespiritu.
4:1–5:4. Esekiele wa sukilile oku lekisa umbombe kuenda utõi poku linga ovindekaise vivali viovitumasuku via lakele oku tẽlisiwa. Tu sukilavo oku lekisa umbombe lutõi, poku tẽlisa ocikundi cupange tua tambula ku Suku.
7:4,9; 8:18; 9:5, 10. Ka tu sukila oku kuatela ohenda omanu vana ka va tava kelungulo lia Yehova liatiamẽla keyambulo.
7:19. Eci Yehova aka kundula oluali lulo, olombongo ka vika kuata esilivilo lioku popela omanu.
8:5-18. Oku siapo efendelo liocili, ku nyõla ukamba womunu la Yehova. Embimbiliyia li popia hati: “Omunu ũvi onyõla ukuavo lomẽla waye.” (Olosapo 11:9) Omo liaco, tu sukila oku yuvula oku yevelela olondaka viomanu vana va siapo ocisoko ca Yehova.
9:3-6. Oku kuata ondimbukiso pupolo, yina yi lomboloka oku litumbika ku Suku kuenda oku papatisiwa loku kuata ovituwa viwa, ci kuete esilivilo. Momo yi tu kuatisa oku puluka ‘kohali ya piãla’ yi laika oku iya. (Mateo 24:21) Akristão olombuavekua vana va lomboloka ulume wambata ombinga yotinda yoku soneha, va kasi oku songuila upange woku kunda Usoma loku longisa omanu oco va linge olondonge. Nda tu yongola oku amamako londimbukiso yetu, tu sukila oku kuata ombili kupange waco.
12:26-28. Esekiele wa sapuila omanu vana va kala oku pembula esapulo liaye hati: “Layimue ondaka [ya Yehova] yamisuako vali.” Tu sukila oku likolisilako oku kuatisa vakuetu oco va kolele Yehova osimbu esulilo lioluali lulo ka lieyile.
14:12-23. Tu kuete ocikele coku sanda epopelo lietu muẽle. Lomue omunu o tu sandelako epopelo liaco.—Va Roma 14:12.
18:1-29. Tu pondola oku tambula onima yosi yi tunda kovilinga vietu.
“NDI LI NYÕLA, NDI LI NYÕLA, NDI LI NYÕLA MUẼLE PE”
Kunyamo wo 611 eci va Isareli va tẽlisa anyamo epanduvali kumandekua, akulu vavo veya ku Esekiele oku ‘pula ku Yehova.’ Ovo va yevelela ulandu wesino lia va Isareli kuenda elungulo Yehova a ecele kokuavo liokuti, oka ‘va yambula losipata.’ (Esekiele 20:1; 21:3) Noke Yehova poku sapuila Sedekiya soma ya va Isareli, wa popia hati: “Upa ekofue. Upavo ekolowa. Ovina ka vi kala vali ndomo vi kasi. Citito ci velisapo, cinene ci sepuisa. Ndi li nyõla. Ndi li nyõla, ndi li nyõla muẽle pe. Ka ku siala ndaño ocima toke [pokuiya kua Yesu Kristu] u cu sesamẽla kuenje ndi ceca kokuaye.”—Esekiele 21:26, 27.
O Yerusalãi ya nyoliwa. Ekandu lia Ohola okuti, Isareli kuenda lia Oholiba okuti, va Yuda, lia situluiwa. Ohola wa eciwa “peka liolombaisi viaye va Asuria vana a liyongowaila.” (Esekiele 23:9) Oholiba otembo yaye yoku siala elunda, ya kala ocipepi. Kunyamo wo 609, oco kua pitila otembo yo Yerusalãi oku ñualiwa ocingonja vokuenda kuolosãi ekũi lecelãla. Eci olupale lua tambuiwa, va Yudea va fetika oku lisiõsiõla calua omo liovitiangi viaco. Esekiele ka lomboluile vali esapulo lia Yehova kolomandekua toke eci a tambula ulandu woku nyõliwa kuolupale vomẽla womunu umue “wa puluka” kenyõleho liaco.—Esekiele 24:26, 27.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
21:3—“Osipata” Yehova a somola vocilalo cayo, yi lomboloka nye? “Osipata” Yehova a yambula layo o Yerusalãi kuenda o Yuda, yi lomboloka Soma Nevukandesa woko Bavulono kuenda olohoka viaye. Vosipa yaco, mua kongelelevo olohoka viaye viokilu viatiamẽla kocisoko caye.
24:6-14—Nye ci lomboloka onguyu yi kasi vombia? O Yerusalãi eci ya ñualiwa ocingonja, ya sokisiwile ndombia yi kuete omẽla ya sanjavala. Onguyu yaco, yi lomboloka evĩho lia kala volupale, kuenda oku pesela kuavo osonde. Omo okuti, evĩho liavo lia luile calua, lia kala ndombia yi kuete onguyu yalua okuti, ndaño yi kasi upolokoso, nda ya kapiwa piko onguyu yaco ka yi tundi.
Ceci tu Lilongisilako:
20:1, 49. Etambululo liakulu va Isareli li lekisa okuti, ka va kapeleko olondaka via Esekiele. Eci tu yeva elungulo lia Yehova, ka tuka tĩlisi ovitima vietu.
21:18-22. Soma Nevukandesa ndaño okuti wa kala ukuakutãha, Yehova wa ecelela okuti osoma yo kofeka yikuavo yi nyõla o Yerusalãi. Ulandu owu u lekisa okuti, olondele ka vi pondola oku tateka olohoka via Yehova oku tẽlisa ocipango caye.
22:6-16. Yehova wa suvuka olombonde, lovituwa vĩvi, oku songuila omanu lungangala, kuenda ovitukiko. Tu sukila oku likolisilako oku yuvula ovituwa viaco.
23:5-49. Va Isareli kuenda va Yuda omo lioku kuata ukamba wopulitika lolofeka vikuavo, va fetika oku fendela olosuku viesanda. Omo liaco, tu sukila oku yuvula oku kuata ukamba loluali, oco ka tuka nyõle ekalo lietu kespiritu.—Tiago 4:4.
Esapulo Limue li Kasi Lomuenyo Kuenda Unene
Ulandu tua konomuisa velivulu lia Esekiele okupisa kocipama catete toke cakũi avali la vikuãla, u tu longisa ovina vialua. Olonumbi vi sangiwamo, vi lekisa eci ci tuala koku nyõla ukamba wetu la Suku, kuenda ndomo tu kuatisiwa lohenda Yaye. Ulandu waco u lekisavo esunga lieci tu sukilila oku yuvula evĩho. Ocitumasuku catiamẽla koku nyõliwa kuo Yerusalãi, ci lekisa okuti Yehova ‘o sapuila omanu vaye ovina viokaliye osimbu handi ka vieyile.’—Isaya 42:9.
Ovitumasuku vi sangiwa kelivulu lia Esekiele 17:22-24 kuenda 21:26, 27, vi lekisa ulandu woku tumbikiwa Kusoma wa Mesiya kilu. Ndopo usoma waco, uka tẽlisa ocipango ca Suku palo posi. (Mateo 6:9, 10) Omo liaco, tu sukila oku lavoka lekolelo asumũlũho aka nena Usoma waco. Ocili okuti, “ondaka ya Suku yi kasi lomuenyo, haiyo yi kasi loku talavaya.”—Va Heveru 4:12.
[Elitalatu kemẽla 12]
Ekãlu lia Yehova li lomboloka nye?
[Elitalatu kemẽla 14]
Oku amamako lombili kupange woku kunda ci tu kuatisa oku lava ondimbukiso yetu