Tu Pondola Oku Kuatisiwa Poku Pandikisa Kovitangi
“Ava va pandikisa tu va tukula tuti, va sumũlũha.”—TIAGO 5:11.
1, 2. Nye ci lekisa okuti, Yehova ka lulikile omanu oco va tale ohali?
OCILI okuti, lomue o sanjukila oku tala ohali. Capiãla enene Ululiki wetu Yehova Suku, momo ka yongola okuti omanu va tala ohali. Uvangi waco tu u limbukila poku kũlĩhĩsa Ondaka yaye kuenda ovina via pita noke yoku lulika ulume watete lukãi waye. Tete Suku wa lulika ulume. “Yehova wa tunga omunu leve lioposi, yu wo fuimĩla ofela yomuenyo vanyulu aye, kuenje omunu wa kuata omuenyo.” (Efetikilo 2:7) Adama wa lipuile ketimba kuenda kovisimĩlo, kuenje ka lavokaile oku vela ndaño oku fa.
2 Nye ci popiwa catiamẽla kekalo liomuenyo wa Adama? “Yehova Suku yu wa kũla ocumbo ve Edene lia kala kutundilo; omo a kapa omunu a sovola. Posi Yehova Suku wa kũlĩsapo oviti viosi via posoka oku vi tala, haivio vi tava oku liako.” (Efetikilo 2:8, 9) Ocili okuti, Adama wa kuatele ocitumãlo ca posoka. Momo vocumbo Cedene ka mua kale ohali.
3. Ulume watete lukãi waye va kuatele elavoko lie?
3 Elivulu Liefetikilo 2:18, li tu sapuila hati: “Yehova Suku wa linga hati, Ulume oku kala ño lika waye haciwako; ndu lulikila oñuatisi a sesamẽla.” Noke Yehova wa lulikila Adama ukãi wa li pua, oco va tunge epata lia sanjuka. (Efetikilo 2:21-23) Embimbiliya li tu sapuilavo hati: “Suku wa va sumũlũisa. Suku wa va sapuila hati, Liciti, siati, yukisi oluali, lu yuli.” (Efetikilo 1:28) Ulume watete lukãi waye, va kuatele esumũlũho lioku tandisa Ocumbo Cedene toke eci ongongo yosi yi linga oluali lua posoka. Ovo va sukilile oku kuata omãla va sanjuka haivo ka va tali ohali. Ocili okuti, epata liomanu lia kuata efetikilo liwa!—Efetikilo 1:31.
Ohali ya Fetika
4. Nye ca siata oku pita voluali vokuenda kuanyamo?
4 Eci tu kũlĩhĩsa ekalo liomanu ndomo li kasi vokuenda kuanyamo, tu limbuka okuti, ka li kasi ciwa. Voluali mua siata oku pita ovina vialua vĩvi, kuenje omanu va kasi oku tala ohali yalua. Vokuenda kuanyamo alua epata lia Adama la Heva lia siata oku vela, oku kuka, kuenda oku fa. Ekalo lioluali lulo lia litepa calua leli lio vocumbo Cedene muna omanu va sesamẽlele oku kala lesanju. Ocitangi caco ca lomboluiwa ciwa kelivulu lia va Roma 8:22, kuna tu tanga hati: “Toke cilo, ovina via lulikiwa vi yavalela kumuamue olongembia vioku cita.”
5. Olonjali vietu viatete via kuata ndati ekandu kohali yi kasi voluali?
5 Yehova hayeko wa nena ovitangi omanu va siata oku liyaka lavio vokuenda kuanyamo alua. (2 Samuele 22:31) Pole, vimue pokati kovitangi viaco, via kokiwa lomanu. Ovo, “va linga ovilinga vionyanya. Ka ku li u o linga eci ciwa.” (Osamo 14:1) Kefetikilo, olonjali vietu viatete via kuatele ovina vialua viwa. Oco Adama la Heva vamameko lekalo liaco liwa, va sukilile oku pokola ku Suku. Pole, va nõlapo oku tinduka ku Yehova. Tunde eci va yapuka vonjila ya Yehova, ka va ameleko vali loku lipua. Omo liaco, va fetika oku liyaka lovitangi toke eci va fa. Ekambo liaco lioku li pua, lia sambukilavo kokuetu.—Efetikilo 3:17-19; Va Roma 5:12.
6. Satana Eliapu wa kuata ndati ekandu koku nena ohali yi kasi voluali?
6 Satana Eliapu wa kuatavo ekandu koku nena ohali yi kasi voluali. Eye wa lulikiwa lelianjo lioku li nolela eci ciwa leci cĩvi. Pole, ka lavele ciwa elianjo liaco, momo wa yonguile oku fendeliwa. Pole, Yehova eye lika wa sesamelele oku fendeliwa. Omo liaco, Satana wa vetiya Adama la Heva oku tinduka ku Yehova loku va sapuila hati, “vu linga nda Suku, [kuenje] vu kũlĩha eci ciwa leci cĩvi.”—Efetikilo 3:5.
Yehova Eye Lika o Kuete Omoko Yoku Viala
7. Ovitangi vieyilila koku tomba olonumbi via Yehova, vi lekisa nye?
7 Ovitangi via tunda koku tomba olonumbi via Yehova Ombiali Yoluali luosi, vi lekisa okuti Eye lika o kuete omoko yoku viala, kuenda uviali waye owo lika wesunga. Vokuenda kuolohulukãi vianyamo a pita, Satana una wa linga “ombiali yoluali lulo,” wa tumbika uviali wa vĩha voluali, una ka wa sungulukile, haiwo wungangala. (Yoano 12:31) Olombiali violuali vina vi kasi oku kuatisiwa la Satana, vi lekisa okuti ka vi kuete epondolo lioku viala lesunga. (Yeremiya 10:23) Uviali wosi ka u kuatisiwa la Yehova, ka u nena ekalo liwa. Ulandu wovitangi violuali, u lekisa uvangi waco.
8. Cipi ocipango ca Yehova catiamẽla kolombiali violuali, kuenda oka tẽlisa ndati ocipango caco?
8 Yehova omo okuti, wa ecelela omanu oku liviala vokuenda kuanyamo alua, cilo o kuete esunga lioku nyõla olombiali viosi violuali. Ovio, vika piñanyiwa luviali waye wesunga. Ocitumasuku catiamẽla kondaka eyi ci popia hati: “Koloneke violosoma viaco [viomanu], Suku yokilu o katula usoma [waye u kasi peka lia Kristu], kuenje ka u nyolẽha, . . . puãi wu nyõla loku lia ovosoma aco osi, haiwo u kala muẽle hũ oloneke ka vi pui.” (Daniele 2:44) Uviali ũvi womanu uka sulila, kuenje Usoma wa Suku wokilu owo lika uka viala oluali. Kristu eye oka kala Soma yaco, kuenje oka viala leci ci soka 144.000 komanu vakuekolelo, vana va nõliwa voluali.—Esituluilo 14:1.
Ekuatiso li Tunda Kohali
9, 10. Yesu wa kuatisiwa ndati lohali a tala?
9 Tu sukila oku kũlĩhĩsa ovituwa viomanu vana vaka viala Vusoma wokilu. Kristu Yesu wa lekisa uvangi wokuti, oka viala ciwa Vusoma waye. Eye wa pita otembo yalua la Isiaye Yehova kilu, loku linga ocipango Caye, kuenda oku kala “ndomesele” kovopange aye. (Olosapo 8:22-31) Eci Yehova a linga eliangiliyo lioku tuma Yesu palo posi, wa pokola kokuaye. Eci a kala palo posi, wa sapuila omanu catiamẽla kuviali wa Yehova kuenda Kusoma waye. Yesu wa tu sila ongangu yiwa yoku pokola kuviali wa Yehova.—Mateo 4:17; 6:9.
10 Yesu wa liyaka lelambalalo lialua, toke eci a pondiwa. Pole, vokuenda kupange waye woku kunda, wa mola ohali omanu va kasi oku liyaka layo. Anga hẽ, Yesu wa kuatisiwa omo lioku mola ovina viaco vĩvi kuenda oku tala ohali? Ocili okuti, wa kuatisiwa. Elivulu lia Va Heveru 5:8, li popia hati: “Ndaño eye Omõla [a Suku], haimo, kohali yaye, wa lilongisa epokolo.” Ovitangi Yesu a liyaka lavio palo posi, vio wĩha elomboloko liohali yomanu kuenda oku va kuatela ohenda. Eye wa mola ovitangi viosi va kasi oku liyaka lavio. Omo liaco, wa kuatela ohenda omanu vana va tala ohali, kuenje wa kuata elomboloko lieci eyilila palo posi oku va yovola. Kũlĩhĩsa ndomo upostolo Paulu a lombolola ondaka yaco kelivulu lia va Heveru, eci a popia hati: “Co sesamẽla oku lisetahãla la ‘vamanjaye’ kovina viosi, okuti, o linga ocitunda cinene cohenda, haico ca kolelua vupange woku vumba Suku ha ci tuvika akandu omanu. . . . Omo eye muẽle a tala ohali loku yonjiwa, oco o tẽla oku kuatisa ava va yonjiwa.” “Ka tu kuete ocitunda cinene okuti, okuleñela kuetu ka ku u yevala, puãi tu kuete ocitunda ca yonjaiwa kovina viosi ndetu, haimo ka ca la linga ekandu. Oco tu kokeli lutõi kocalo cocali, okuti, tu mola ohenda loku sanga ocali ci tu kuatisa eci tu sukila oku kuatisiwa.”—Va Heveru 2:17, 18; 4:14-16; Mateo 9:36; 11:28-30.
11. Ohali olombuavekua vi kasi oku tala palo posi, yika va kuatisa ndati oku viala kilu ndolosoma kuenda ovitunda?
11 Cimuamue haico ci popiwa catiamẽla ketendelo li soka 144.000 kolombuavekua, ‘va noliwa’ palo posi oco vaka viale kumue la Kristu Yesu Vusoma wokilu. (Esituluilo 14:4) Ovo va tala ohali, momo va citiwila palo posi. Valua pokati kavo, va liyaka lelambalalo, vakuavo va pondiwa omo lioku pokola ku Yehova kuenda oku kuama volomãhi via Yesu. Pole, ‘ka va kuatele osõi yoku imbila Ñala yavo uvangi loku tala ohali omo lioku kunda olondaka viwa.’ (2 Timoteo 1:8) Ohali yaco, ya va ĩha uloño woku tetuluila omanu lesunga. Ovo va lilongisa oku va kuatela ohenda, locisola kuenda onjongole yoku va kuatisa.—Esituluilo 5:10; 14:2-5; 20:6.
Ava va Kuete Elavoko Lioku Kala Palo Posi va Sumũlũha
12, 13. Ohali yi kuatisa ndati omanu vana va kuete elavoko lioku kala voluali luokaliye?
12 Anga hẽ, ohali yi pondola oku kuatisa omanu vana va kuete elavoko lioku kala otembo ka yi pui voluali luokaliye, muna ka muka kala oku vela, esumuo, kuenda oku fa? Ocili okuti, lomue o sanjukila oku tala ohali kuenda oku liyaka lovitangi. Pole, eci tu pandikisa kohali, tu kuata ovituwa viwa, kuenda esanju.
13 Kũlĩhĩsa eci Ondaka ya Suku yi popia catiamẽla kovina evi. Oyo yi popia hati: “Ndaño u tala ohali mekonda liesunga, haimo wa sumũlũhi.” “Nda vo wimbuili onduko ya Kristu . . . wa sumũlũhi.” (1 Petulu 3:14; 4:14) “Nda omanu vo njimbuili loku vu fũkĩlisila loku vu ndundilila ovina viosi vĩvi, wa sumũlũhi. Sanjuki, yoleli ca lua, momo onina yene kilu ya lua.” (Mateo 5:11, 12) “Omunu o pandikisa lohali wa sumũlũha, momo, eci a yula, o tambula ekolowa liomuenyo.”—Tiago 1:12.
14. Ohali yi nena ndati esanju komanu va Yehova?
14 Ohali tu kasi oku tala koloneke vilo, hayoko yi tu nenela esanju. Esanju liocili, li tunda koku kũlĩha okuti, tu kasi oku talisiwa ohali omo lioku linga ocipango ca Yehova kuenda oku kuama ongangu ya Yesu. Kocita catete, vamue pokati kovapostolo va kuatiwile kuenje va tualiwa kombala ya va Yudea. Ovo va va lundila ovina vialua omo lioku imba uvangi watiamẽla ku Yesu Kristu. Noke, va va tipula kuenje va va eca. Ocituwa cipi va lekisa? Ulandu Wembimbiliya u popia hati: “Va tunda vonjango loku yolela, momo va sangiwa okuti, va sesamẽla oku talela onduko yaco esepu.” (Ovilinga 5:17-41) Ovo ka va sanjukilile oku tipuiwa. Pole, va sanjukilile oku kũlĩha okuti, ohali yaco yi tunda koku pokola ku Yehova, loku kuama ongangu ya Yesu.—Ovilinga 16:25; 2 Va Korindo 12:10; 1 Petulu 4:13.
15. Oku pandikisa cilo kovitangi, ci tu kuatisa ndati kohali tu lavoka?
15 Nda tua pandikisa kelambalalo, tu pamisiwa calua. Kuenje, tu pondolavo oku pandikisa kohali tu kasi oku lavoka. Vembimbiliya tu tangamo ndoco: “A vamanji, eci vu nyikiwa lolohali viñi viñi, ci sanjukili, momo wa kũlĩhi okuti, nda ekolelo liene li nyikaiwa, cu kokeli epandi.” (Tiago 1:2, 3) Elivulu lia Va Roma 5:3-5, li tu sapuila hati: “Ndaño vohali haimo tu yolela, momo tua kũlĩha okuti, ohali yi koka epandi, kuenje epandi li koka unu, lunu u koka elavoko, lelavoko ka li tu [nenela esumuo].” Omo liaco, osimbu tu pandikisa kovitangi tu liyaka lavio cilo omo liekolelo lietu, tu lipongiyila kovitangi tu lavoka oku liyaka lavio voluali lulo.
Yehova Oka Eca Onima
16. Onima yipi Yehova aka eca kolosoma lovitunda omo liohali va kasi oku tala cilo?
16 Eci tu pesela ovikuata vietu omo lielambalalo, ale ceci tu tala ohali omo lioku kala Ukristão, tu sukila oku sanjuka omo lioku kũlĩha okuti Yehova oka tu ĩha onima ya velapo. Upostolo Paulu poku sonehela Akristão va kuete elavoko lioku enda kilu, wa popia hati: “[Ene vulombiali Viusoma wa Suku,] wa sanjuki ndaño ovikuata viene via pundiwa, momo wa kũlĩhĩ okuti, vu kuete ovikuata via velapo, haivio ka vi pui.” (Va Heveru 10:34) Olombiali viusoma wa Suku vika kuata esanju lialua eci Yehova vonduko ya Kristu aka sumũlũisa omanu vaka tunga voluali luokaliye. Olondaka upostolo Paulu a sonehela Akristão, vi kuete esilivilo liocili. Eye wa popia hati: “Nda kolela okuti, ohali yoloneke vilo ka ci tava oku yi sokisa lulamba u laika oku tu tukulukila.”—Va Roma 8:18.
17. Nye Yehova aka eca komanu vana va lavoka oku kala voluali luokaliye okuti va kasi oku u vumba lekolelo?
17 Cimuamue haico catiamẽla komanu va kuete elavoko lioku kala palo posi. Ndaño va pesela ovina vialua omo lioku vumba Yehova, vaka tambula onima ya velapo. Eye oka va ĩha omuenyo ko pui haiwo wa lipua. Voluali luokaliye, Yehova oka “puenya asuelela osi kovaso avo. Okufa ka ku kalako vali, ndaño oku lila loku liyula lupongo laviovo ka vi kalako vali.” (Esituluilo 21:4) Ohuminyo yaco yi komõhisa calua! Ovina viosi tu pesela voluali lulo omo lioku vumba Yehova, ka vi sokisiwa lomuenyo aka eca komanu vaye va pandikisa kohali.
18. Elembeleko lipi tu sanga kohuminyo ya Yehova yi sangiwa Vondaka yaye?
18 Ohali tu kasi oku tala cilo, ka yi tateka elavoko lietu lioku kuata omuenyo ko pui voluali luokaliye lua Suku. Ohali yaco, yika piñanyiwa lekalo liwa tuka kuata. Elivulu lia Isaya 65:17, 18, li tu sapuila hati: “Ovina viale ka vi ivalukiwa, ka vi sokoluiwa. Puãi yoleli, sanjukili ño-o hũ ovina nda lulika.” Eli olio esunga lieci Tiago manji a Yesu a popela hati: “Ava va pandikisa tu va tukula tuti, va sumũlũha.” (Tiago 5:11) Nda tua pandikisa kohali tu kasi oku liyaka layo koloneke vilo, tu kuatisiwa cilo kuenda kotembo yi laka oku iya.
O Tambulula Ndati?
• Ohali ya fetika ndati voluali?
• Ohali yi pondola ndati oku kuatisa olombuavekua vika viala oluali, kumue lomanu vaka vialiwa?
• Momo lie tu sukilila oku sanjuka cilo ndaño lohali?
[Elitalatu kemẽla 18]
Olonjali vietu viatete, via kuatele elavoko liomuenyo uwa
[Elitalatu kemẽla 20]
Yesu ohali a tala, yo kuatisa oku kala Osoma yiwa kuenda oku linga Ocitunda Cavelapo
[Elitalatu kemẽla 22]
Ovapostolo ‘va sanjukile calua eci va limbuka okuti va sesamẽla oku tala ohali omo liekolelo liavo’