OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w08 15/2 kam. 21-25
  • Oku Tukuluka Kua Kristu—Ku Lomboloka Nye Kokuove?

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Oku Tukuluka Kua Kristu—Ku Lomboloka Nye Kokuove?
  • Utala Wondavululi—2008
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Otembo Yimue Yalua
  • Oku Limbuka Ondimbukiso
  • Ocitumbulukila ci Mola Ondimbukiso
  • “Lavululi”
  • “Usoma Wove Wiye”
    Usoma wa Suku u Kasi Oku Viala!
  • Otembo Yipi Usoma wa Suku u Keya?
    Utala Wondavululi—2008
  • Ovapostolo va Pinga Ondimbukiso
    Yesu—Onjila, Ocili Haeye Omuenyo
Utala Wondavululi—2008
w08 15/2 kam. 21-25

Oku Tukuluka Kua Kristu​—Ku Lomboloka Nye Kokuove?

“Ondimbukiso yokutukuluka kuove ye? Londimbukiso yesulilo lioluali ye?”​—⁠MAT. 24:⁠3.

1. Apulilo api ovapostolo va linga ku Yesu?

CIMUE ci panda olohulukãi vivali kanyamo a pita, olondonge via Yesu via lingile epulilo limue eci via kala oku sapela Laye Komunda yo Oliveira. Ovo va pula hati: “Eteke li pi ovina evi vi lingiwa? Ondimbukiso yokutukuluka kuove ye? Londimbukiso yesulilo lioluali ye?” (Mat. 24:⁠3) Vapulilo ava, ovapostolo va tukula olondaka vivali vi kuete esilivilo ndeci, ‘okutukuluka kuaye,’ kuenda ‘esulilo lioluali.’ Olondaka viaco vi tiamisiwila pi?

2. Ondaka ‘esulilo’ yi lomboloka nye?

2 Oco tu kuate elomboloko liondaka yavali, tu konomuisi ondaka “esulilo,” ya pongoluiwa kelimi lio Helasi hati, syn·teʹlei·a. Ondaka eyi vo Tradução do Novo Mundo, ya pongoluiwa hati “esulilo,” osimbu okuti ondaka te’los kelimi lio Helasi, yi lomboloka ‘oku malusula.’ Elomboloko lialitepa liolondaka evi vivali, li sokisiwa lohundo yi lingiwa Vonjango Yusoma. Esulilo liohundo li lomboloka olondaka via sulako vioku ivaluisa olonjeveleli atosi a lomboluiwa vohundo kuenda oku lekisa ndomo a kapiwako. Oku malusula ohundo ku lomboloka eci manji a tunda kembumbua. Cimuamue haico catiamẽla ‘kesulilo lioluali.’ Ndomo Embimbiliya li lombolola, esulilo liaco li lomboloka otembo yenda toke koku kunduiwa kuolondingaĩvi.

3. Ovina vipi vi pita vokuenda kuetukuluko lia Yesu?

3 “Etukuluko” lipi ovapostolo va pula? Etukuluko liaco, li lomboloka ondaka yo Helasi yi tukuiwa hati, pa·rou·siʹa.a Etukuluko lia Kristu, ale o pa·rou·siʹa, lia fetika eci Yesu a linga Osoma kilu kunyamo wo 1914, kuenda lika amamako toke eci a keya oku nyõla olondingãivi vokuenda ‘kuohali ya lua.’ (Mat. 24:​21) Vokuenda kuetukuluko lia Yesu, mu pita ovina vialua ndeci: ‘Oloneke via sulako’ violuali lulo lua vĩha, oku kongeliwa kuava va nõliwa, kuenda epinduko liavo lioku ka kuata omuenyo ko pui kilu. (2 Tim. 3:1; 1 Va  Kor. 15:23; 1 Va  Tes. 4:​15-17; 2 Va  Tes. 2:⁠1) Omo liaco, otembo “yesulilo lioluali” (syn·teʹlei·a), yi likuata lotembo yoku tukuluka kua Kristu, (pa·rou·siʹa).

Otembo Yimue Yalua

4. Oku tukuluka kua Yesu ku sokisiwa ndati lovina via pita koloneke via Noha?

4 Esunga lieci tu popela okuti ondaka pa·rou·siʹa yi lomboloka otembo yimue yalua, lia lekisiwa kovina Yesu a popia viatiamẽla ketukuluko liaye. (Tanga Mateo 24:​37-39.) Kũlĩhĩsa okuti, Yesu ka sokisile etukuluko liaye lokatembo kamue katito ka kala vokuenda Kuetande koloneke via Noha. Pole, wa sokisa etukuluko liaye lotembo ya kala koloneke viaco toke poku iya Kuetande. Votembo yaco, mua kongelele oloneke Noha a pita loku tunga ocimbaluku, kuenda oku linga upange waye woku kunda, toke eci Etande lieya. Ovina evi via lingiwa vokuenda kuanyamo alua. Cimuamue haico catiamẽla ketukuluko lia Kristu okuti, mua kongela ovina vi kasi oku pita cilo toke kokuiya kuohali ya piãla.​—⁠2 Va  Tes. 1:​6-9.

5. Olondaka vi sangiwa kelivulu Liesituluilo kocipama 6, vi lekisa ndati okuti etukuluko lia Yesu liambata otembo yalua?

5 Ovitumasuku vikuavo Viembimbiliya vi lekisa okuti, oku tukuluka kua Kristu kaku lomboloka lika otembo a keya oco a nyõle olondingaĩvi. Elivulu Liesituluilo, li lekisa Yesu o kasi oku endela kokavalu kayela okuti wa tambula ekolowa. (Tanga Esituluilo 6:​1-8.) Yesu noke lioku tambula ekolowa Liusoma kunyamo wo 1914, wa lomboluiwa okuti, “wa tundila oku yula loku amamako oku yula.” Ulandu waco u lekisa okuti, o kasi oku kuamiwa lalume vakuavo va endela kolokavalu vi kuete avala a litepa. Olokavalu viaco vi lomboloka uyaki, onjala, kuenda afengi. Ovina viaco, vi kasi oku pita vokuenda kuotembo yilo yi tukuiwa hati, ‘oloneke via sulako.’ Cilo, tu lete okuti, ocitumasuku caco ci kasi oku tẽlisiwa koloneke vilo.

6. Elivulu Liesituluilo kocipama 12, li tu kuatisa ndati oku kuata elomboloko lioku tukuluka kua Kristu?

6 Elivulu Liesituluilo kocipama 12, li lekisa ovina vikuavo viatiamẽla koku tumbikiwa Kusoma wa Suku kilu. Elivulu liaco, li lombolola okuti kilu kua pita uyaki. Mingeli okuti Yesu Kristu kumue lovangelo vaye kilu, va yaka Leliapu kuenda ovangelo vaye olondele. Noke, Satana Eliapu kumue lovangelo vaye, va imbiwa palo posi. Ulandu waco u tu sapuila okuti Eliapu li kuete onyeño ya lua, momo lia “limbuka okuti oloneke vialio vitito.” (Tanga Esituluilo 12:​7-12.) Oku tumbikiwa Kusoma wa Kristu kilu, kua likuama lotembo yimue yoku livokiya ‘kuohali’ kilu lieve kuenda kolonungi vialio.

7. Osamo yavali yi popia nye, kuenda epuluvi lipi lia tukuiwa kosamo yaco?

7 Osamo yavali yi lombololavo catiamẽla koku vialekiwa kua Yesu komangu Yusoma kilu Komunda Siono. (Tanga Osamo 2:​5-9; 110:​1, 2.) Pole, osamo yaco yi lekisavo okuti, kuka kalavo otembo yimue okuti olombiali violuali kumue lomanu vavo vaka kuata epuluvi lioku pokola kuviali wa Kristu. Ovo va vetiyiwa oku ‘kuata olondunge’ kuenda oku pongolola ovisimĩlo viavo. Vokuenda kuotembo yaco, vosi “va wunda kokuaye va sumũlũha” omo lioku vumba Yehova kuenda oku pokola ku Soma yaye wa nõliwa. Omo liaco, vokuenda kuetukuluko lia Yesu osoma, olombiali kumue lomanu vavo, va ihiwa epuluvi lioku linga apongoloko a sukiliwa.​—⁠Osa. 2:​10-12.

Oku Limbuka Ondimbukiso

8, 9. Helie o tẽla oku limbuka ondimbukiso yoku tukuluka kua Kristu okuti o kuata elomboloko liaco?

8 Eci va Fariseo va pula Yesu catiamẽla kotembo Usoma u keya, eye wa va tambulula hati, ‘ka wiya okuti u muiwa lovaso’ avo. (Luka 17:​20, 21) Omanu vana ka va tava ku Suku, ka va pondola oku kuata elomboloko liaco. Oco hẽ, va kuata ndati elomboloko? Ovo, ka va yongola oku limbuka okuti Yesu eye oka linga Osoma yavo. Helie o tẽla oku limbuka ondimbukiso yoku tukuluka kua Kristu okuti o kuata elomboloko liaco?

9 Yesu wa sapuila olondonge viaye hati, vi pondola oku mola ondimbukiso yimue, ndeci va mola “ociliakulo ci liakula, [cina] ci tuila ilu tunde konele eyi toke konele yikuavo.” (Tanga Luka 17:​24-29.) Omo liaco, tu sukilavo oku ivaluka okuti, olondaka vi sangiwa kelivulu lia Mateo 24:​23-37, vi kuete elitokeko londimbukiso yoku tukuluka kua Kristu.

Ocitumbulukila ci Mola Ondimbukiso

10, 11. (a) Elomboluilo lipi lia eciwa liatiamẽla ‘kocitumbulukila’ ca tukuiwa kelivulu lia Mateo 24:34? (b) Velie va kongeliwa ‘vocitumbulukila’ caco okuti olondonge via Yesu via kuata elomboloko liaco?

10 Utala ulo Wondavululi, wa siata oku lombolola okuti, kocita catete ondaka “ocitumbulukila cilo” ndomo ya tukuiwa kelivulu lia Mateo 24:​34, ya lombolokele “ocitumbulukila ca va Yudea vana ka va tavele.”b Elomboluilo eli lia sunguluka, momo ovolandu osi Yesu a tukula okuti mua kongela ondaka “ocitumbulukila,” ka a tiamẽlele kovina viwa. Kuenda olonjanja vimue poku lombolola catiamẽla kocitumbukila caco, Yesu wa tukula ondaka yikuavo hati, “ca vĩha.” (Mat. 12:39; 17:17; Mar. 8:​38) Utala ulo Wondavululi, u lombolola okuti koloneke vilo “ocitumbulukila” caco Yesu a tukula, ci lomboloka omanu vana ka va tavele va pondola oku mola ondimbukiso ‘yesulilo liovina evi,’ (syn·teʹlei·a) kuenda esulilo lioluali (teʹlos).

11 Eci Yesu a tukula ondaka “ocitumbulukila” loku yi tiamisila kovina vĩvi, wa tukula olondingaĩvi via kala kotembo yaye. Anga hẽ, cimuamue haico catiamẽla kolondaka vi sangiwa kelivulu lia Mateo 24:34? Ivaluka okuti, olondonge vikuãla via Yesu via endele kokuaye eci a kala ‘pokolika.’ (Mat. 24:⁠3) Omo okuti Yesu poku va sapuila hati “ocitumbulukila cilo,” ka tukuile ovina vĩvi, ovapostolo kuenda olondonge vikuavo va kũlĩhĩle okuti, ovo va kala ocitumbulukila caco okuti ka ci pui “te ovina evi viosi vi lingiwa.”

12. Ulandu wa Yesu u lekisa nye catiamẽla ku vana a tukula eci a popia ondaka “ocitumbulukila”?

12 Tu pondola ndati oku kuata elomboloko eli? Tu ci linga poku konomuisa lutate ulandu waco. Ndomo elivulu lia Mateo 24:​32, 33 li ci lekisa, Yesu wa popia hati: “Lilongisi ocipama kukuyu. Nda ocanja cawo ci tomba ha ci yovi, vu ci [okuti] onjovo yi li ocipepi. Haicovo ene, eci vu mola ovina evi viosi, kũlĩhi okuti Mõlomanu o kasi ocipepi pivelo muẽle.” (Sokisa la Marko 13:​28-30; Luka 21:​30-32.) Kelivulu lia Mateo 24:​34, tu tangako ndoco: “Mopia lene siti, Ocili, ocitumbulukila cilo ka ci pui te ovina evi viosi vi lingiwa.”

13, 14. Momo lie tu popela okuti, “ocitumbulukila” Yesu a tukula ci lomboloka olondonge viaye?

13 Yesu wa popele hati, olondonge viaye vina vika wavekiwa lespiritu sandu, ovio vika kuata elomboloko eci “ovina evi viosi vi lingiwa.” Citava okuti Yesu watiamisila ondaka yaco kolondonge viaye eci a vokiyako olondaka tu tanga kocinimbu cikuãimo ci popia hati: “Ocitumbulukila cilo ka ci pui te ovina evi viosi vi lingiwa.”

14 Olondonge via Yesu via litepele lomanu vana ka va tavele ku Suku. Momo via mola ondimbukiso, kuenda via kuata elomboloko liaco. Ovio via ‘lilongisa’ kovina via kongela vondimbukiso, kuenje via ‘kũlĩhĩle’ elomboloko liaco. Handi vali, va kuata elomboloko liokuti, Yesu wa ‘kala ocipepi pivelo.’ Va Yudea vana ka va tavele kuenda Akristão olombuavekua va mola onepa yimue yoku tẽlisiwa kuolondaka via Yesu kocita catete. Pole, olondonge viaye olombuavekua kotembo yaco, ovio lika via kũlĩhĩle ovolandu aco kuenda va kuata elomboloko liovina va mola.

15. (a) Koloneke vilo, velie va panga onepa ‘kocitumbulukila’ Yesu a tukula? (b) Momo lie ka tu tẽlela oku tenda otembo ‘yocitumbulukila cilo’? (Tanga pokakasia kemẽla 25.)

15 Koloneke vilo, omanu vana ka va kuete elomboloko liovina viespiritu, va siata oku sima okuti, oku tukuluka kua Yesu ‘kaku muiwa lovaso’ omanu. Ovo va sima okuti, ovina vi kasi ño ndeci via kala ale kosimbu. (2 Pet. 3:⁠4) Pole, olombuavekua via Kristu viatiamẽla kocisoko ca Yoano koloneke vilo, via siata oku limbuka ondimbukiso yaco ndeci ociliakulo ci tua ocinyi, kuenda va kuete elomboloko liaco. Ocisoko colombuavekua koloneke vilo, ovo “ocitumbulukila” caco okuti ka ci pui “toke ovina evi viosi vi lingiwa.”c Omo liaco, olombuavekua vimue via Kristu vika kala handi palo posi eci ohali ya piãla yika fetika.

“Lavululi”

16. Olondonge viosi via Kristu vi sukila oku linga nye?

16 Ka tu sukila lika oku limbuka ondimbukiso. Yesu wa popia hati: “Eci mopia lene haico mopia la vosi, siti, Lavululi.” (Mar. 13:​37) Cikale okuti tuatiamẽla kolombuavekua ale kowiñi wakahandangala, vosi yetu tu sukila oku kapako olondaka evi. Tunde kunyamo wo 1914 eci Yesu a vialekiwa komangu Yusoma kilu toke cilo, pa pita ale ci pitahãla 90 kanyamo. Vosi yetu tu sukila oku amamako loku lavulula, ndaño ka ca lelukile oku ci linga. Oku kuata elomboloko liokuti Kristu wa vialekiwa komangu Yusoma, ci tu kuatisa oku lavulula. Ci tu kuatisavo oku lavulula, momo ndopo oka kundula ovanyali vaye ‘vowola ka tua simĩle.’​—⁠Luka 12:⁠40.

17. Elomboloko liovina via tukuiwa ndeti li tu kuatisa oku sima nye, kuenda nye tu sukila oku linga?

17 Oku kuata elomboloko lioku tukuluka kua Kristu, ku tu kuatisa oku amamako loku lavulula. Tua kũlĩha okuti Yesu wa tukuluka ale, kuenda wa linga Osoma tunde kunyamo wo 1914. Eye ndopo oka nyola olondingaĩvi, kuenda oka pongolola ovina viosi voluali. Omo liaco, tu sukila oku lekisa ombili kupange Yesu a tukuile eci a popia hati: “Ondaka eyi yiwa yusoma yi kundilua kuoha koluali, ha yi lingi uvangi kolofeka viosi, oco esulilo [teʹlos] liya noke.”​—⁠Mat. 24:⁠14.

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Elomboloko liondaka pa·rou·siʹa, lia lekisiwa koku litepa ku kasi pokati ‘koku kala ocipepi,’ kuenda ondaka ‘oku kala ocipãla’ ndomo upostolo Paulu a ci lombolola kelivulu lia 2 Va  Korindo 10:​10, 11, kuenda lia Va Filipoi 2:12. Oco o kuate elomboloko lia suapo, tanga elivulu Estudo Perspicaz das Escrituras, volumue 3, kemẽla 321 toke 324.

b Tanga Utala Wondavululi 1 wa Kuvala wo 1995 kemẽla 11 toke 15, kuenda 19, 30, 31, kelimi Lioputu.

c Ocitumbulukila caco ci kuete elitokeko loku tẽlisiwa kuocinjonde ca sonehiwa kelivulu Liesituluilo. (Esit. 1:​10–3:​22) Ocinjonde caco ci lekisa okuti, eteke lia Ñala lia fetika kunyamo wo 1914, kuenje lika amamako toke koku fa kuombuavekua ya sulako kuenda kepinduko liaye.​—⁠Tanga elivulu Revelação​—⁠Seu Grandioso Clímax Está Próximo! kemẽla 24, kocinimbu 4.

O Tambulula Ndati?

• Momo lie tu popela okuti, oku tukuluka kua Yesu kuambata otembo yalua?

• Helie o limbuka ondimbukiso yoku tukuluka kua Yesu loku kuata elomboloko liaco?

• Koloneke vilo, velie ocitumbulukila ca tukuiwa kelivulu lia Mateo 24:34?

• Momo lie ka tu tẽlela oku tenda otembo yi kala ‘ocitumbulukila’?

[Elitalatu kemẽla 25]

Anga hẽ, Citava Oku Tenda Otembo ‘Yocitumbulukila Cilo’?

Ondaka “ocitumbulukila,” yi tiamisiwila komanu vakuanyamo a litepa va kasi vokuenda kuotembo yimue, ale vokuenda kuovolandu amue. Eilvulu Lietundilo 1:6 li tu sapuila hati: “Noke Yosefe wa fa la vahuvaye vosi locitumbulukila caco cosi.” Yosefe la vamanjaye ka va kuatele anyamo amuamue, pole vosi yavo va mola ovolandu amuamue a pita kotembo yaco. ‘Vocitumbulukila’ caco, mua kongelele vamanji ya Yosefe vana va citiwa tete. Vamue pokati kavo va kala otembo yalua komuenyo okuti Yosefe ci sule. (Efet. 50:​24) Vakuavo vatiamẽla ‘kocitumbulukila’ caco ndeci Benjamini, va citiwa noke ya Yosefe, kuenda va kala noke liolofa viaye.

Ondaka “ocitumbulukila” eci, yi tiamisiwila komanu va kasi vokuenda kuotembo yimue. Ndaño ka citẽliwa oku tenda anyamo ocitumbulukila caco ci kala komuenyo, pole ka ci kala otembo yalua. Omo liaco, Yesu poku popia hati “ocitumbulukila cilo,” ndomo ca lekisiwa kelivulu lia Mateo 24:​34, ka ecele kolondonge viaye onumbi yoku kũlĩha otembo ‘oloneke via sulako’ vika sulila. Pole, Yesu wa lekisa okuti ka va pondola oku kũlĩha ‘eteke liaco lowola yaco.’​—⁠2 Tim. 3:1; Mat. 24:⁠36.

[Elitalatu kemẽla 22, 23]

Yesu noke yoku vialekiwa komangu Yusoma kunyamo wo 1914, wa lekisiwa okuti, ‘ukuakuyula’

[Elitalatu kemẽla 24]

“Ocitumbulukila cilo ka ci pui te ovina evi viosi vi lingiwa”

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link