Elembeleko Komanu va Tala Ohali
VOKUENDA kuovita vianyamo, olonoño kuenda omanu vana vakuaku konomuisa ovina viatiamẽla ketavo, ka va siatele oku sanga etambululo liatiamẽla kesunga lieci Suku a kasi loku ecelelela ohali komanu. Omanu vamue va siata oku popia hati, omo okuti Suku eye ukuonene wosi, eye o kuete ocikele ca velapo kohali yomanu. Ulume umue usonehi o tukuiwa hati, Clementine Homilies, una wa kala kocita cavali, velivulu liaye wa lombolola ndoco: Suku wa viala oluali lovoko avali. Peka liaye “liepĩli” pa kasi Eliapu, kuenje o nena ohali lovitangi. Peka liaye “liondio” pa kasi Yesu, kuenje o yovola omanu loku va sumũlũisa.
Omanu vamue, omo okuti ka va tava kesunga lieci Suku a ecelelela ohali, ndaño okuti eye hayeko wa siata oku nena ohali yaco, ovo va popia hati, ka kuli ohali. Ukãi umue o tukuiwa hati Mary Baker Eddy, wa popia hati: “Ohali ocisimĩlo cimue ño, pole haciliko.” Elivulu limue lia lombololavo ndoco: “Nda ekandu, uvei, kuenda olofa via lombolokele ciwa, ovitangi viaco nda ka vi kasiko vali.”
Omo liovitangi vi kasi oku pita voluali, ca piãla vali enene tunde kuyaki watete wa pita voluali luosi toke koloneke vilo, omanu valua va pitila petosi lioku popia hati, Suku ka kuete epondolo lioku mãlako ohali. Ulongisi umue u Yudea o tukuiwa hati David Wolf Silverman, wa popia hati: “Omo liowiñi walua womanu va Yudea va pondiwila kofeka yo Europa vokuenda kuyaki wavali wa pita voluali luosi, ame ndi sima okuti Suku ka kuete unene walua.” Handi vali eye wamisako loku popia hati: “Suku ka kuete uloño woku potolola ovitangi, momo nda eye o kuete uloño waco ci lekisa okuti ohenda Yaye ya lisoka lũvi. Omo liaco, Eye ka kuete unene wa velapo.
Ocili okuti, ovisimĩlo vioku popia hati Suku eye wa nena ohali, ale okuti Eye ka pondola oku mãlako ohali, kuenda oku popia hati ohali ocisimĩlo cimue cesanda, ka ci lembeleka omanu vana va kasi oku tala ohali. Ca velapo vali handi ceci okuti, ovisimĩlo viaco ka vieci elomboloko lia sunguluka liatiamẽla ku Suku yesunga haeye ukuahenda una wa lomboluiwa Vembimbiliya. (Yovi 34:10, 12; Yeremiya 32:17; 1 Yoano 4:8) Omo liaco, nye ci lombolola Embimbiliya catiamẽla kesunga lieci ohali yi kasilili oku amamako?
Ndamupi Ohali ya Fetika?
Suku ka lulikile omanu oco va tale ohali. Momo eye wa ecele kolohueli viatete Adama la Heva, etimba kuenda olondunge via lipua. Wa pongiyile ocumbo ceposo oco ci kale ocitumãlo cavo, kuenda wa va ihĩle upange uwa haiwo wesanju. (Efetikilo 1:27, 28, 31; 2:8) Pole, nda va lekisile epokolo liavo kuviali wa Suku kuenda komoko eye a kuete yoku nõla eci ciwa leci cĩvi, nda vamamako loku kuata esanju. Ocihandeleko ca Suku ca lekisiwila kuti una wa tukuiwa okuti: “Uti woku kulĩhĩsa eci ciwa leci cĩvi.” (Efetikilo 2:17) Adama la Heva nda va lekisa epokolo liavo ku Suku nda ovo va pokuile kocihandeleko caye coku yuvula oku lia kuti waco.a
Adama la Heva ka va pokuile ku Suku. Umue pokati kovilulikilo viespiritu, okuti noke weya oku tukuiwa hati Satana Eliapu, wa sapuila Heva okuti ka ca sungulukile oku pokola ku Suku. Omo liaco, Heva wa kuata ovisimĩlo viokuti, Suku wa kala loku u tatekela oku kuata ocina cimue ca velapo komuenyo waye okuti: onjongole yoku litumĩla eye muẽle, kuenda omoko yoku li nõlela eci ciwa leci cĩvi. Satana wo sapuila hati: Nda o lia kepako liuti, ‘ovaso ove a letuluka kuenda o linga nda Suku, kuenje o kũlĩha eci ciwa leci cĩvi.’ (Efetikilo 3:1-6; Esituluilo 12:9) Omo lioku yonjiwa locisimĩlo celavoko lioku litumĩla eye muẽle, Heva wa lia kepako lina Suku o handelekele okuti ka ci tava oku liako, kuenje noke Adama haicovo a linga.
Eteke Adama la Heva va lia kepako liaco, haico va fetika oku pita lovitangi vieyilila kesino liavo. Omo liaco, ka va kuatele eteyuilo kuenda asumũlũho eyilila koku pokola ku Suku. Suku wa va tundisa Vocumbo Ceposo, kuenje wa sapuila Adama hati: “Osi yi siñalĩwa. O liako lohali oloneke viosi viomuenyo wove. O lialia okulia kuove lesalamĩho liokopolo yove, toke eteke o tiukila vali keve.” (Efetikilo 3:17, 19) Adama la Heva veya oku fetika oku vela, oku yeva evalo, oku kuka kuenje va fa. Omo liaco, ohali ya linga ekalo liomanu.—Efetikilo 5:29.
Oku Potolola Ocitangi
Umue pamue o pula ndoco: ‘Momo lie Suku a kapeleleko ekandu lia Adama la Heva?’ Suku wa kapeleko ekandu liavo momo nda ka kapeleko ekandu liavo, nda ceya oku nena elaviso kuviali waye. Kuenda nda ceya oku vetiya oviluliko vikuavo oku linga eci cĩvi loku nena ohali yalua. (Ukundi 8:11) Handi vali, oku ecelela usuanji waco nda ca lekisa okuti Suku layevo hukuesungako. Olondaka via Mose vina vi sangiwa Vembimbiliya vi tu ivaluisa okuti: ‘ovopange a Suku va lipua. Olonjila viaye viosi viesunguluko. Haeye Suku yocili, ka kuete etime. Ukuesunga, wa suñama cimue’. Omo liaco, Suku wa ecelela okuti Adama la Heva va tala ohali yeyilila kesino liavo.
Momo lie Suku vonjanja yaco muẽle ka nyõlelele Adama la Heva kuenda Satana, una wa va vetiya oku linga usuanji waco? Suku wa kuata epondolo lioku ci linga. Nda okuti Suku wa ci lingile, Adama la Heva nda ka va citile omãla. Pole, nda Suku wa nyõlele Adama la Heva nda ka ca lekisile esunga liaye lunene a kuetele oviluliko viaye. Handi vali, nda Adama la Heva va file osimbu handi ka va citile omãla, ocipango ca Suku coku yukisa oluali lombuto yavo nda ka ca tẽlisiwile. (Efetikilo 1:28) Omo liaco, ‘Suku ka lisokele lomanu . . . cosi a likuminya, o ci linga, kuenda eci a popia, o ci tẽlisa.’ —Atendelo 23:19.
Yehova Suku omo okuti ukualondunge vimue via lipua, wa ecelela okuti Adama la Heva va kala lomuenyo otembo yimue ya sokiyiwa. Va kuata otembo oco va mõle ũvi wiyilila kusuanji wavo. Ulandu wesapulo lioluali wa lekisa okuti, omanu va sukila oku songuiwa luviali wa Suku okuti womanu ale wa Satana ha woko. Vokuenda kuotembo yaco, Suku wa nõla onjila yimue ya sunguluka oco a tẽlise ocipango caye catete catiamẽla kovina viosi palo posi. Eye wa likuminyile okuti, “ombuto yimue,” ale “ocitumbulukila,” cika ‘sasõla utue wa Satana,’ loku kundula ovisuanji viosi kuenda oku malako ovitangi viosi.—Efetikilo 3:15.
Yesu Kristu eye ombuto ya likuminyiwa. Kelivulu lia 1Yoano 3:8, tu tangako okuti: “Omõla wa Suku wa tukulukila oku nyõla ovilinga Vieliapu,” NW. Yesu wa ci linga poku eca omuenyo waye wa lipua kuenda oku feta ocisembi coku yovola omãla va Adama kekandu kuenda koku fa. (Yoano 1:29; 1 Timoteo 2:5, 6) Vosi va kuetele ekolelo kocilumba ca Yesu, va lavoka oku tẽlisiwa kuohuminyo yaco yoku yovuiwa kolohali viosi. (Yoano 3:16; Esituluilo 7:17) Otembo yipi cika tẽlisiwa?
Ohali Yikapua
Oku likala omoko yoku viala kua Suku kua siata oku nena ohali yalua komanu. Omo liaco, ca sunguluka okuti, Suku vunene waye o mãlako ohali yomanu, kuenda o tẽlisa ocipango caye palo posi. Yesu wa tukula eliangiliyo eli lia Suku, poku longisa olondonge viaye okulikutilila hati: “A Isietu o kasi kilu. . . . Usoma wove wiye. Ocipango cove ci lingiwe posi ndeci ci lingiwa kilu.”—Mateo 6:9, 10.
Otembo Suku a siata oku ecelela okuti omanu va liviala ovo muẽle cilo ya pitila kesulilo. Ndomo ovitumasuku Viembimbiliya vi kasi loku tẽlisiwa, Usoma wa Suku wa tumbikiwa oko kilu kunyamo wo 1914, kuenje Yesu Kristu eye Osoma yuviali waco.b Ndopo Usoma waco uka nyõla ovoviali osi omanu.—Daniele 2:44.
Yesu vokuenda kupange waye woku kunda palo posi, wa lekisa asumũlũho uviali wa Suku uka nena komanu vosi. Vavanjeliu tu sangamo ovovangi a lombolola okuti, Yesu eci a kala palo posi, wa lekisa ohenda yalua kolohũkũi kuenda komanu vana va kala oku tala ohali. Eye, wa sakula ava va vela, wa tekula ava va kala lonjala, kuenda wa pindula omanu va fa. Handi vali, ofela lakimba okalunga via pokuilevo kondaka yaye. (Mateo 11:5; Marko 4:37-39; Luka 9:11-16) Kaliye, sokolola handi eci Yesu aka linga poku nena esumũlũho komanu vosi va pokola, omo liocilumba caye cocisembi! Embimbiliya li lombolola okuti, lekuatiso liuviali wa Kristu, Suku “oka puenya asuelela osi kovaso [omanu]. Okufa ka kuka kalako vali, ndaño oku lila loku liyula lupongo laviovo ka vika kalako vali.”—Esituluilo 21:4 NW.
Elembeleko Komanu va Tala Ohali
Tu kuete esanju lialua momo tua kũlĩha okuti, Yehova Suku yetu ukuacisola haeye ukuonene wosi o tu tata kuenda ndopo oka nena eyovo komanu. Ndomo ca siata, omunu wosi okuti o vela calua, o tava oku sakuiwa lonjila yosi yu kayisa ndaño okuti onjila yaco pamue ya tĩla calua oku yi kuama. Cimuamue haico, poku kulĩha okuti onjila Suku a kuama poku tetulula ovitangi viomanu, yika tu ĩha omuenyo ko pui, ci tu kuatisa calua oku liyaka lovitangi, momo tua kũlĩha okuti, ovitangi viaco ndopo vi sulila.
Ricardo, una wa tukuiwa vocipama catete, wa lilongisa oku sanga elembeleko kolohuminyo Viembimbiliya. Eye cilo ivaluka okuti: “Eci ukãi wange a fa, nda yeva esumuo lialua kuenda nda kala ulika.” Kuenje wamisako vali loku popia hati: “Noke liokatembo kamue ño katito, nda limbuka okuti esumuo liange ka linena vali komuenyo ukãi wange, pole livokiya evalo liovutima wange.” Ricardo wamamako loku endaenda kolohongele Viakristão kuenda oku kundila vakuavo. Cilo Ricardo hati: “Eci Yehova a ndi tata locisola kuenda oku limbuka ndomo Eye a tambulula olohutililo viange, ca ndi kuatisa calua oku amẽla kokuaye.” Noke wa popiavo hati: “Oku kulĩha ciwa ocisola ca Suku, ca ndi kuatisa oku pandikisa kohali yosi nda pita layo. Ndi sokolola calua epese liukãi wange, pole ame cilo nda kolela okuti, Yehova ka ecelela ohali layimue oku nyõla ekolelo lietu.”
Ndeci ca pita la Ricardo kuenda olohuluwa viomanu, anga hẽ ove o lavoka lonjongole yalua otembo eci olohali viomanu “ka vi ka ivalukiwa, okuti lalimue vali eteke vika sokoluiwa”? (Isaya 65:17,NW ) Kolela okuti ove oka tambula asumũlũho Usoma wa Suku, nda wa tava oku pokola kocihandeleko Cembimbiliya ci popia hati: “Sandi Yehova osimbu a sangiwa, u kovongi osimbu a kasi ocipepi.”—Isaya 55:6.
Kuata ocimãho coku tanga kuenda oku lilongisa lutate Ondaka ya Suku. Kũlĩha Suku kuenda Yesu Kristu una eye a tuma locisola calua. Likolisilako oku pokola kovihandeleko via Suku kuenda lekisa okuti ove o yongola oku pokola kuviali waye. Eci cika ku ĩha esanju lialua ndaño lovitangi o kasi oku liyaka lavio. Koloneke viya, oka kuata omuenyo ko pui voluali luna okuti ka muka kala vali ohali.—Yoano 17:3.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Poku lombolola eci catiamẽla kondaka yi sangiwa kelivulu Liefetikilo 2:17, Embimbiliya limue lio Jerusalém lia lombolola ndoco: “Oku kũlĩha eci ciwa leci cĩvi kuenda epondolo lioku nõla eci ca sunguluka leci ka ca sungulukile, loku linga eci omunu a yongola, ca lekisa onjongole yomanu yoku likala oku tava okuti va lulikiwa la Suku”. Handi vali, Embimbiliya liaco lia vokiyako okuti: “Ekandu liatete lia lekisa etombo kuviali wa Suku.”
b Oco o kuate elomboluilo likuavo liocitumasuku Cembimbiliya catiamẽla kunyamo wo 1914, tanga velivulu Ukulĩhĩso Utuala Komuenyo Ko Pui, kocipama10 kuenda 11, lia sandekiwa Lolombangi via Yehova.
[Elitalatu kemẽla 6, 7]
NDAMUPI TU PONDOLA OKU LIYAKA LOHALI?
ʽOvitangi viene viosi vi yeki [ku Suku].ʼ (1 Petulu 5:7) Oku kuata atatahãi, onyeño kuenda oku kuata ocisimĩlo cokuti lomue o pondola oku tu kuatisa, ovina vimue via siata kokuetu eci tu liyaka lovitangi ale ceci tu mola omunu umue ukuepata o kasi oku tala ohali. Pole, tu ivaluki okuti ovitangi vietu Yehova vio lomboloka ciwa. (Etundilo 3:7; Isaya 63:9) Ndeci ca linga omanu vana vo kosimbu vakuekolelo, etu tu pondolavo oku yulula utima wetu loku sapuila Yehova cosi tu yevite kuenda oku u lomboluila ovitangi vietu. (Etundilo 5:22; Yovi 10:1-3; Yeremiya 14:19; Havakuki 1:13) Ocili okuti, eye kaka linga cimue ocikomo oco a mãleko ovitangi vietu viosi, pole oka tambulula olohutililo vietu tua linga lutima wosi poku tu ĩha vali olondunge kuenda utõi woku liyaka locitangi caco.—Tiago 1:5, 6.
ʽKo ka komoheli ekangiso lia soka ndondalu liya kokuene oku vu nyika. Ko ka simi hoti, cimue ka ca siatele oco ceya kokuene.ʼ (1 Petulu 4:12) Volondaka evi, Petulu o kasi oku vangula eci catiamẽla koku lambalaliwa. Pole, olondaka viaye viatiamẽla vali enene komunu umue ukuekolelo o kasi loku tala ohali oco a pondole oku amamako lepandi liaye. Omanu va siata oku kuata ekambo liovina viosi vi sanjuisa etimba, ovitangi viatiamẽla koku vela kuenda olofa viomunu umue ukuepata. Embimbiliya li lombolola okuti, “cosi ciya ño, [kuenda ] ci veta ño” komanu vosi. (Ukundi 9:11) Ovitangi viaco evi kotembo yilo, ovio via siata oku pita lomanu. Oku kuata elomboloko lieci ku kasilili ovitangi viaco, cika tu kuatisa oku liyaka lolohali kuenda eci tu sangiwa lovitangi vikuavo. (1 Petulu 5:9) Kovina viosi, tu ivaluki ohuminyo yokuti, “ovaso a Yehova a vanja vakuesunga, lovatui aye a yevelela olohutililo viavo.” Omo liaco, olondaka evi vika nena elembeleko liocili.—Osamo 34:15; Olosapo 15:3; 1 Petulu 3:12.
“Osimbu vu lavoka sanjuki.” (Va Roma 12:12) Ocili okuti, ka tu sukila lika oku sokolola asumũlũho tua enda oku kuata komuenyo wetu, pole tu sukilavo oku sokolola ohuminyo ya Suku yatiamẽla koku mãlako olohali viosi. (Ukundi 7:10) Oku kuata elavoko liaco cika tu teyuila ndeci ongalau yi teyuila utue. Handi vali, elavoko liaco li tepulula asakalalo omuenyo kuenda li tu kuatisa oku limbuka okuti ovitangi viaco ka vika amamako oku nyõla uhayele wetu lovisimĩlo viwa kuenda ekalo lietu kespiritu.—1 Va Tesalonike 5:8.
[Elitalatu kemẽla 5]
Adama la Heva va likala oku pokola kuviali wa Suku
[Elitalatu kemẽla 7]
Suku wa likuminya oku nena oluali luna okuti ka mu kala vali ohali