OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w08 15/1 kam. 20-24
  • Va Sesamẽla Oku Tambula Usoma

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Va Sesamẽla Oku Tambula Usoma
  • Utala Wondavululi—2008
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Ombuto ya Avirahama ya Tendiwa Okuti, Vakuesunga
  • Kua Tẽlisiwa Etendelo Lia Tukuiwa
  • Uviali wa Suku Kilu u Kasi Oku Tẽlisiwa
  • “Espiritu Lia Suku Limba Uvangi”
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova (Welilongiso)—2020
  • Tuenda Love
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova (Welilongiso)—2020
  • Espiritu Limba Uvangi Lespiritu Lietu
    Utala Wondavululi (Welilongiso)—2016
  • “Tuenda Love”
    Utala Wondavululi (Welilongiso)—2016
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2008
w08 15/1 kam. 20-24

Va Sesamẽla Oku Tambula Usoma

“Eci cosi ca linga ondimbukiso yoku tetulula kua Suku kuesunga. Suku wa panga okuti, ene vu sesamisua usoma wa Suku.”​—⁠2 VA TES. 1:⁠5.

1, 2. Cipi ocipango ca Suku catiamẽla koku tetuluila oluali, kuenda helie oka linga esombiso liaco?

KUNYAMO wa 50 Koku Tenda Kuetu, upostolo Paulu wa kala ko Atenai. Eye wa temele calua poku mola ndomo va tiamisilile ovitima koku fendela oviteka. Omo liaco, wa eca uvangi wondaka ya Suku kokuavo. Olondaka viaye via sulako, via vetiya omanu vaco vakuakufendela olosuku viesanda. Eye wa popia hati: “Suku wa simuila oloneke viapungunjumba, puãi cilo o pañinya omanu vosi koluali luosi hati, Likekembeli akandu ene, momo wa tukula eteke lioku tetulula oluali lesunga, kuenje wa nola ale ulume o linga onganji yaco. Poku pindula ulume waco ku vakualufa opo a lekisa komanu vosi okuti, ondaka yaye yocili.”​—⁠Ovil. 17:​30, 31.

2 Ondaka yokuti, Suku wa sokiya eteke lioku tetuluila oluali, tu sukila oku yi kapako! Esombiso liaco lika lingiwa la una Paulu ka tukuile onduko yaye vohundo a lingila ko Atenai. Pole, etu tuo kũlĩha okuti, omunu waco Yesu Kristu una wa pinduiwa. Esombiso Yesu aka linga, li lomboloka omuenyo ale oku fa.

3. Momo lie Yehova a lingila ocisila la Avirahama, kuenda helie o kuete ocikele ca velapo coku tẽlisa ocisila caco?

3 Eteke liesombiso, lika pita eci ci soka ohũlũkãi yanyamo. Yesu eye oka endisa esombiso liaco vonduko ya Yehova Suku momo eye Osoma Yuviali Waye, pole, kaka cilinga lika liaye. Yehova wa nõla vamue voluali oco va viale kumue la Yesu loku sombisa omanu vokuenda kuohulukãi yanyamo. (Ci sokisa lelivulu lia Luka 22:​29, 30.) Cimue ci soka 4.000 kanyamo konyima, Yehova wa lekisile ndomo Eteke liaco Liesombiso lika lingiwa eci a linga ocisila lukuenje waye Avirahama. (Tanga Efetikilo 22:​17, 18.) Ocisila caco ca fetika oku tẽlisiwa kunyamo wo 1943 O.Y. Otembo yaco Avirahama ka kuatele elomboloko liatiamẽla kocisila caco ndomo cika kuatisa omanu vosi. Pole, koloneke vilo tua kũlĩha okuti, omo liocisila caco, ombuto ya Avirahama yi kuete esilivilo lialua koku tẽlisiwa kuocipango ca Suku coku tetuluila omanu.

4, 5. (a) Helie ombuto yatete ya Avirahama, kuenda nye a popia catiamẽla Kusoma? (b) Otembo yipi kua eciwa elavoko lioku tiamẽla Kusoma wokilu?

4 Yesu una wa wavekiwa lespiritu sandu kunyamo wo 29 K.K., eye ombuto yatete ya Avirahama, haeye Mesiya una wa likuminyiwile okuti, Kristu. (Va Gal. 3:​16) Yesu vokuenda kuanyamo atatu lolosãi epandu, wa kundila olondaka viwa Viusoma ku va Yudea. Noke yoku fa kua Yoano Upapatisi, Yesu wa lekisa okuti vakuavo va pondolavo oku kuata elavoko lioku viala Vusoma waco. Eye wa popia hati: “Tunde koloneke via Yoano Upapatisi toke cilo usoma wokilu wa kangisua, kuenje lopo vakuakukangisa vo kuata.”​—⁠Mat. 11:12.

5 Osimbu Yesu ka lomboluile eci catiamẽla komanu va pondola oku “kuata” Usoma wokilu, wa popele hati: “Mopia lene siti, Ocili, pokati kava va citiwa lakãi ka pa la tukuluka u wa velapo okuti, Yoano Upapatisi o sule; puãi u o sule vusoma wokilu unene, Yoano o sule.” (Mat. 11:​11) Momo lie Yesu a popela olondaka evi? Momo elavoko lioku tiamẽla Kusoma wa Suku, lia eciwa lika komanu vakuekolelo kunyamo wa 33 K.K. eci va wavekiwa lespiritu sandu keteke lio Pendekoste. Otembo yaco, Yoano Upapatisi wa fa ale.​—⁠Ovil. 2:​1-4.

Ombuto ya Avirahama ya Tendiwa Okuti, Vakuesunga

6, 7. (a) Ombuto ya Avirahama ya linga ndati “ndolombungululu viokilu”? (b) Avirahama wa tambula asumũlũho api, kuenda ombuto yaye yika tambulavo asumũlũho api?

6 Avirahama vo sapuilile okuti, ombuto yaye yika lua kuenda yika linga “ndolombungululu viokilu,” pamue ndeseke liokalunga. (Efet. 13:16; 22:​17) Kotembo ya Avirahama omanu ka va kũlĩhĩle etendelo liombuto yaco ndomo lika kala. Pole, etendelo liaco lieya oku situluiwa konepa yespiritu. Ku Yesu kua vokiyiwa eci ci soka 144.000 komanu.​—⁠Esit. 7:4; 14:⁠1.

7 Catiamẽla kekolelo lia Avirahama, Ondaka ya Suku yi popia hati: “[Avirahama] wa kolela Yehova kuenje wo ci tendela ndesunga.” (Efet. 15:​5, 6) Ocili okuti, lomue omunu ukuesunga lia velapo. (Tia. 3:⁠2) Pole Avirahama omo liekolelo liaye, Yehova wo tendele okuti, ukuesunga kuenje wo tukula hati, ekamba liaye. (Isa. 41:⁠8) Omanu vana va tiamẽla kombuto ya Avirahama konepa yespiritu kumue la Yesu, va tendiwavo okuti vakuesunga. Omo liaco, vaka tambula asumũlũho avelapo okuti, ka a sokisiwa la vana Avirahama a tambuile.

8. Vakuambuto ya Avirahama vaka kuata asumũlũho api?

8 Akristão olombuavekua, va tendiwa okuti, vakuesunga omo lioku lekisa ekolelo kocisembi ca Yesu. (Va Rom. 3:​24, 28) Kovaso a Yehova va yovuiwa kekandu kuenda va wavekiwa lespiritu sandu oco va linge omãla vaye haivo vamanji a Yesu Kristu. (Yoa. 1:​12, 13) Ovo va iñila vocisila cokaliye kuenje va linga ofeka yokaliye, ya va “Isareli ya Suku.” (Va Gal. 6:16; Luka 22:​20) Hesumũlũhokuolio va kuete! Omo liohenda ya Suku, ka va kuete vali elavoko lioku kala otembo ka yi pui palo posi. Elavoko liaco, va li pongolola lesanju va kuete lioku kuatisa Yesu Keteke Liesombiso kuenda oku viala kumue laye kilu.​—⁠Tanga Va Roma 8:⁠17.

9, 10. (a) Otembo yipi Akristão vatete va wavekiwa lespiritu sandu, kuenda nye va kala oku lavoka? (b) Ekuatiso lipi Akristão olombuavekua va tambula?

9 Kunyamo wa 33 K.K. keteke lio Pendekoste, ocimunga cimue comanu vakuekolelo, ca ĩhiwa epuluvi lioku tiamẽla ku vana vaka viala la Yesu vokuenda Kueteke Liesombiso. Ci soka 120 kolondonge via Yesu, va papatisiwa lespiritu sandu kuenje va linga Akristão vatete olombuavekua. Pole, kokuavo ovina evi via kala ño handi efetikilo. Tunde kotembo yaco va sukilile oku lekisa ekolelo ku Yehova ndaño lovitangi Satana a lakele oku nena kokuavo. Va sukilile oku pandikisa toke koku fa oco va tambule ekolowa liomuenyo.​—⁠Esit. 2:⁠10.

10 Yehova lekuatiso Liondaka yaye kuenda lekongelo, wa eca olonumbi Kakristão olombuavekua levetiyo va sukilile oku tambula. Upostolo Paulu eci a sonehela Akristão olombuavekua ko Tesalonike, wa popia hati: “Vu ci ndeci tua kala lene okuti, tua soka nda isia lomãla vaye muẽle. Tuo lunguli omunu omunu, loku u kolisi, loku u kundiki ocikundi coku endaenda ndeci ca sungulukila Suku, u wo kovongeli kusoma waye lo kulamba waye.”​—⁠1 Va  Tes. 2:​11, 12.

11. Ovisonehua vipi Yehova a eca ku va “Isareli ya Suku”?

11 Eci papita anyamo alua tunde eci kua nõliwa olombuavekua viatete vekongelo Liakristão, Yehova wa nõlapo oku sonehisa ulandu wosi wupange wa Yesu woku kunda kuenda ndomo Eye a linalisa Lakristão olombuavekua kocita catete. Handi vali, Kovisonehua vio Heveru vina omanu va kuatele, Yehova wa vokiyako Ovisonehua vio Helasi. Ovisonehua vio Heveru, tete via sonehiwilile va Isareli kotembo va kuatele ukamba la Suku. Ovisonehua vio Helasi via sonehiwilile va “Isareli ya Suku” va manji a Kristu olombuavekua haivo omãla va Suku konepa yespiritu. Pole, eci ka ci lomboloka okuti, omanu vana ka vatiamẽlele kepata lia Isareli ka va sesamẽlele oku kuatisiwa lelongiso Liovisonehua vio Heveru. Cimuamue haico catiamẽla Kakristão vana ka va kaile olombuavekua. Ovo veya oku kuatisiwa calua poku lilongisa Ovisonehua vio Helasi kuenda poku pokola kelungulo li sangiwamo.​—⁠Tanga 2 Timoteo 3:​15-17.

12. Nye Paulu a ivaluisa Akristão olombuavekua?

12 Akristão vo kocita catete, va tendiwile okuti, vakuesunga kuenda va wavekiwile lespiritu sandu oco va tambule ocipiñila cavo kilu. Pole, ndaño va wavekiwile lespiritu sandu, ka va kale ndolosoma via vakuavo olombuavekua via kala handi palo posi. Akristão vamue omo okuti ka va kuatele elomboloko liaco, va fetika oku livelisapo pokati ka vakuavo vekongelo. Omo liaco, Paulu wa vetiyiwa oku pula hati: ‘Wekuti ale? Wa lingi ale olohuasi? Wa viali ale ndolosoma eci etu ka tua kailepo? Ñasi loku livela nda wa viali ocili okuti etu nda tua vialelavo kumuamue lene!’ (1 Va  Kor. 4:⁠8) Noke wa va ivaluisa hati: “Ka ci kasi okuti tu kuete omoko yoku pangisa ekolelo liene. Tu talavaya lene oku vokiya kesanju liene.”​—⁠2 Va  Kor. 1:⁠24.

Kua Tẽlisiwa Etendelo Lia Tukuiwa

13. Oku nõliwa Kuakristão olombuavekua kuamamako ndati oku lingiwa noke yunyamo wa 33 K.K.?

13 Olombuavekua vi soka 144.000 ka via nõliwile viosi kocita catete. Oku nõliwa kuavo tunde kotembo yovapostolo, ku amamako oku lingiwa levando. Ovo va nõliwa vokuenda kuanyamo alua toke kotembo yetu. (Mat. 28:​20) Pole, noke yunyamo wo 1914 eci Yesu a fetika oku viala, oku nõliwa kuavo kua fetika oku lingiwa lonjanga.

14, 15. Nye ca siata oku pita koloneke vilo catiamẽla koku nõliwa kuolombuavekua?

14 Tete, Yesu wa tundisa kilu vana va suvukile uviali wa Suku. (Tanga Esituluilo 12:​10, 12) Noke wa fetika oku nõla omanu vakuavo va kuete elavoko lioku viala Vusoma waye oco va tẽlise etendelo li soka 144.000. Okupisa kunyamo wo 1930 toke 1940, upange waco wa kala oku tẽlisiwa, momo valua va tava kolondaka viwa viusoma kotembo yaco, ka va lekisile onjongole yoku enda kilu. Espiritu ka lia ecele uvangi wokuti, omãla va Suku. (Ci sokisa lelivulu lia Va Roma 8:16.) Pole, va lekisa okuti, vatiamẽla ‘kolomeme vikuavo’ vi kuete elavoko lioku kala otembo ka yi pui voluali luokaliye palo posi. (Yoa. 10:​16) Noke liunyamo wo 1935, upange woku kunda wa kala oku lingiwa loku kongela “owiñi wakahandangala” una upostolo Yoano a mola vocinjonde haiwo uka puluka “kohali ya piãla.”​—⁠Esit. 7:​9, 10, 14.

15 Pole, tunde kunyamo wo 1930, omanu vamue va siata oku nõliwa oco va kuate elavoko lioku enda kilu. Momo lie? Olonjanja vimue va siata oku piñanya olombuavekua vina via yapuka vonjila yesunga. (Ci sokisa lelivulu Liesituluilo 3:16.) Paulu wa lombolola eci catiamẽla komanu vamue a kũlĩhĩle okuti, va yapuka vonjila yocili. (Va Fil. 3:​17-​19) Velie Yehova a nõla oco va piñaye pomangu yomanu vaco? Yehova eye wa ci kũlĩha. Pole, ka nõlele omanu vana va tava ndopo kokuaye. Eye wa nõla vana va lekisa ekolelo kokuaye vokuenda kuanyamo alua okuti, va lisoka lolondonge Yesu a kala lavio keteke a tumbika ocipito Conjivaluko yolofa viaye.a​—⁠Luka 22:⁠28.

16. Catiamẽla kolombuavekua nye ci tu vetiya oku eca olopandu, kuenda nye tu sukila oku kolela?

16 Vana va nõliwa okupisa kunyamo wo 1930, ka va lomboloka okuti vosi yavo va piñanya polomangu viava va yapuka vonjila yocili. Yehova wa siata oku lekisa okuti, koloneke via sulako violuali lulo toke koku nyõleha ‘Kuombavulono Yinene,’ voluali muka kala Akristão olombuavekua.b (Esit. 17:⁠5) Tu pondola oku kolela okuti etendelo lio 144.000 komanu palo posi lika puapo kotembo Yehova a sokiya, kuenje vosi yavo vaka tambula olomangu viavo vuviali Wusoma. Tu sukila oku kolela okuti, Ondaka yocitumasuku ca popele hati owiñi wakahandangala uka kala ocimunga cinene, yi kasi oku tẽlisiwa. Ovo “va tunda kohali ya piãla” yoluali lulo lua Satana kuenje vaka iñila voluali luokaliye lua Suku palo posi.

Uviali wa Suku Kilu u Kasi Oku Tẽlisiwa

17. Ndomo ca lekisiwa kelivulu lia 1 Va Tesalonike 4:​15-17 kuenda Esituluilo 6:​9-11, nye ca siata oku pita lolombuavekua vi fa lekolelo?

17 Tunde kunyamo wa 33 K.K. Akristão valua olombuvekua va siata oku lekisa ekolelo liavo kuenda epandi toke koku fa. Ovo va tendiwa okuti, va sesamẽla oku tambula Usoma. Kuenje citava okuti, va fetika oku tambula onima yavo tunde kefetikilo lioloneke vietukuluko lia Kristu.​—⁠Tanga 1 Va  Tesalonike 4:​15-17; Esituluilo 6:​9-11.

18. (a) Olombuavekua vina vi kasi handi palo posi va kuete ekolelo lie? (b) Olomeme vikuavo vi tenda ndati vamajavo Akristão olombuavekua?

18 Olombuavekua vina vi kasi handi palo posi, via kolela okuti, nda viamamako lekolelo vika tambula onima yovilinga viavo viwa. Olohuluwa vikuavo viowiñi wakahandangala, eci va kũlĩhĩsa ekolelo lia vamanjavo olombuavekua, va tava kolondaka upostolo Paulu a sapuila olombuavekua vioko Tesalonike hati: “Vakongelo a Suku, tu vu pandiyila epandi lekolelo vu kasi lalio pokati kafuki ene osi, lohali vu kasi loku tala tala. Eci cosi ca linga ondimbukiso yokutetulula kua Suku kuesunga. Suku wa panga okuti ene vu sesamisua usoma wa Suku, una vu kasi loku u talela ohali.” (2 Va  Tes. 1:​3-5) Eci ombuavekua ya sulako yi fa loku enda kilu, uviali wokilu wa Suku, uka sokapo. Hesanjukuolio lika kala kilu kuenda palo posi!

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Tanga Vutala Wondavululi 1 Yelombo yunyamo wo 1992, kemẽla 20 kocinimbu 17, kelimi Lioputu.

b Tanga Vutala Wondavululi 1 ya Kupemba wo 2007, kocipama losapi hati, “Apulilo va Lingiwa la Vakuakutanga,” kelimi Lioputu.

O Tẽla Oku Lombolola?

• Nye Suku a sapuila Avirahama catiamẽla Keteke Liesombiso?

• Momo lie Avirahama a tendiwila okuti, ukuesunga?

• Ombuto ya Avirahama oku tendiwa okuti vakuesunga, cika va nenela nye?

• Akristão vosi va kuete ekolelo lie?

[Elitalatu kemẽla 20]

Yesu wa vetiya olondonge viaye oku sandiliya Usoma

[Elitalatu kemẽla 21]

Kunyamo wa 33 K.K. keteke Liopendekoste, Yehova wa fetika oku nõla onepa yavali yombuto ya Avirahama

[Elitalatu kemẽla 23]

Olomeme vikuavo via sanjuka omo lioku kala Lakristão olombuavekua koloneke vilo via sulako

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link