Tu Lekisa Ndati Ohenda?
“Olonjanja viosi, eci ku moleha evelo, tu lingi eci ciwa komanu vosi, cinene ku vakuetu vakuetavo.”—VA GALATIA 6:10.
1, 2. Olusapo ulume u Samaria u tu longisa nye catiamẽla kohenda?
ULONGISI umue Wovihandeleko, poku sapela la Yesu, wo pula hati: “U o lisungue lame helie?” Yesu wo tambulula lolusapo hati: “Omunu umue wa tunda ko Yerusalãi kuenje wa kala loku lokila ko Yeriko, yu wa sikila peka liovingumba, vio lula, vio tota olombole, kuenje oku tunda, vio sia lokamuenyo kimbanda. Oco ca veta ño okuti ocitunda cimue ca kala loku lokilavo konjila yaco, kuenje eci co mola co pitahãla ombamba. Lu Lewi umue le, haico a linga, eci a keya kuenje wo mola wo pitahãla ombamba. Puãi u Samaria umue wa kala kungende kuenje weya oko a kasi, yu, eci o mola, wo kuatela ohenda. Oco [wo] kokela kokuaye, kuenje wa kuta apute aye oku itilako ulela lovinyu, loku u kapa kocimbulu caye, wo tuala konjo yolongende yu wo tata. Hẽla yaco wa pola olosingu vivali, yu wa vi eca ku mueleonjo, hati, U tata, la cosi o pesela vali, eci njiya vali, hu ci tiuwila.” Noke Yesu wa pula ulume waco hati: “Pokati kava vatatu, wa soka huti, Wa linga ndu a lisungue luna wa [tokekela] lovingumba, helie?” Ulume waco wa kumbulula hati: “Yu wo linga ohenda.”—Luka 10:25, 29-37a.
2 Ocikembe ulume u Samaria a kuatela ulume wa totiwa olombole ci lekisa eci ohenda yocili yi lomboloka! Ohenda oyo ya vetiya ulume u Samaria oku kuatisa ulume wa kupukila peka liovingumba. Pole, ulume u Samaria ka kũlĩhĩle ulume waco wa totiwa olombole, momo wa kala ocingendeleyi. Omo liaco, ofeka omunu a citiwila, etavo, kuenda ovituwa viepata liaye, ka vi tateka oku lekisa ohenda. Yesu noke yoku ta olusapo luatiamẽla kulume u Samaria, wa vetiya ulongisi waco hati: “Kuende, lovevo ka lingainge ndoco.” (Luka 10:37b) Tu sukila oku kapako elungulo liaco kuenda oku likolisilako oku lekisa ohenda ku vakuetu. Tu ci linga ndati? Volonjila vipi tu pondola oku lekisa ohenda?
“Nda Ukuele . . . Okasi Lepele”
3, 4. Oku lekisa ohenda ku vamanji ci kuetele esilivilo lie?
3 Upostolo Paulu wa popia hati: “Olonjanja viosi, eci ku moleha evelo, tu lingi eci ciwa komanu vosi, cinene ku vakuetu vakuetavo.” (Va Galatia 6:10) Omo liaco, tete tu konomuisi ndomo tu pondola oku lekisa ohenda ku vamanji.
4 Ndonge Tiago poku vetiya Akristão vocili oco va lekise ohenda ku vakuavo, wa soneha ndoco: “U ka kala kala lohenda ka tetuluiwa lohenda, haimo lumue ohenda yi yula vekanga.” (Tiago 2:13) Olondaka evi, vi tu longisa ndomo tu pondola oku lekisa ohenda yocili. Kelivulu lia Tiago 1:27, tu tangako ndoco: “Etavo liocili, hailio lia pua evĩho kovaso a Suku haeye Isia, lieli okuti, oku pasula ovimbumba lolosiwe kolohali viavo, loku lilava keliño lioluali.” Elivulu lia Tiago 2:15, 16 li popia hati: “Nda ukuele, ci kale ulume, ci kale ukãi, o kasi lepẽle haeye wa suka okulia kueteke keteke, kuenje nda umue pokati kene o popia lavo hati, Endi lombembua. Lisikĩlĩli. Kuti, puãi ka va iha ovina via sesamela etimba, ci silivila nye?”
5, 6. Tu lekisa ndati ohenda ku vamanji va kasi vekongelo lietu?
5 Oku tata vakuetu loku kuatisa vana va tala ohali, oco ocituwa cetavo liocili. Vefendelo lietu ka tu kuatisa lika vamanji lolondaka poku va sapuila hati kali ciwa. Pole, ohenda yi tu vetiya oku va kuatisa lovina tu kuete. (1 Yoano 3:17, 18) Tu pondola oku lekisa ohenda poku telekelako ava va vela, oku lingilako upange wovonjo ava va kuka, oku vambata vocendelo cetu poku enda kolohongele, kuenda oku yuvula oku limĩla vana va sukila ekuatiso lietu.—Esinumuĩlo 15:7-10.
6 Oku kuatisa vamanji konepa yespiritu, oco ocina ca velapo vali okuti ovipako vi sule. Momo tu vetiyiwa oku ‘kolisa ava va leñela kuenda oku kuatisa ava ka va kuete ongusu.’ (1 Va Tesalonike 5:14) “Akulu vakãi” va vetiyiwa oku kala “alongisi vovina viwa.” (Tito 2:3) Catiamẽla kakulu vekongelo, Embimbiliya li popia hati: “Va soka ndocivundilo coku tila ofela pamue ndocipundo coku tila ombela.”—Isaya 32:2.
7. Nye tu lilongisila kohenda vamanji vo ko Antiokea yo Suria va lekisa?
7 Kocita catete, vamanji va konguile ovina vialua, oco va kuatise ovimbumba, lolosiwe, kuenda vamanji vakuavo va sukilile ekuatiso, ndaño va kala kolofeka vikuavo. Eci uprofeto Agabo a popele okuti, “koluali luosi kuiya onjala ya lua,” vamanji va kala ko Antiokea yo Suria, va “likapela oku eca omunu omunu ndeci a tẽla, loku tuma otumbango tuoku kuatisa vakuetavo va kala vo Yudea.” Kuenje ovina viaco via eciwa “povaka a Barnaba la Saulu.” (Ovilinga 11:28-30) Nye ca siata oku pita koloneke vilo? “Ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka” wa siata oku pongiya ovisoko vioku kuatisa vamanji va vetiwa lahunguhungu, lovilemawe, kuenda otsunami (okuti ovilemawe vi pita vokalunga.) (Mateo 24:45) Vapuluvi aco, tu pondola oku lekisa ohenda poku eca olombanjaile vietu kuenda oku kuatisa kupange waco.
“Nda vu Kuatela Omanu Ocame”
8. Ocame ci tateka ndati ohenda?
8 Catiamẽla kovituwa vi pondola oku tateka ohenda ‘locihandeleko’ cocisola, ndonge Tiago wa soneha ndoco: “nda vu kuatela omanu ocame, wa lingi ekandu, kuenje vu pisiwa lovihandeleko nda vakuakusina.” (Tiago 2:8, 9) Oku kuatisa lika olohuasi kuenda vana va kemãla, ci koka oku “sitikila ovatui . . . kokuliyula kuosuke.” (Olosapo 21:13) Ocame ci tateka ohenda. Tu tẽla lika oku lekisa ohenda nda tua yuvula ocame.
9. Momo lie oku lekisa esumbilo ku vamanji va kuete ovituwa viwa kespiritu ka ci lombolokela ocame?
9 Anga hẽ oku lekisa ocisola capiãla ku manji umue vekongelo, ci lombolokavo ocame? Sio, hacoko. Catiamẽla ku Epafrodito wa kala ekamba liaye liupange, upostolo Paulu wa sonehela Ekongelo Liakristão lia kala ko Filipu hati: “Ava va linga ndeye va sesamela ekemainyo.” Momo lie? “Momo, pa kambele ño naito, nda wa fila upange wa Kristu. Wa likolisila oku telisa onjongole yene yoku ñuatisa, ndaño wa enda lomuenyo waye peka.” (Va Filipoi 2:25, 29, 30) Upange Epafrodito a linga wa sesamẽlele epandiyo. Pole, kelivulu lia 1 Timoteo 5:17, tu tangako hati: “Olondingupange viekongelo vi talavaya ciwa vi sesamela esumbilo . . . ca piãla [enene ava] va kunda lava va longisa.” Omanu vana va kuete ovituwa viwa kespiritu va sesamẽlavo epandiyo. Omo liaco, oku va sumbila ka ci lomboloka ocame.
“Olondunge Viokilu . . . Vie Yuka Ohenda”
10. Momo lie tu sukilila oku lava elimi lietu?
10 Catiamẽla kelimi, Tiago wa popia hati: “Lie yuka owule u koka okufa, kuenje ka li puyuka oku sovola evĩho. Tu sivaya lalio [Yehova] haeye Isia, hailio tu tuka lalio omanu va lulikiwa lesetahãlo lia Suku. Vomela umuamue mu tunda esivayo kuenda etuka.” Noke, Tiago wamisako hati: “Nda vovitima viene muli ukuse kuenda ovilivelo vioku livelisapo lika, ko ka lipandi okuti vu kembisa ovina viocili. Olondunge evi havioko vi tunda tunda kilu, puãi vioposi, haivio violoñeyi vĩvi Leliapu. Momo apa pa kuete onya lovilivelo vioku livelisapo lika, opo pali olonamalala lovilinga viosi vĩvi. Puãi olondunge viokilu, tete via pua evĩho, vali viombembua, haivio vionjuka kuenda via sunguluka, haivio vie yuka ohenda lapako awa, kuenda via pua atatahãi lelimbi.”—Tiago 3:8-10a, 14-17.
11. Tu lekisa ndati ohenda poku vangula?
11 Olombangulo vietu, ovio vi lekisa nda tu kuete olondunge “vie yuka ohenda.” Nda tu livelisapo loku lipanda, oku kemba vakuetu ale oku vangula olombonde, ci lekisa nye? Osamo 94:4 yi popia hati: “Olondingaĩvi viosi vi lipandiya.” Oku sokola vakuetu ocituwa cimue ci nyõla onduko yiwa yavo! (Osamo 64:2-4) Ivaluka okuti eci “ombangi yesanda yi [popia] uhembi,” kuiyilila ovitangi vialua. (Olosapo 14:5; 1 Olosoma 21:7-13) Noke yoku eca olonumbi viatiamẽla koku yuvula olombonde, Tiago wa popia hati: “A vamanji, oku linga ndoco haciwako.” (Tiago 3:10b) Oco tu lekise ohenda tu sukila oku unjuka, oku kala vakuambembua, kuenda oku sunguluka poku vangula la vakuetu. Yesu wa linga hati: “Mopia lene siti, Keteke Liekanga omanu va puliwa olondaka viosi viesanda va popia kuenje va kumbulula ondaka ondaka.” (Mateo 12:36) Omo liaco, oku lekisa ohenda poku vangula ci kuete esilivilo!
“Eceli Omanu Ahuku Avo”
12, 13. (a) Olusapo luatiamẽla kukuenje wa levalele cime caye lu tu longisa nye? (b) Nye ci lomboloka oku tetela vakuetu akũi epanduvali kolonjanja kolonjanja epanduvali?
12 Olusapo lua Yesu luatiamẽla kukuenje wa levalele cime caye ci soka 60.000.000 kolokondu, lu tu longisavo esilivilo lioku lekisa ohenda. Omo okuti ka kuatele epondolo lioku feta, ukuenje wa livondela ku cime caye oco vo wecele ofuka yaye. Omo cime caye wo “kuatela ohenda,” wo wecela. Puãi ukuenje waco, eci a tunda, wa sanga ukuavo o kasi lofuka yaye yocita colosendu, kuenje wo kuata, yu wo kapa vokayike. Eci cime caco a yeva ovina ukuenje waye a linga wa tuma oku u vilikiya, kuenje wa popia laye hati: “Okuenje wa huka, nda ku ecela ofuka yina yosi omo wa meya. Ka ca ku sesamelele hẽ oku linga ukuẽle ohenda ndeci nda ku linga ohenda?” Kuenje cime caye wo weca kolonjambuli. Yesu wa malusula olusapo luaco hati: “Haico Tate ukuailu a linga lene vosi nda ka weceli vakuele lutima wosi.”—Mateo 18:23-35.
13 Ndomo ca lekisiwa volusapo olu, voku linga ohenda mua kongela oku ecela vakuetu! Yehova wa siata oku ecela olohole vietu. Anga hẽ ka tu pondolavo oku ecelela “omanu ahuku” avo? (Mateo 6:14, 15) Osimbu handi Yesu ka tele olusapo luatiamẽla kukuenje ka ecelele ukuavo, Petulu wo pula hati: “A Ñala, olonjanja viñami ukuetu a ndueyela okuti lopo ndu wecela, olonjanja epanduvali ale?” Yesu wo kumbulula hati: “Si popi love siti, olonjanja epanduvali, puãi mopia siti, akũi epanduvali kolonjanja kolonjanja epanduvali.” (Mateo 18:21, 22) Olondaka viokuti, omunu o kuete ohenda, ecela vakuavo “akũi epanduvali kolonjanja kolonjanja epanduvali,” vi lomboloka okuti, oku ecela ka ku kuete esulilo.
14. Ndomo ca sonehiwa kelivulu lia Mateo 7:1-4, tu lekisa ndati ohenda?
14 Yesu Vohundo a lingila Komunda wa tukula onjila yikuavo yoku lekisa ohenda. Eye wa popia hati: “Ko ka veli oco ko ka veliwe. Momo evelo vu vela lalio halio vo veli lalio . . . Ci kasi ndati okuti o lete okacinene ka kasi viso liukuẽle puãi ku lete ohangalo yi kasi viso liove? O popia ndati [la manjove] huti, Linga hu fele okacinene ka kasi viso liove, osimbu viso liove muẽle ohangalo haimo yi li?” (Mateo 7:1-4) Omo liaco, eteke leteke tu sukila oku lekisa ohenda ku vakuetu poku ecela akandu avo kuenda oku yuvula oku va sombisa.
“Tu Lingi Eci Ciwa Komanu Vosi”
15. Momo lie ka tu lekisila lika ohenda ku vamanjetu?
15 Ndaño okuti elivulu lia Tiago li tu vetiya oku lekisa ohenda ku vamanji, eci ka ci lomboloka okuti ka tu lekisa vali ohenda komanu vakualuali. Osamo 145:9, yi popia hati: “Yehova o lingila vosi ohenda. Ocisola caye ci kasi koviluvo viaye viosi.” Tu vetiyiwavo oku ‘setukula Suku’ kuenda oku ‘lingila eci ciwa komanu vosi.’ (Va Efeso 5:1; Va Galatia 6:10) Ndaño okuti ka tu sole “oluali pamue ovina vi kasi voluali,” tu sukila oku lekisa ocikembe komanu va kasi voluali.—1 Yoano 2:15.
16. Ovina vipi via kongeliwa voku lekisa ohenda komanu vakualuali?
16 Etu Tuakristão, eci tu limbuka okuti omanu va kasi oku liyaka lovina ‘viya ño, havio vi veta ño,’ ale ovitangi vikuavo, ka tu yuvula oku va kuatisa. (Ukundi 9:11) Ocili okuti ovitangi omanu va liyaka lavio, ovio vi tu vetiya oku va kuatisa lovina tu kuete. (Olosapo 3:27) Poku kuatisa olosuke, tu sukila oku kuata utate oco ka tuka va vetiye oku linga ovisiãi. (Olosapo 20:1, 4; 2 Va Tesalonike 3:10-12) Vohenda mua kongela oku lekisa olondunge poku eca ekuatiso.
17. Ocina cipi ca velapo tu pondola oku lingila omanu vana ka va kasi letu Vekongelo?
17 Onjila yiwa yoku lekisa ohenda komanu vakualuali, oku va sapuila ocili Cembimbiliya. Momo lie? Momo omanu valua va kasi vupeke wespiritu. Ka va kũlĩhĩle ndomo va liyaka lovitangi viavo, ka va kuete elavoko lalimue komuenyo, kuenje “va pekengua kuenda va sakalaisua ndolomeme ka vi kuete ungombo.” (Mateo 9:36) Ondaka ya Suku tua siata oku sandeka, yi va kuatisa oku liyaka lovitangi momo yi kasi ‘ndovela yolomãhi viavo.’ Eci Embimbiliya li popia catiamẽla kolohuminyo via Suku, li va ĩha elavoko lia suapo momo ci kasi ‘ndocinyi conjila yavo.’ (Osamo 119:105) Tu kuete esumũlũho linene lioku sapuilako omanu oco va kuatevo ukũlĩhĩso watiamẽla kovina viaco! Omo okuti “ohali ya piãla” yi kasi ocipepi, yilo oyo otembo yoku lekisa ombili kupange woku kunda olondaka viwa Viusoma kuenda oku longisa omanu oco va linga olondonge. (Mateo 24:3-8, 21, 22, 36-41; 28:19, 20) Ocili okuti, oku lekisa ohenda, oco ocina ca velapo tu sukila oku lingila vakuetu.
Eci “Ovina vi Kasi Vutima”
18, 19. Momo lie tu sukilila oku likolisilako oku kala vakuahenda?
18 Yesu wa popia hati: “Ocilumba ca velapo vali vu tẽla oku eca, ohenda vu kuete vutima, kuenje ovina viosi vi yelisua.” (Luka 11:41, NW ) Oco tu lekise ohenda yocili, tu sukila oku eca olombanjaile locisola kuenda lutima wetu wosi. (2 Va Korindo 9:7) Oku lekisa ohenda ci kuete esilivilo, momo voluali mue yuka ungangala, ocipululu, kuenda ovitangi vikuavo!
19 Tu likolisiliko oku lekisa ohenda. Nda tua ci linga, tu kasi oku kuama ongangu ya Suku. Momo ci tu kuatisa oku kala lesanju komuenyo.—Mateo 5:7.
Nye wa li Longisa?
• Momo lie ci kuetele esilivilo oku lekisa ohenda ku vamanjetu?
• Tu pondola ndati oku lekisa ohenda komanu va kasi letu vekongelo?
• Tu lekisa ndati ohenda komanu ka va kasi vekongelo?
[Elitalatu kemẽla 9]
Ulume u Samaria wa kala ukuahenda
[Elitalatu kemẽla 10]
Akristão vakuete ohenda yalua
[Elitalatu kemẽla 13]
Onjila ya velapo yoku lekisa ohenda komanu vakualuali, oku va longisa ocili Cembimbiliya