OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w08 15/1 kam. 4-8
  • “Tẽlisa Ciwa Ocikele Cupange wa Tambula ku Ñala”

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • “Tẽlisa Ciwa Ocikele Cupange wa Tambula ku Ñala”
  • Utala Wondavululi—2008
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Esunga Lieci Vamue ka va Kuetele Elavoko
  • ‘Kuka Liwekepo’ Oku Kunda
  • ‘Lava Upange Wove’
  • Ndomo Tu Yula Ovitangi Vioku Kundila Konjo Lanjo
    Utala Wondavululi—2008
  • O Kasi hẽ Oku Tẽlisa Ciwa Upange wa Yehova?
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova (Welilongiso)—2019
  • Kunda Olondaka Viwa Viusoma Lonjongole Yocili
    Utala Wondavululi—2000
  • “Kuendi, ka Longisi Omanu vo Kolofeka Viosi Oco va Linge Olondonge”
    Utala Wondavululi (Welilongiso)—2016
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2008
w08 15/1 kam. 4-8

“Tẽlisa Ciwa Ocikele Cupange wa Tambula ku Ñala”

“Tẽlisa ciwa ocikele cupange wa tambula ku Ñala.”​—⁠VA KOL. 4:⁠17.

1, 2. Ocikele cipi Akristão va kuete?

TU KUETE ocikele coku kuatisa omanu tu kasi lavo. Onjila va nõla oku kuama cilo, citava okuti yi va tuala komuenyo ale kolofa vokuenda ‘kuohali ya piãla.’ (Esit. 7:​14) Usonehi welivulu Liolosapo wa popia hati: “Popela ava va kasi loku tualiwa kokufa. Tiula ava va kasi loku enda loku luluma kepondelo.” Olondaka evi vi kuete esilivilo lioci! Nda ka tua tẽlisile ocikele coku lungula omanu oco va nõle onjila va sukila oku kuama, tuka kuata eko liosonde. Ovinimbu viaco viamisako hati: “Ndaño wa linga huti, Ota sia ci kũlĩhile,-u o kũlĩhisa hẽ, ka ci lete? U o lava lava utima wove hẽ, ka civo? Ka muisa hẽ omunu ndupange waye?” Omo liaco, afendeli va Yehova ka va kuete esunga lioku popia hati, ‘ka va kũlĩhĩle’ ohele omanu va kasi.​—⁠Olosap. 24:​11, 12.

2 Yehova wa velisapo omuenyo. Eye o vetiya omanu vaye oco va likolisileko oku kuatisa valua va lekisa onjongole okuti va popelawa. Omanu vosi va Suku, va sukila oku kundila vakuavo esapulo li popela omuenyo li sangiwa Vondaka ya Suku. Upange wetu u sokisiwa lowu wondavululi yeca elungulo eci yi mola ovina vi koka ohele. Ka tu yongola oku kuata eko liosonde omo liolofa viavo. (Esek. 33:​1-7) Omo liaco, tu sukila oku amamako oku “kunda ondaka”!​—⁠Tanga 2 Timoteo 4:​1, 2, 5.

3. Atosi api tu konomuisa vocipama cilo kuenda vovipama vivali vi kuãimo?

3 Ocipama cilo ci lekisa ndomo o yula ovina vi tateka upange wove woku kunda, kuenda ndomo o pondola oku kuatisa omanu valua. Ocipama ci kuãimo, cika lombolola ndomo o pondola oku kuata uloño woku longisa ondaka yocili. Catatu, cika lombolola ovolandu akundi Vusoma va siata oku kuata voluali luosi, okuti a pamisa ekolelo liove. Osimbu ka tua konomuisile atosi aco, tu kũlĩhĩsi esunga lieci tu kasilili kotembo yohali.

Esunga Lieci Vamue ka va Kuetele Elavoko

4, 5. Ovitangi vipi omanu va siata oku liyaka lavio, kuenda nye va siata oku sima?

4 Ovina vi kasi oku pita voluali, vi lekisa okuti tu kasi ‘kesulilo lioluali lulo,’ kuenda ndopo lu nyõliwa. Koloneke vilo, omanu va kasi oku liyaka lovitangi vina Yesu kumue lolondonge viaye va tukula hati, vika kala ondimbukiso ‘yoloneke via sulako.’ ‘Volongembia viaco,’ mua kongela uyaki, onjala, ovilemawe, kuenda ovitangi vikuavo omanu va kasi oku liyaka lavio. Ovituwa ndeci, evĩho, ocipululu, kuenda ekambo lioku sumbila Suku, via li sanduila voluali luosi. Omanu vana va likolisilako oku pokola kolonumbi Viembimbiliya, va siatavo oku liyaka lovitangi vio “koloneke via sulako.”​—⁠Mat. 24:​3, 6-8, 12; 2 Tim. 3:​1-5.

5 Onepa yalua yomanu, ka va kuete elomboloko liovitangi vi kasi oku pita voluali. Omo liaco, va sakalala loku kolapo kuavo kuenda kuepata liavo. Olofa via umue ukuepata ale ovitangi vikuavo, via siata oku nena esumuo komanu valua. Omo okuti ka va kũlĩhĩle esunga lieci va siatela oku pita lovitangi viaco, kuenda ka va kũlĩhĩle ndomo vi tetuluiwa, ka va kuete elavoko.​—⁠Va Efe. 2:⁠12.

6. Momo lie ‘o Bavulono Yinene’ ka yi tẽlela oku kuatisa omanu vaye?

6 ‘O Bavulono Yinene,’ okuti ocisoko catavo esanda voluali, ka ya siatele oku eca elembeleko komanu. Pole, omo ‘liovinyu yupuepue’ wayo, ya siata oku tuala omanu valua vupeke wespiritu kuenje ka va kũlĩhĩle ndomo va kuata ukamba la Suku. Atavo esanda omo lioku lekisa ovituwa ndevi viukãi ocipuepue, a siata oku yapula “olosoma viokilu lieve” lalongiso esanda, kuenda umbanda, oco omanu vamameko oku kolela kovisoko viopulitika. Ndaño etavo liesanda li kuete unene walua voluali, pole, lia yapuka vocili.​—⁠Esit. 17:​1, 2, 5; 18:⁠23.

7. Onepa yalua yomanu va lavoka nye, kuenda vamue tu pondola oku va kuatisa ndati?

7 Yesu wa popia hati, onepa yalua yomanu va kasi oku endela vonjila yina a tukula hati yi tuala kenyolẽho. (Mat. 7:​13, 14) Vamue, va kasi vonjila yaco, omo okuti ka va tava kueci Embimbiliya li longisa. Pole, vakuavo va kasi vonjila yaco omo lioku kembiwa ale oku kala vowelema, momo asongui vetavo liavo, ka va kasi oku va longisa eci Yehova a yongola kokuavo. Vamue pokati kavo, citava okuti nda va longisiwa eci Ovisonehua vi lombolola, va pondola oku pongolola ekalo liomuenyo wavo. Pole, vana vamamako oku kala vo Bavulono Yinene kuenda ka va tava kueci Embimbiliya li longisa, ka vaka puluka “kohali ya piãla.”​—⁠Esit. 7:⁠14.

‘Kuka Liwekepo’ Oku Kunda

8, 9. Nye Akristão vo kocita catete va linga eci va pita velambalalo, kuenda momo lie?

8 Yesu wa popia hati, olondonge viaye vi kuete ocikele coku kunda olondaka viwa Viusoma, kuenda oku longisa omanu oco va lingevo olondonge. (Mat. 28:​19, 20) Akristão vocili, upange woku kunda va siata oku u tenda okuti, owo u situlula epokolo liavo ku Suku kuenda ekolelo liavo Kokuaye. Omo liaco, olondonge viatete via Yesu via pandikisa lupange waco ndaño lelambalalo. Ovo va kolelele kongusu ya Yehova , kuenje, va enda oku likutilila oco va kuatise oku amamako ‘oku kunda ondaka yaye lutõi.’ Yehova Suku poku va tambulula, wa va ĩha espiritu sandu, kuenje, va kuata utõi woku popia ondaka yaye.​—⁠Ovil. 4:​18, 29, 31.

9 Anga hẽ eci elambalalo lia fetika, olondonge via Yesu via liwekelepo oku kunda olondaka viwa? Sio, ka via liwekelepo. Asongui vetavo lia va Yudea va kuata onyeño yalua omo liupange woku kunda wovapostolo. Omo liaco, va kuatiwa loku va tipula kuenda va kapiwa vokayike. Pole, “ka va liwekele oku kundila vonembele lo volonjo, loku longisa okuti Yesu eye Mesiya.” Ovo, va limbukile okuti, va sukilile “oku pokola ku Suku, komanu hakoko.”​—⁠Ovil. 5:​28, 29, 40-42.

10. Ovitangi vipi Akristão va siata oku liyaka lavio koloneke vilo, pole, nye ciyilila kovituwa viavo viwa?

10 Koloneke vilo, omanu valua va Suku ka va siatele oku tipuiwa ale oku kapiwa vokayike omo liupange woku kunda. Pole, Akristão vosi vocili va siata oku pita lovitangi via litepa. Olondunge viove via pindisiwa Lembimbiliya, vi ku kuatisa oku nõla nda o kuama ovituwa violuali, ale ku vi kuama. Akamba vo kupange, kosikola, ale vana wa tunga lavo pamosi, va pondola oku sima okuti wa litepa lavakuene omo lioku pokola kolonumbi Viembimbiliya poku nõla eci o linga. Pole, kuka sumue omo liovina va popia. Oluali lu kasi vowelema kespiritu, pole Akristão va sukila oku “tua ndolombungululu.” (Va Fil. 2:​15) Citava okuti vamue eci vaka limbuka ovilinga viove viwa, va komõha kuenda vaka eca esivayo ku Yehova.​—⁠Tanga Mateo 5:⁠16.

11. (a) Nye vamue va siata oku linga eci tu va kundila? (b) Elambalalo lipi upostolo Paulu a liyaka lalio, kuenda nye a linga?

11 Tu sukila oku kuata epandi poku kunda esapulo Liusoma. Omanu vamue oku kongelamo epata liove, citava okuti va ku popia lãvi, ale va ku vetiya oku siapo upange waco. (Mat. 10:​36) Upostolo Paulu wa tipuiwa olonjanja vialua omo liupange waye woku kunda. Kũlĩhĩsa ndomo a liyaka lelambalalo liaco. Eye wa soneha hati: “Ndaño eteke tua tala ohali, kuenda tua fũkĩlisua vo Filipoi, ndeci wa kũlĩhi, haimo tua kuata utõi vu Suku yetu oku u sapuili ondaka yiwa ya Suku yetu pokati kuyaki wa lua.” (1 Va  Tes. 2:⁠2) Paulu wa sukilile oku kuata epandi poku amamako loku kunda olondaka viwa noke yoku kuatiwa, loku tipuiwa kuenda oku kapiwa vokayike. (Ovil. 16:​19-​24) Nye co wiha utõi woku amamako lupange waye? Onjongole a kuata yoku tẽlisa ocikele coku kunda a tambula ku Suku, oyo yo kuatisa oku ci linga.​—⁠1 Va  Kor. 9:⁠16.

12, 13. Ovitangi vipi vamanji vamue va kasi oku liyaka lavio, kuenda va siata oku vi yula ndati?

12 Ka ca lelukile oku amamako lombili yetu poku kundila vovikanjo vina okuti ka tu sangi omanu kolonjo, ale ka va lekisa onjongole kesapulo Liusoma. Nye tu sukila oku linga eci tu liyaka lovitangi viaco? Tu sukila oku sokiya otembo yoku eca uvangi ka wa sokiyiwile. Tu sukilavo oku linga epongoloko kesokiyo lietu poku kunda vapuluvi akuavo vosemana, ale oku kundila povitumãlo vikuavo tu pondola oku sanga omanu valua.​—⁠Sokisa lelivulu lia Yoa. 4:​7-15; Ovil. 16:13; 17:⁠17.

13 Omanu valua omo lioku kuka, kuenda ekambo liuhayele, ka va tẽla oku pesila otembo yalua kupange woku kunda. Nda o kasi oku liyaka locitangi caco, kuka sumue. Yehova wa kũlĩha ekalo liove, kuenda o sanjukila upange o linga. (Tanga 2 Va  Korindo 8:12.) Ndaño o liyaka lovitangi ndeci, elambalalo, ekambo lionjongole vocikanjo, ale oku vela, linga cosi o tẽla koku kundila omanu olondaka viwa.​—⁠Olosap. 3:27; sokisa la Marko 12:​41-44.

‘Lava Upange Wove’

14. Ongangu yipi upostolo Paulu a sila Akristão, kuenda evetiyo lipi a eca?

14 Upostolo Paulu, wa kapeleko ocikele caye cupange woku kunda, kuenda wa vetiya vamanjaye Akristão oku kuama ongangu yaye. (Ovil. 20:​20, 21; 1 Va  Kor. 11:⁠1) Umue pokati Kakristão Paulu a vetiya kocita catete, Arkipo. Paulu vukanda a sonehela va Kolosai, wa popia hati: “Sapuili Arkipo, hoti, ‘Tẽlisa ciwa ocikele cupange wa tambula ku Ñala.’” (Va Kol. 4:​17) Ka tua kũlĩhĩle Arkipo, ale ekalo liaye, pole, citava okuti, wa tavele upange woku kunda. Nda ove Ukristão umue wa litumbika ku Suku, o sukilavo oku tava ocikele cupange woku kunda. Anga hẽ, o kasi oku amamako oku lava upange wove woku kunda loku u tẽlisa?

15. Nye ca kongeliwa voku kala Ukristão wa litumbika haeye wa papatisiwa, kuenda ku votuiwa apulilo api?

15 Osimbu handi ka tua papatisiwile, tua tumbika omuenyo wetu ku Yehova vohutililo. Eci ci lomboloka okuti, tua nõlelepo oku linga ocipango caye. Omo liaco, tu sukila oku lipula ndoco: ‘Anga hẽ, nda velisapo oku linga ocipango ca Suku komuenyo wange?’ Citava okuti, pamue tu kuete ovikele vialua Yehova a yongola okuti tu vi tẽlisa, ndeci oku tekula epata lietu. (1 Tim. 5:⁠8) Oco hẽ, pi tu kasi oku pesila otembo yikuavo kuenda ongusu yetu? Nye tua pitisa kovaso komuenyo wetu?​—⁠Tanga 2 Va  Korindo 5:​14, 15.

16, 17. Ovina vipi Akristão amalẽhe, ale vana ka va kuete ovikele vialua va sukila oku konomuisa?

16 Ove hẽ, umalẽhe umue wa papatisiwa okuti wa mala oku lilongisa kosikola, ale ndopo o mala? Ove ku kuete handi ovikele vioku tata epata. Oco hẽ, nye wa sokiya oku linga komuenyo wove? Onjila yipi wa nõla okuti oyo yi ku kuatisa oku tẽlisa ohuminyo yove yoku linga ocipango ca Yehova? Vamue va siata oku nõlapo oku litumbika kupange wakundi votembo yosi. Kuenje, va siata oku kuata esanju lialua omo lionima yupange waco.​—⁠Osa. 110:3; Uku. 12:⁠1.

17 Citava okuti ove umalẽhe umue wa kula, kuenda o kasi oku talavaya otembo yosi kupange woku sanda eteku. Pole, ku kuete ovikele vialua o sukila oku tẽlisa. Omo liaco, sandiliya oku talavaya calua kovopange ekongelo nda otembo yove yecelela. Citava hẽ okuti, o kuata esanju lialua? Wa siata hẽ oku sima oku vokiya otembo yove kupange woku kunda? (Osa. 34:8; Olosap. 10:​22) Kovikanjo vimue, kuli upange walua woku kundila omanu esapulo lieca omuenyo wocili. O pondola hẽ oku leluisa omuenyo wove oco o kundile vocikanjo ci sukila akundi Vusoma?​—⁠Tanga 1 Timoteo 6:​6-8.

18. Epongoloko lipi manji umue lukãi waye va linga, kuenda nye ceyililako?

18 Tu konomuisi ulandu wa manji Kevin lukãi waye Elena, va tunda kofeka yo Estados Unidos.a Kofeka yavo, vana va kuela ndopo va sukila oku landa onjo. Ovo, va kala oku talavaya kupange woku sanda eteku oco va kuate omuenyo uwa. Pole, ka va kuatele otembo yalua yoku enda kupange woku kunda, omo liupange woku sanda eteku, kuenda ovopange akuavo oku tata onjo. Noke, va limbuka okuti, va kala oku pesila otembo yosi kovina viavo. Eci manji Kevin la Elena va limbuka ndomo manji umue lukãi waye va leluisa omuenyo wavo kuenda esanju va kuate omo lioku litumbika kupange wakundi votembo yosi, ca va vetiyavo oku linga apongoloko komuenyo wavo. Noke yoku likutilila ku Yehova oco a va kuatise oku nõla onjila yiwa, va landisa onjo yavo, kuenje va ilukila vonjo yitito. Elena wa tepulula otembo a enda oku pesila kupange woku sanda eteku, kuenje, wa linga ukundi wotembo yosi. Manji Kevin eci a limbuka esanju ukãi a kuata kupange woku kunda, co vetiyavo oku siapo upange woku sanda eteku. Kuenje, wa lingavo ukundi wotembo yosi. Noke liotembo yimue, va ilukila Kombuelo yo Amerika, oco va kundile vocikanjo mua sukilile akundi Vusoma. Manji Kevin wa popia hati: “Ndaño okuti tunde eci tua kuela, tua kuata esanju, pole, esanju liaco lia livokiya calua eci tua litumbika kupange wakundi votembo yosi.”​—⁠Tanga Mateo 6:​19-22.

19, 20. Momo lie upange woku kunda olondaka viwa, wa velelapo koloneke vilo?

19 Upange woku kunda olondaka viwa, owo wa velapo u kasi oku lingiwa voluali koloneke vilo. (Esit. 14:​6, 7) Upange waco u kasi oku eca ekemãlo konduko ya Yehova. (Mat. 6:⁠9) Esapulo Liembimbiliya lia siata oku pongolola omuenyo womanu valua va tava kokualio unyamo lunyamo. Esapulo liaco, li pondola oku va tuala kepopelo. Pole, upostolo Paulu wa pula hati: “Va yeva ndati nda lu o kunda sio?” (Va Rom. 10:​14, 15) Ovo, ka va yevi esapulo nda lomue o va kundila. Omo liaco, likolisililako oku tẽlisa upange wove woku kunda.

20 Oku mioñolola uloño wove woku longisa, ci kuatisa omanu oku kuata elomboloko liotembo yohali tu kasi ndeti kuenda oku kũlĩha ovina viyilila konjila va nõla. Vocipama ci kuãimo, tuka konomuisa ndomo o pondola oku ci linga.

[Etosi pombuelo yemẽla]

a Olonduko viavo via pongoluiwa.

O Tambulula Ndati?

• Ocikele cipi Akristão va kuete catiamẽla komanu?

• Nye tu sukila oku linga oco tu yule ovitangi tu sanga kupange woku kunda?

• Tu tẽlisa ndati upange woku kunda tua likuminya oku linga?

[Elitalatu kemẽla 5]

Tu sukila oku kuata epandi poku kunda olondaka viwa eci tu pita velambalalo

[Elitalatu kemẽla 7]

Nye o sukila oku linga, nda vocikanjo cove ka ca lelukile oku sanga omanu kolonjo?

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link