Popeliwa Kayonjo Ukuakutela Olonjila
“[Yehova] o ku popela konjanjo ukuakutela [ale ukuakupetuila] olonjila.”—OSAMO 91:3.
1. “[Ukuakupetuila] olonjila” helie, kuenda momo lie a kokela ohele?
AKRISTÃO vosi, va siata oku liyaka lunyali umue o kuete uloño wa velapo womanu. Unyali waco, wa tukuiwa Kosamo 91:3 okuti, “[ukuakupetuila] olonjila.” Unyali waco helie? Utala Wondavululi 1 wosãi Yevambi wunyamo wo 1883, u lombolola okuti, unyali waco Satana Eliapu. Eye wa siata oku kapa olonjanjo vioku yapula omanu va Yehova, ndeci ukuakupetuila olonjila a siata oku linga.
2. Momo lie Satana a sokisiwila lukuakupetuila olonjila?
2 Kosimbu, olonjila via enda oku kuatiwa omo liovonya avo a posoka, kuenda ovisungo viwa via enda oku imba. Ovio via siatavo oku kuatiwa oco viliwe kuenda oku eciwa ndovilumba. Pole, olonjila via lunguka, kuenda ka ca lelukile oku vi kuata. Ukuakupetuila olonjila wa tu kuiwa Vembimbiliya, tete o kũlĩhĩsa ekalo liolonjila a yongola oku kuata. Noke, o sanda onjila yoku vi kuata. Embimbiliya li sokisa olonjanjo via Satana lukuakupetuila olonjila, kuenje, eci ci tu kuatisa oku limbuka atutu aye. Eliapu lia siata oku kũlĩhĩsa ekalo liomunu lomunu. Olio li kũlĩhĩsa ovituwa vietu, kuenje li sandiliya onjila yoku tu yapula. (2 Timoteo 2:26) Nda tua kuatiwa lalio, tu tepa ukamba wetu la Suku, kuenda ka tu kuata omuenyo ko pui. Omo liaco, tu sukila oku limbuka ayonjo ‘ukuakupetuila olonjila’ oco ka tuka yapuisiwe.
3, 4. Olonjanjo via Satana vi sokisiwa ndati latutu ohosi kuenda onyoha?
3 Vupopi umue wocindekaise, ukualosamo wa sokisa olonjanjo via Satana latutu omõla wohosi ale onyoha. (Osamo 91:13) Satana o yapula omanu va Yehova poku va lambalala, ndeci ohosi ya siata oku linga. (Osamo 94:20) Alambalalo aco, a siata oku vetiya omanu oku liwekapo oku vumba Yehova. Pole, olonjanja vimue, a siata oku vetiya omanu va Suku oku likuata omunga. Ayonjo a Satana a sokisiwa ndati layonjo onyoha?
4 Eliapu lia siata oku yapula omanu luloño waye kuenje, o va kuata ndeci onyoha yi kuete owule ya siata oku linga. Eye wa siata oku yapuisa vamue pokati komanu va Suku oco va linge ocipango caye, loku siapo oku vumba Yehova, kuenje va pita lovitangi. Tua sanjuka calua omo lioku kũlĩha olonjanjo via Satana. (2 Va Korindo 2:11) Omo liaco, tu konomuisi olonepa vikuãla violonjanjo Satana a siata oku kuama, vina vi kasi ndevi ‘viukuakupetuila olonjila.’
Usumba Lomanu
5. Momo lie eyonjo lioku ‘kuatela usumba omanu’ lia siatela oku yapula valua?
5 ‘Ukuakupetuila olonjila’ wa kũlĩha okuti omanu va sole oku taviwa la vakuavo. Akristão va kuetevo onjongole yoku kuata ukamba lomanu vakuavo. Omo liaco, Eliapu lia siata oku vetiya Akristão oco va sakalale leci omanu va sima catiamẽla kokuavo. Eye wa siata oku kapela omanu va Suku onjanjo yoku ‘kuatela usumba vakuavo.’ (Olosapo 29:25) Nda usumba lomanu u vetiya afendeli va Suku oku linga eci ka ci sanjuisa Yehova, ale va liwekapo oku linga eci Ondaka ya Yaye yi popia, ci lekisa okuti, va kasi oku yapuisiwa ‘lukuakupetuila olonjila.’—Esekiele 33:8; Tiago 4:17.
6. Ulandu upi u lekisa ndomo amalẽhe va pondola oku yapuisiwa ‘lukuakupetuila olonjila’?
6 Citava okuti, umalẽhe umue o vetiyiwa lakamba vaye vo kosikola oco a sipe. Pole, eci a tunda kosikola o sumua calua poku sokolola esunga lieci a sipila. Momo wa linga cimue ci kapa kohele uhayele waye, kuenda wa sumuisa Suku. (2 Va Korindo 7:1) Wa yonjiwa ndati? Citava okuti wa yonjiwa lakamba vãvi, kuenje wa kuata usumba wokuti, nda ka ci lingile ka taviwa lavo. Ene amalẽhe, yuvuli oku yapuisiwa ‘lukuakupetuila olonjila’! Oco ka uka yapuisiwi la Satana, yuvuli oku linga ovina vimue lakamba vãvi ndaño vievi vitito. Pokoli kelungulo Liembimbiliya oco u yuvuli akamba vãvi.—1 Va Korindo 15:33.
7. Satana wa siata oku vetiya ndati olonjali vimue oku hongua kespiritu?
7 Akristão vakualondunge, va kũlĩha okuti, va kuete ocikele coku eca ovina epata li sukila. (1 Timoteo 5:8) Pole, Satana o yongola okuti, ka va kapiko onumbi yaco. Vamue, ka va siatele oku enda kolohongele omo lioku kisikiwa oku talavaya olowola vialua kupange. Ovo va kuete usumba woku pinga ku cime cavo oco va ende kohongele yofeka vokuenda kuoloneke vitatu loku fendela Yehova kumue la vamanji. Oco tu yuvule onjanjo yaco, tu sukila oku “kolela Yehova.” (Olosapo 3:5, 6) Okuivaluka okuti vosi yetu tu manu va Yehova, kuenda o tu tata, ci tu kuatisa oku kuata ovituwa via sunguluka. Ene alonjali, anga hẽ, wa koleli okuti Yehova o tata epata liene, nda u linga ocipango caye? Ale weceleli oku yapuisiwa Leliapu loku linga ocipango caye omo liusumba lomanu? Tu ku vetiyi oku konomuisa apulilo ava lekuatiso liolohutililo.
Onjanjo Yovokuasi
8. Satana wa siata oku vetiya ndati omanu oco va tiamisile utima kovokuasi?
8 Satana wa siata oku yapula omanu poku va vetiya oku tiamisila utima kovokuasi. Vakualomĩlu va siata oku vetiya omanu oku kala olohuasi lonjanga, ndaño volomĩlu viaco mua kongela oku nyana. Kuenje, omanu valua va Suku, va siata oku yapuisiwa lolomĩlu viaco. Olonjanja vimue, vamanji vana okuti olohuasi, va siata oku vetiya vakuavo vekongelo lovisimĩlo ka via sungulukile poku va sapuila hati: “Talavaya calua. Kuenje, eci o linga ohuasi, o puyuka, kuenda o kuata esanju. Noke, o litumbika kupange wakundi votembo yosi.” Pole, tu sukila oku lunguka lovisimĩlo viaco. Momo, vi lekisa ‘uveke’ wulume una ohuasi Yesu a tukula volusapo luaye.—Luka 12:16-21.
9. Momo lie Akristão vamue va siatela oku wila vonjanjo yoku kuata ovokuasi?
9 Omo okuti Satana eye ombiali yoluali lulo, wa siata oku vetiya omanu oku kuata onjongole yoku sanda ovokuasi. Onjongole yaco, yi kapa kohele omuenyo Wakristão, loku totomisa ondaka ya Suku, kuenje va kala ‘ndocikupa’ okuti ka va imi apako. (Marko 4:19) Embimbiliya li tu vetiya oku sanjukila okulia tu kuete kuenda eci tu lisikĩlila. (1 Timoteo 6:8) Pole, valua va siata oku kuatiwa ‘lukuakupetuila olonjila,’ momo ka va pokola kelungulo lia tukuiwa ndeti. Anga hẽ, va vetiyiwa lepela oco va kuame omuenyo va yongola? Nye ci popiwa catiamẽla kokuetu? Anga hẽ, ovisimĩlo vioku kuata ovokuasi via siata oku tu vetiya oku tepulula onjongole yoku kuama efendelo liocili? (Hagai 1:2-8) Vamue eci va limbuka okuti olombongo vofeka vi kasi oku tepuluka, va siata oku talavaya calua oco vamameko lovokuasi avo. Kuenje, va kapa kohele ekalo liavo kespiritu. Ovisimĩlo viaco, vi sanjuisa ‘ukuakupetuila olonjila’!
Onjanjo Yovitalukilo ka Via Sungulukile
10. Nye Ukristão a sukila oku konomuisa?
10 Onjila yikuavo ‘ukuakupetuila olonjila’ a siata oku kuama, oku nyola olondunge viomanu vioku limbuka eci ciwa leci cĩvi. Va Sodoma lava Gomora, va tiamisilile lika ovitima viavo kovitalukilo ka via sungulukile. Asapulo vo televisãu kuenda ana a sandekiwa vovikanda viasapulo, a siata lika oku vetiya ungangala kuenda upuepue. Ovitalukilo viaco, via siata oku nyola olondunge viomanu, kuenje ka va tẽla “oku tepisa pokati keci ciwa leci cĩvi.” (Va Heveru 5:14) Pole, tu sukila oku ivaluka olondaka Yehova a eca vonduko yuprofeto Isaya poku popia hati: “Ava va tukula cĩvi vati, Ciwa, lava va tukula ciwa vati, Cĩvi, ngongo yavo!” (Isaya 5:20) Anga hẽ, ‘ukuakupetuila olonjila’ o kasi oku ku yapuisila kovitalukilo vina ka via sungulukile? Oku konomuisa ekalo lietu, ci kuete esilivilo.—2 Va Korindo 13:5.
11. Elungulo lipi liatiamẽla kovipama vio Televisãu lia eciwa Vutala Wondavululi?
11 Vokuenda kuanyamo a pita, Utala Wondavululi wa lungula afendeli va Suku catiamẽla kovipama vi lekisiwa vo Televisãu.a Elugulo liaco lia eciwa omo liovina vĩvi via siata oku lekisiwa vovingungu viasapulo, ndomo ci lekisiwa vulandu wa popia hati: “Omanu va siata oku linga ovina vialua ka via sungulukile poku lekisa esunga lioku sanda umue va sole. Ufeko umue ka kuelele haeye omisi, wa popia lekamba liaye hati: ‘Vitor ndu sole. Ovina vikuavo si vi tendi vali. Ndi yongola lika oku cita laye omõla!’ Omo lionjongole yaco, ka ci leluka oku limbuka okuti ovisimĩlo viaye ka via sungulukile. Ove citava okuti o solevo Vitor. Kuenje, o kuatela ohenda ufeko waco, kuenda o kuata ‘elomboloko’ lieci a yevite vutima waye. Ukãi umue wa limbuka eyonjo liukahonga wa popia hati: ‘Ka ca lelukile oku limbuka ndomo omunu a kasi oku wila veyonjo.’ Noke wamisako hati: ‘Tua kũlĩha okuti, ukahonga ka wa sungulukile. . . . Pole, nda limbuka okuti, lovisimĩlo viange nda kala oku panga onepa kelinga liaco.’ ”
12. Ovolandu api a lekisa elungulo liovipama vimue via siata oku lekisiwa vo Televisãu?
12 Tunde eci olonumbi via tukuiwa ndeti via sandekiwa toke cilo, ovipama via vĩha, via livokiya calua. Kolofeka vimue, ovipama viaco via siata oku lekisiwa vokuenda kueteke liosi. Alume lakãi, kuenda amalẽhe, ovitima viavo, via tekela lika koku tala ovitalukilo viaco vĩvi. Pole, tu sukila oku yuvula oku yapuisiwa lovisimĩlo viaco vĩvi. Tu sukilavo oku yuvula ovisimĩlo violuali viokuti, ovitalukilo ka via sungulukile ka vi nena ovitangi. Anga hẽ, ca sunguluka Ukristão oku nola ovitalukilo viomanu vana okuti, lalimue eteke a simĩle oku va laleka konjo yaye?
13, 14. Vamue va lombolola ndati ekuatiso va tambula kalungulo atiamẽla ko Televisãu?
13 Valua va siata oku kuatisiwa poku pokola kolonumbi vieciwa ‘lukuenje wa kolelua haeye wa lunguka.’ (Mateo 24:45-47) Vamue noke lioku tanga elungulo liatiamẽla Kembimbiliya, va sonehela Kombetele vofeka yavo, loku lombolola ndomo ovipama viaco via va kuatisa.b Ukãi umue wa popia hati: “Nda pita eci ci soka 13 kanyamo loku tala olosinema vĩvi vi lekisiwa vo televisãu. Kuenje, nda simĩle okuti, ekolelo liange ka li tepuluka poku endaenda lika kolohongele olonjanja vimue, loku panga onepa kupange woku kunda eci ndi kuata otembo. Kuenje, nda nolapo ocituwa coluali coku tala olosinema vĩvi, vi lekisa okuti, nda ulume wove oku tata lãvi, ale o limbuka okuti ka ku sole vali, citava oku linga ukahokolo, kuenje ekandu liaco li kupukila kokuaye. Omo liaco, nda linga ukaholo poku kuama ‘ovituwa viaco vĩvi,’ kuenje nda lueyela Yehova kuenda ulume wange.” Ukãi waco, wa tundisiwile vekongelo. Pole, noke wa likekembela, kuenje wa tiuka vali vekongelo. Ovipama vi lungula ovitangi vi tunda koku tala olosinema ka via sungulukile vo Televisãu, vio kuatisa oku yuvula ovitalukila vina vi sumuisa Yehova.—Amosi 5:14, 15.
14 Ukãi umue ukuakutanga ovipama viaco okuti wa nyolavo omuenyo waye, wa popia hati: “Eci nda tanga ovipama viaco, nda lila calua, omo lioku limbuka okuti, sia kuatele utima wa sunguluka ku Yehova. Nda likuminya ku Suku yange okuti, siyongola vali oku kala upika wolosinema vĩvi.” Manji umue ukãi noke lioku kuatisiwa lovipama a tanga, wa soneha hati: “Nda lipula nda ukamba wange la Yehova u nyoleha. Ndi pondola ndati oku ‘sola ovipama viaco’ kuenda oku kuata ukamba la Yehova?” Ovina viaco vĩvi via siata oku lekisiwa vo Televisãu, via yapula omanu valua vokuenda kueci ci soka 25 kanyamo. Nye ci popiwa catiamẽla koloneke vilo? (2 Timoteo 3:13) Tu sukila oku lavulula olonjanjo via Satana viatiamẽla kovitalukilo viosi vi lekisiwa vo Televisãu ndeci, olosinema vi lekisa upuepue, ungangala, ale ovisikilo vĩvi.
Onjanjo Yoku Litatamisa
15. Olonjanjo vipi Eliapu lia siata oku kapa?
15 Satana wa siata oku kuama ovituwa vietu vĩvi oco omanu va Yehova va litatamise. Nda ka tua lavuluile, tu nyola esumũlũho liupange wetu. Vamue, va siata oku kuatiwa Leliapu omo lioku ecelela oku litatamisa la vakuavo okuti, ka va kuata ombembua. Kuenje, va nyola ukamba wavo wa tumbikiwa la Yehova.—Osamo 133:1-3.
16. Satana wa siata ndati oku nyola ukamba wetu?
16 Vokuenda Kuyaki Wavali wa pita Voluali luosi, Satana wa seteka oku nyola ocisoko ca Yehova palo posi, poku lambalala vamanji. Pole, ka tẽlele oku ci linga. (Esituluilo 11:7-13) Tunde kotembo yaco toke cilo, wa siata oku sanda onjila yoku nyola ukamba wetu. Nda tua ecelela okuti etatamiso li nena olonepele, ci lekisa okuti, tu kasi oku yapuisiwa ‘lukuakupetuila olonjila.’ Kuenje, tu pumba ekuatiso liespiritu sandu, kuenda ka li kuatisavo ekongelo. Nda tua ecelela ocitangi caco, Satana o sanjuka, momo ekambo liombembua lukamba vekongelo, li tateka upange woku kunda.—Va Efeso 4:27, 30-32.
17. Nye ci pondola oku kuatisa vana va kuete ovitangi oco vi tetuluiwe?
17 Nye o pondola oku linga nda o kuete ocitangi la manji umue? Ovitangi ka via lisokele. Ndaño okuti kuli esunga lieci ovitangi vi livokiyila, ka tuka eceleli okuti, ka vi tetuluiwa. (Mateo 5:23, 24; 18:15-17) Ondaka ya Suku, yeca elungulo limue lialipua. Nda tua pokola kolonumbi Viembimbiliya, tu kuatisiwa. Momo vi nena ekalo liwa!
18. Momo lie oku kuama ongangu ya Yehova ci tu kuatisila oku tetulula ovitangi?
18 Omo okuti Yehova ‘ukuakuecela,’ o tu likuminya “ongecelo” yakandu etu. (Osamo 86:5; 130:4) Tu lekisa lika okuti tumãla va Yehova va soliwe, nda tu kuama ongangu yaye. (Va Efeso 5:1) Omo okuti, ka tualipuile, tu sukila ongecelo ya Yehova. Omo liaco, tu sukila oku lunguka oco tu yuvule ocituwa cekambo lioku ecela vakuetu. Momo, tu pondola oku sokisiwa lupika Yesu a tukula volusapo luaye, okuti ka tavele oku ecela upika ukuavo wo levalele. Pole, cime caye wo wecela ofuka o levalele. Eci cime caye a yeva ondaka yaco, kowecelele vali, kuenje, wo kapa vokayike. Yesu wa malusula olusapo luaye loku popia hati: “Haico Tate ukuailu a linga lene vosi nda ka weceli vakuẽle lutima wosi.” (Mateo 18:21-35) Oku konomuisa olusapo luaco, loku sokolola ndomo Yehova a siata oku tu ecela, ci tu kuatisa oku tetulula ovitangi pokati ketu!—Osamo 19:14.
Tilila “Vociwundilo ca Fũ”
19, 20. Tu tenda ndati ‘ociwundilo’ ca Yehova kuenda ‘ulembo’ waye kotembo yilo yohele?
19 Tu kasi kotembo yimue yohele. Nda ka tua kuatele ekuatiso lia Yehova, vosi yetu nda tua nyoliwa la Satana. Oco ka tuka kuatiwe ‘lukuakupetuila olonjila,’ tu sukila oku kala vocivundilo cocindekaise, muna tu tambula ekuatiso. Nda tua ci linga, tu kala “vociwundilo ca Fũ,” loku “tumala vulembo wa Tõlo.”—Osamo 91:1.
20 Tu sukila oku ivaluka okuti, olonumbi via Yehova vi tu kuatisa, pole ka vi tateka eci tu yongola oku linga. Vosi yetu tua siata oku liyaka lunyali umue o kuete unene wa velapo womanu. Nda ka tua tambuile ekuatiso lia Yehova, lomue oka puluka pepa liunyali waco. (Osamo 124:7, 8) Omo liaco, tu likutilili ku Yehova, oco a tu lave kolonjanjo ‘viukuakupetuila olonjila’!—Mateo 6:13.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Tanga Utala Wondavululi 1 wosãi Yevambi Linene, wo 1983, kemẽla 5, kelimi Lioputu.
b Tanga Utala Wondavululi, 15 wosãi Yelombo wunyamo wo 1984, kemẽla 14, kelimi Lioputu.
Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Momo lie oku ‘kuatele usumba omanu’ kua lingila onjanjo yinene?
• Eliapu li tu yapuisa ndati locipululu covokuasi?
• Olonjanjo via Satana via siata ndati oku yapula vamue lovitalukilo ka via sungulukile?
• Olonjanjo vipi Eliapu lia siata oku kuama oco li nyole ukamba wetu?
[Elitalatu kemẽla 29]
Vamue va siata oku wila vonjanjo omo ‘liusumba lomanu’
[Elitalatu kemẽla 30]
Ove hẽ, o sole ovina Yehova a nyale?
[Elitalatu kemẽla 31]
Nye o sukila oku linga nda o kuete ocitangi la manji umue?