Ondaka ya Yehova yi Kasi Lomuenyo
Atosi a Velapo Velivulu Lia Yoeli Kuenda Lia Amosi
OVINA viosi Yoeli a popia viatiamẽla kokuaye, vi lekisa okuti wa kala “omõla a Petueli.” (Yoeli 1:1) Yoeli velivulu liaye, ka lomboluile calua catiamẽla kovina vikuavo. Pole, ulandu waye wa u tiamisila kocitumasuku cina a soneha kunyamo wo 820, noke lianyamo ecea tunde eci Usiya a linga osoma ya va Yuda. Momo lie Yoeli ka situluile lacimue catiamẽla kokuaye? Momo wa lombolola lika eci catiamẽla kesapulo liaye. Pole, ka situluile lacimue catiamẽla konumiwa yaco.
Koloneke via Usiya, Amosi wo ko Yuda, una wa enda ‘oku lombuila oviti viakuyu,’ wa nõliwa oco a linge uprofeto. (Amosi 7:14) Yoeli wa kala uprofeto ko Yuda. Pole, Amosi, wa tumiwile konano yofeka kua kala apata ekũi liusoma wa va Isareli. Elivulu liaco, lia malusuiwa oku sonehiwa kunyamo wo 804, eci uprofeto a tiuka ko Yuda. Pole, lia sonehiwa vupopi wa leluka oco li kuatise omanu vosi.
MOMO LIE A POPELA HATI “ETEKE LIACO WE”?
Yoeli vocinjonde a kuata, wa mola efengi liavõle, lapange kuenda apolovi. Efengi liaco, li lomboloka “omanu va pama haivo vakahandangala,” kuenda “va yoloka lutõi ha va yaki.” (Yoeli 1:4; 2:2-7) Yoeli wa popia hati: “Eteke liaco we! Momo eteke lia Yehova li kasi ocipepi, liya ndenyõleho li tunda ku Tõlo.” (Yoeli 1:15) Yehova wa lungula olonungi via Siono poku popia hati: “Pongolokeli kokuange lutima wosi.” Nda va tavele, Yehova nda ‘wa va kuatela ohenda.’ Kuenje, nda wa kapa ocipãla vana “va tunda konano.” Osimbu handi eteke linene lia Yehova ka lieyile, eye ‘oka sukumuila espiritu liaye komanu vosi.’ Kuenje, ‘oka lekisa olondimbukiso kilu kuenda posi.’—Yoeli 2:12, 18-20, 28-31.
Omanu vakualofeka va lalekiwa kuyaki hati: “Teli atemo ene ha a lingi olosipata, kuenda olomila viene ha vi lingi olonjelia.” Ovo va lalekiwa ‘okuiya kocimbota ca Yehosafata,’ kuna veya oku nyoliwila. “Yuda puãi o tumãla ño-o hũ.”—Yoeli 3:10, 12, 20.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
1:15; 2:1, 11, 31; 3:14—“Eteke lia Yehova” li lomboloka nye? Eteke lia Yehova, li lomboloka otembo eye aka nyola ovanyali vaye, pole oka popela afendeli vaye vocili. Eteke liaco, lieyile ale ko Bavulono yosimbu, kunyamo wo 539, eci ya lunduiwa la va Medo kuenda va Persia. (Isaya 13:1, 6) Omo liaco, ‘eteke likuavo lia Yehova,’ li kasi ocipepi, kuenda eye oka lundula o ‘Bavulono Yinene,’ okuti ocisoko catavo esanda voluali.—Esituluilo 18:1-4, 21.
2:1-10, 28—Ocitumasuku catiamẽla kokuiya kuefengi liolohuma ca tẽlisiwa ndati? Embimbiliya ka litukula efengi lalimue liapange lieyile vofeka yo Yuda, ndomo ca lomboluiwa kelivulu lia Yoeli. Citava okuti, efengi Yoeli a tukula, lia tẽlisiwa kunyamo wa 33, eci Yehova a pesila espiritu liaye kolondonge viatete via Kristu. Kuenje, va fetika oku kunda esapulo limue lia yokokisa asongui vetavo liesanda. (Ovilinga 2:1, 14-21; 5:27-33) Koloneke vilo, tu kuetevo epuluvi lioku kundila omanu esapulo liaco.
2:32—Oku “tukula onduko ya Ñala [Yehova]” ci lomboloka nye? Oku tukula onduko ya Suku ci lomboloka oku yi kũlĩha ciwa, oku yi sumbila, loku yi kolela, kuenda oku yi sapula komanu vosi.—Va Roma 10:13, 14.
3:14—‘Ocimbota coku tetuluila’ ci lomboloka nye? Ci lomboloka ocitumãlo ca Suku coku yambula olondingaĩvi. Koloneke via Soma Yehosafata woko Yuda, okuti onduko yaco ya lombolokele hati, ‘Yehova Onganji,’ Suku wa yovola va Yuda peka liolohoka poku tateka asualali oku tẽlisa ocimaho cavo. Ocitumãlo caco va ci tukuilevo hati, ‘ocimbota ca Yehosafata.’ (Yoeli 3:2, 12) Koloneke vilo, ci lomboloka ocitumãlo cina olofeka vika nyoliwila, ndeci ayuva a kosiwila vocikoselo covinyu.—Esituluilo 19:15.
Ceci tu Lilongisilako:
1:13, 14. Oco tu popeliwe, tu sukila oku likekembela lutima wosi kuenda oku limbuka okuti, Yehova eye Suku yocili.
2:12, 13. Oku likekembela kuocili, ku limbukiwila kovilinga. Ka mua kongelele oku ‘tola uwalo wo ketimba,’ pole mua kongela ‘oku tola utima.’ Omunu wosi o ci linga, o lekisa elikekembelo liocili.
2:28-32. “Vosi va tukula onduko ya Yehova [vaka] popeliwa” ‘keteke linene lia Yehova, hailio li yokokisa.’ Tu eca olopandu omo Yehova a eca espiritu liaye komanu vosi ndeci: Kamalẽhe, kakulu, kalume, kuenda akãi okuti, va litumbika kupange woku tẽlisa ocitumasuku coku kunda “ovilinga vinene via Suku!” (Ovilinga 2:11) Osimbu tu lavoka eteke lia Yehova, tu sukila oku ‘kola kovimuenyo vietu loku sumbila Suku.’—2 Petulu 3:10-12.
3:4-8, 19. Yoeli wa sapula hati, olofeka viosi via kala ocipepi lo Yuda, via sesamẽlele oku lunduiwa omo lioku lambalala omanu va Suku. Kuenje, ocitumasuku caco ca tẽlisiwa eci Nevukandesa Soma yo Bavulono a lundula olupale luo Turo. Noke, eci olupale lumue lua kala vokati kokalunga lua lunduiwa la Alexandre Unene, kua pondiwa asualali valua kumue lomanu vana va kemala. Kuenje, ci soka 30.000 komanu, va landisiwa kupika. Cimuamue haco Alexandre kumue lolohoka viaye va linga ku va Filisiti. Kocita cakũala Kotembo Yale, olupale luo Edome lueya oku siala elunda. (Malakiya 1:3) Oku tẽlisiwa kuovitumasuku viaco, ku pamisa ekolelo lietu ku Yehova, Ukuakutẽlisa olohuminyo viaye. Ovio, vi lekisa onima Yehova aka eca ku vana va lambalala afendeli vaye koloneke vilo.
3:16-21. “Ilu longongo [vika] lisenga,” kuenda vakualofeka vaka lunduiwa la Yehova. Pole, ‘Yehova oka kala ocikolo ale ocivundilo comanu vaye.’ Kuenje oka eca omuenyo ko pui kokuavo, kuenda ekalo liwa voluali luokaliye. Omo liaco, tu sukila oku amamako lukamba wetu la Yehova, osimbu tu lavoka eteke lioku kundula olondingaĩvi.
“LIANGILIYA OKU LISANGA LA SUKU YOVE”
Amosi wa kuata esapulo lioku lungula ovanyali vana va ñualele ocingonja va Isareli kuenda va Yuda. Va Suria, va Filisiti, va Turo, la va Edome kuenda va Moavi, va nyoliwa omo lioku lambalala omanu va Suku. Cimuamue haco ca pita la va Yuda, omo lioku “nyehũla ocihandeleko ca Yehova.” (Amosi 2:4) Nye ci popiwa catiamẽla kusoma wapata ekũi lia va Isareli? Vekandu liavo mua kongelele oku talisa ohali olosuke, evĩho, kuenda oku tata lãvi ovaprofeto va Suku. Amosi wa lungula hati, Yehova o ‘yambula ovotala a Betele.’ Kuenje, ‘olonjo viokuenye lolonjo viondombo viosi o vi nyõlẽla pamuamue.’—Amosi 3:14, 15.
Ndaño va Isareli va yambuiwa olonjanja vialua, pole, vamamako lovituwa viavo vĩvi. Omo liaco, Amosi wa va sapuila hati: “Liangiliya oku lisanga la Suku yove.” (Amosi 4:12) Ku va Isareli, eteke lia Yehova, lia lombolokele oku ambatiwa la va Asuria “kumandekua oku pitahãla ko Damasko.” (Amosi 5:27) Ndaño ovitunda vio ko Betele via kala oku lambalala Amosi, eye wamamako loku pandikisa. Omo liaco, Yehova wa sapuila Amosi hati: “Efulilo lieya komanu vange va Isareli. Si va pitahãla [ale si va ecela] vali.” (Amosi 8:2) Ndaño Onjembo ale olomunda via lepa, ka vi tẽla oku teyuila olondingaĩvi keteke lionyeño ya Suku. (Amosi 9:2, 3) Pole, Yehova wa ecele komanu vaye ohuminyo yoku tumbulula ofeka yavo poku va sapuila hati: “Numbulula vali uwa womanu vange va Isareli. Va tumbulula alunda loku tungamo. Va peka oviumbo viayuva loku nyua ovinyu viaco. Va kũlavo oviumbo loku lia epako liavio.”—Amosi 9:14.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
4:1—‘Olomange violongombe via Basiane’ vi lomboloka nye? Ocitumãlo coko Basiane ca kala kutundilo ocipepi Lokalunga ko Galilea, ca kũlĩhĩwile calua omo liombuto yiwa yovinyama oku kongelamo olongombe. Ocitumãlo caco, ca kuata owangu uwa woku tekula ovinyama. Omo liaco, Amosi wa sokisa akãi voko Samaria, ndolomange violongombe vioko Basiane, omo lioku sola kuavo ukuasi lovina viwa. Akãi vaco, va enda oku kisika ‘va veyavo’ oku nyana olohukũi, oco va yukise olonjo viavo lovokuasi.
4:6—Ondaka “okuyela kuovayo,” yi lomboloka nye? Ondaka yaco, yi lomboloka otembo yonjala eci ovayo amamako loku yela omo ‘liekambo liokulia.’
5:5—Nye ci lekisa okuti va Isareli ‘ka va sandele Ombetele’? Yerevoama, wa tungile onale yulu oco yi fendeliwe ko Betele. Omo liaco, olupale luaco lueya oku linga ono yefendelo liesanda. Giligali la Bereseva va kalavo olosuku vimue viesanda via enda oku fendeliwa. Oco va Isareli va puluke keyambulo liaco, va sukilile oku liwekapo oku fendela olosuku viaco, okuti va sanda Yehova.
7:1—‘Ovikũla soma a kelula’ vi lomboloka nye? Ovikũla viaco, vi lomboloka elisimu soma a enda oku pinga oco a landele okulia ovinyama viaye kuenda omanu vaye vakuakuendela kolokavalu. Elisimu liaco, lia enda oku fetiwa ‘kefetikilo lioku tunda kua sulako kuovikũla.’ Noke evi via supapo, ovio omanu va enda okunguila volosila viavo. Pole, osimbu handi ka vonguile, kua enda okuiya olohuma vilia ovikulia viosi kuenda ovikũla vikuavo.
8:1, 2—“Ohumba yapako ondombo” ya lombolokele nye? Via lombolokele okuti, eteke lia Yehova lia kala ocipepi. Eci Yehova a kuatisa Amosi oku mola “ohumba yapako ondombo,” ca lombolokele okuti, esulilo ku va Isareli lia kala ocipepi. Omo liaco, Suku wa sapuila Amosi hati: “Efulilo lieya komanu vange va Isareli. Si va pitahãla [ale si va ecela] vali.”
Ceci tu Lilongisilako:
1:3, 6, 9, 11, 13; 2:1, 4, 6. Omo lionyeño Yehova a kuatela va Isareli, la va Yuda kuenda olofeka epandu via va ñualele, wa popia hati: “Oku tiula eyambulo lialio si kuatako.”—Amosi 9:2-5.
2:12. Tu sukila oku yuvula oku kokisa owesi akundi votembo yosi, vamanji va nyula akongelo, olomisionaliu, kuenda vamanji va talavaya Kombetele, poku va vetiya oku siapo upange wavo oco va litumbike kovopange oku sanda ovina viomuenyo. Pole, tu sukila oku va vetiya oco vamameko lupange wavo uwa.
3:8. Ndeci omunu a kuata usumba omo liohosi yikoma, haco ca pita la Amosi. Eye wa vetiyiwa oku kunda ovina Yehova a popia hati: “Kuende. Ka imbe owanji komanu vange.” (Amosi 7:15) Oku sumbila Suku ku tu vetiya oku lekisa ombili kupange woku kunda olondaka viwa Viusoma.
3:3-15; 5:11. Yehova wa kuatisa Amosi oku ‘imba owanji’ kolohuasi vina ka via kapeleko okuiya kueteke lia Yehova. Eye citava okuti o tu ĩhavo uloño woku kundila esapulo Liusoma vovikanjo viomanu vana ka va lekisa onjongole.
4:6-11; 5:4, 6, 14. Ndaño okuti va Isareli olonjanja vialua va likala oku ‘pongolokela’ ku Yehova, pole wa va sapuila hati: “Sandiliyi Yehova kuenje vu kala lomuenyo.” Osimbu Yehova a ecelela okuti oluali lulo lu amamako, tu sukila oku lungula omanu oco veye Kokuaye.
5:18, 19. Omunu wosi o “livela eteke lia Yehova” osimbu ka lipongiyile, eveke. Eye o sokisiwa la umue o tila ohosi oco a ñualehele longue. Noke, o tila ongue, oco a lumaniwe lonyoha. Omo liaco, tu sukila oku ‘lavulula’ konepa yespiritu, loku kapelako eteke lia Yehova.—Luka 21:36.
7:12-17. Tu sukila oku yuvula usumba poku kunda esapulo lia Suku.
9:7-10. Ocili okuti va Isareli va kala ocitumbulukila comanu vakuekolelo kosimbu, kuenda ca vana va nõliwa la Suku va yovuiwa Kegito. Pole, omo liovituwa viavo vĩvi, va yambuiwa la Suku ndeci ca pita lepata lia Kusi. Cimuamue haco ci pondola oku pita letu okuti, ndaño tumanu va Suku, nda ka tu lekisa ovituwa viwa, ka tu taviwa laye. Omo liaco, oco tu taviwe laye, tu sukila ‘oku u sumbila loku linga esunga.’—Ovilinga 10:34, 35.
Ceci tu Sukila Oku Linga
Eteke lienyolẽho lioluali lua Satana li kasi ocipepi. Suku wa ecele espiritu sandu kafendeli vaye kosimbu, lina lia va kuatisa oku lungula omanu catiamẽle kokuiya kueteke liaye. Omo liaco, tu sukilavo oku kundila omanu oco va kũlĩhe Yehova kuenda ‘oku tukula onduko yaye.’—Yoeli 2:31, 32.
Amosi wa lungula omanu hati: “Suvuki evĩho. Soli esunga. Kali lesunga kolombundi.” (Amosi 5:15) Osimbu tu lavoka okuiya kueteke lia Yehova, tu sukila oku kuata ukamba Laye kuenda oku litepa loluali lulo lua vĩha. Omo liaco, tu pondola oku lilongisa ovina vialua vi sangiwa velivulu lia Yoeli kuenda lia Amosi!—Va Heveru 4:12.
[Elitalatu kemẽla 4]
Uprofeto Yoeli wa popele hati: “Eteke lia Yehova li kasi ocipepi”
[Elitalatu kemẽla 7]
Tu sukila oku yuvula usumba okuti tu kuata utõi woku kunda ondaka ya Suku ndeci Amosi a linga