Elembeleko Komunu o Panda Koku Fa
“Eci va ndi sapuila okuti Mãi yange o panda koku fa, ca ndi tatamẽle oku tava kesapulo liaco. Nda sakalalele kuenda nda sumuile calua momo sia lavokaile okuti mãi yange wa laikele oku fa.”—Grace, ko Kanada.
ECI omunu umue a panda koku fa, akamba lepata liaye va sumua calua kuenda ka va kuete eci va pondola oku linga. Omanu vamue ka va tẽla oku vanja omunu una va sole okuti o talisiwa ohali omo liuvei. Vakuavo va kala lohele omo ka va kũlĩhĩle eci va linga leci va popia vepuluvi lina ombeyi yi panda koku fa.
Ovina vipi o sukila oku linga viatiamẽla konjila o kuama poku tambula esapulo liaco? Ndamupi o pondola oku kala “ekamba” liwa poku eca elembeleko kuenda ekuatiso kotembo yohali?—Olosapo 17:17.
Ca Sunguluka Oku Sakalala
Oku sakalala eci tu yeva okuti omunu tu sole o panda kolofa, ca sunguluka. Olondotolo ndaño via siata ale oku mola omanu valua va fa, lopo va sakalala eci omunu umue a panda koku fa.
Citava okuti ove ku tẽla oku likandangiya eci o mola ngandiove o panda koku fa. Ukãi umue wo ko Brasil o tukuiwa hati Hosa okuti manjaye wa kala oku panda koku fa, wa popia ndoco, “Ka ca lelukile oku mola ohali yomunu tu sole calua.” Eci mukãi a Mose a kuatiwa lovilundu, Mose wa popia hati: “A Suku, hu pinga okuti u sakula.”—Atendelo 12:12, 13.
Eci ngandietu a vela, tu sumua calua momo tua lulikiwa lesetahalo lia Yehova Suku. (Efetikilo 1:27; Isaya 63:9) Yehova o kala ndati eci a mola ohali yomanu? Kũlĩhĩsa eci Yesu a linga. Eye wa lekisa ocituwa ca Isiaye. (Yoano 14:9) Eci Yesu a mola okuti omanu, va talisiwa ohali, wa “va kuatela ohenda.” (Mateo 20:29-34; Marko 1:40, 41) Ndomo tua ci konomuisa vocipama cikuavo vorevista yilo, eci Lasaru ekamba lia Yesu a fa, eye “wa lila,” poku mola esumuo liepata kuenda liakamba va kala ponambi. (Yoano 11:32-35) Embimbiliya li tukula olofa ndunyali kuenda li lekisa okuti ovovei lolofa ka vika kalako vali.—1 Va Korindo 15:26; Esituluilo 21:3, 4.
Olonjanja vimue eci o yeva okuti ngandiove o panda kolofa omo liuvei a kuete, citava okuti o vetiyiwa oku kapa ekandu komunu umue. Ukãi umue Ondotolo o tukuiwa hati Marta Ortiz, poku lombolola ovina viatiamẽla komanu va panda koku fa, wa lungula hati: “Kuka vetele evelo kolondotolo, ndaño oku li vetela evelo ove muẽle, pamue omanu vakuavo omo liekalo liombeyi. Momo eci ci pondola oku nyõla ukamba u kasi pokati kene kuenda ci tateka ekuatiso li sukiliwa kombeyi.” Ananga api o sukila oku eca oco o kuatise ngandiove o panda koku fa?
Lekisa Ocisola Kombeyi, Kuka Luluvalele Kuvei Waye
Enanga liatete, o sukila oku kapako omunu okuti ku tendi uvei a kuete. Eci ci lingiwa hẽ ndati? Ukãi umue ukuakusakula o tukuiwa hati Sarah wa popia ndoco: “Nda siata oku tala alitalatu ombeyi loku sokolola eci ya kala otembo ka ya kuatiwile handi luvei. Kuenda ndi yevelela lutate eci oyo yi ndi sapuila ovina ya lingaile kosimbu. Eci ca siata oku ndi kuatisa oku sokolola omuenyo waye, okuti si luluvalela kekalo liaye ndombeyi.”
Ukãi umue o tukuiwa hati, Anne-Catherine, okuti layevo ukuakusakula, wa lombolola ndomo a siata oku tenda evalo liombeyi. Eye wa popia hati: “Ndi vanja vovaso ombeyi, kuenda ndi sokolola ekuatiso ndi sukila oku eca kokuayo.” Elivulu The Needs of the Dying—A Guide for Bringing Hope, Comfort, and Love to Life’s Final Chapter, li popia hati: “Eci tu vanja ndomo omunu tu sole a linga ehoma, omo lioku vela, tu yokoka calua. Ocina ca velapo tu sukila oku linga oku vanja vovaso aye kuenda oku limbuka apongoloko a kasi oku linga.”
Oku ci linga ci sukila utõi walua kuenda oku likandangiya. Ukulu umue wekongelo o tukuiwa hati, Georges, wa siata oku nyula ava va panda koku fa, wa popia ndoco, “Tu sukila oku pamisa ocisola tu kuetele vamanji okuti ka tu tendi oku vela kuavo.” Nda wa kapako omunu okuti ku tendi uvei a kuete, ove kumue laye vu kuatisiwa. Ukãi umue o tukuiwa hati, Yvonne o tekula omõla o kuete uvei wo kanser, wa popia hati, “Oku limbuka ndomo o kasi oku kuatisa ombeyi oku yuvula oku li sepuisa, ci ku kuatisa oku liyaka lehonguo liaye.”
Yevelela Lutate
Olonjanja vimue omanu ka va kuete utõi woku nyula omunu o panda koku fa ndaño muẽle yuna va kuetele ocisola ca piãla. Momo lie? Momo va sima okuti ka va kuete eci vaka popia vepuluvi liaco. Pole, Anne-Catherine una wa kuatisa ekamba liaye lia kala oku panda kolofa, wa lekisa esilivilo lioku ũha poku popia hati: “Elembeleko ka lieciwa lika lolondaka, lieciwavo locituwa cetu. Eci tu tumãla ocipepi lombeyi, kuenda oku kuata kokuokuo kuayo, loku lolula asuelela, tu lekisa okuti tua kapako omunu o vela.”
Ombeyi yi sukilavo oku sapela oco yi lekise ovisimĩlo viayo. Omunu o vela wa kũlĩha okuti vangandiaye va sakalala pole ka va yongola oku vangula catiamẽla kuvei a kuete. Akamba kuenda epata pamue va nõlapo oku limbika ovina viatiamẽla kuvei waye. Ovitangi vipi vi pondola oku iyilila kocituwa caco? Ndotolo umue wa siata oku tata omanu va kasi oku panda kolofa, wa lombolola hati, “eci epata li kuama ocituwa caco, li tateka ombeyi oku kuata ongusu yoku liyaka luvei wayo.” Omo liaco, nda ombeyi yi kuete onjongole yoku sapela catiamẽla kuvei ale koku fa kuayo, citava oku yecelela.
Afendeli va Suku kosimbu, eci va liyaka loku vela ka va yuvuile oku lekisa asakalalo avo ku Yehova Suku. Eci Soma Esekiya a tẽlisa 39 kanyamo, kuenje vo sapuila okuti wa laikele oku fa, wa lekisa esumuo liaye. (Isaya 38:9-12, 18-20) Cimuamue haico ci pita lomanu va panda kolofa. Ovo va yongola oku lekisa esumuo liavo omo va panda koku fa. Pamue omunu waco o nyumãla momo ka tẽlisile ovimãho viaye ndeci, oku linga ungende umue, oku kuata epata, oku mola olonekulu viaye, ale oku vumba Suku lonjila yimue ya velapo. Pamue eye o kuata usumba wokuti akamba vaye kuenda epata vo yanduluka, omo ka va kũlĩhĩle eci va pondola oku linga. (Yovi 19:16-18) Oku tala ohali omo ovimatamata vietimba ka vi talavaya vali ale oku fa ulika, pamue ci va kokela ocinjoko.
Anne-Catherine wa popia ndoco: “Ocina ca velapo oku ecelela ngandiove oku popia cosi a yevite vutima waye, loku yuvula oku u teta kondaka pamue oku pembula ovisimĩlo viaye. Eyi oyo onjila ya velapo yoku limbuka eci a yevite vutima, oku kũlĩha olonjongole viaye, usumba a kuete kuenda asakalalo aye.”
Limbuka Eci Ombeyi yi Sukila
Esakalalo liove pamue li li vokiya omo liovihemba ngandiove a kasi oku tambula okuti noke viu kokela anguengue, kuenje ove ku pondola oku limbuka vali ovina eye a sukila. Eli olio esunga lieci omunu o vela a sukilila oku nõla ndomo a sakuiwa.
Kolofeka vimue apata a seteka oku teyuila ombeyi poku limbika oku vangula ocili catiamẽla kekalo liayo kuenda ka va ecelela ombeyi oku nõla ndomo yi sakuiwa. Kolofeka vikuavo va kuete ovitangi via litepa. Ulume umue ukuakusakula o tukuiwa hati Jerry, wa popia hati, “Omanu vamue va kuete ocituwa coku lihoyisila ponẽle yombeyi ndu okuti ombeyi yaco ka yi kasipo vali.” Elinga liaco, ka li lekisa esumbilo kombeyi.
Ocina cikuavo ci sukiliwa, oku kuata elavoko. Kolofeka vina okuti uloño woku sakula wamako, omanu va sandiliya olosipitali vina va pondola oku sakuiwa ciwa. Michelle una wa kuatisa inaye wa kuatiwile luvei wo kanser olonjanja vitatu, wa popia hati: “Nda mãi yange o seteka oku sakuiwa lovihemba vikuavo ale oku sandiliya ondotolo yimue ya loñoloha ame ndu u kuatisa oku ci linga. Ndeya oku limbuka okuti ndaño nda kuata ocisimĩlo ca sunguluka, nda sukilile oku ci lekisila koku vangula kuange.”
Nye ci lingiwa nda ka kuli elavoko lioku sakuiwa? Omunu o panda koku fa o sukila oku vangula ovina viatiamẽla kolofa viaye. Georges, ukulu wekongelo tua tukula kefetikilo, wa lombolola ndoco: “Oku limbika omunu o panda kolofa kaciwako. Nda tua sapuilako omunu okuti o laika oku fa, eye o pondola oku tu ĩha olonumbi viatiamẽla konambi yaye.” Esokiyo liaco lieca epuluvi kombeyi oku lombolola ndomo vakuavo va sokiya oku kendiwa kuaye.
Ocili okuti oku vangula ovina viaco ka ca lelukile. Pole oku ci linga ci lekisa okuti tua kapako ovisimĩlo viombeyi. Omunu o panda koku fa o sukila oku potolola ovitangi, loku likekembela kuenda oku pinga ongecelo. Ombangulo yaco yi kuatisa oku pamisa ukamba lomunu o panda koku fa.
Lembeleka Omunu o Panda Koku Fa
O pondola oku lembeleka ndati omunu o panda koku fa? Ndotolo Ortiz, tua tukula kefetikilo wa popia hati: “Ecelela ombeyi oku linga apingilo aye a sulako. U yevelela lutate. Nda citava, linga eci ombeyi yi yongola. Nda ka citava oku tẽlisa epingilo liaye, u sapuila ocili.”
Ca velapo vali, ceci okuti omunu o panda koku fa o sukila oku amamako oku vangula lava vo kapako. Georges wa popia hati: “Kuatisa ombeyi oku sapela lepata liaye, ndaño okuti ombangulo yaco ka yi tumãla otembo yalua, omo liehonguo.” Ndaño muẽle vo telefone citava oku lembeleka ombeyi kuenda oku likutilila laye. Christina ukãi umue wo ko Kanada wa fisa vangandiaye vatatu vonjanja yimosi, wa popia hati: “Omanu va panda koku fa va sukila calua ekuatiso lolohutililo via vamanji Akristão.”
Anga hẽ ca sunguluka oku lilila kovaso yombeyi? Ca sunguluka. Momo eci o lolula asuelela ove, o kasi oku eca elembeleko kokuaye loku lekisa esumuo liove. Elivulu The Needs of the Dying, li popia ndoco: “Oku lembeleka omunu o panda koku fa ci kuete esilivilo lialua.” Vana va kuete epuluvi lioku lembeleka vakuavo ndeci; akamba kuenda olonjali, va pondola oku limbuka evalo liomunu va kasi oku lembeleka.
Kuli ovina vi pondola oku ku tateka oku kala pamosi langandiove kowola ya sulako yomuenyo waye. Nda o kuete epuluvi lioku kala kumue laye kosipitali ale konjo, likolisilako oku kuata eka liaye liondio toke eci a tula omuenyo. Epuluvi liaco li ku ecelela oku lekisa esumuo liove kuenda oku vangula ovina kua la popia. Ndaño okuti ombeyi pamue ka yi kasi vali oku vangula, kuka liwekepo oku lekisa ocisola cove lonjongole o kuete yoku li sanga vali laye eci a ka pinduiwa voluali luokaliye.—Yovi 14:14, 15; Ovilinga 24:15.
Nda wa ci linga, cika ku kuatisa oku yuvula esumuo. Epuluvi liaco, lika kala ono yelembeleko kokuove koloneke vio kovaso. Eci cika ku kuatisavo oku lekisa okuti ove wukamba liocili ‘kotembo yohali.’—Olosapo 17:17.
[Elitalatu kemẽla 25]
Oku kapako omunu o vela okuti ku tendi uvei a kuete, ci ku kuatisa ove, kuenda ci kuatisavo ngandiove
[Etosi lia velapo kemẽla 24]
Sokolola omunu kuenda omuenyo waye kosimbu, kuka luluvalele kekalo liaye ndombeyi
[Okakasia Lelitalatu kemẽla 26]
Ndomo tu Lekisa Esumbilo Kombeyi
Kolofeka vialua omanu va siata oku likolisilako oku kapako olonjongole violombeyi vina vi panda koku fa okuti vi fa lombembua kuenda esumbilo. Olonumbi viaco via sonehiwila oku kuatisa omanu oku sumbila loku ecelela olombeyi oku nõla nda vi fila konjo ale kosipitali.
Olonumbi vimue o pondola oku kuama vievi:
• Sapela lolondotolo kuenda epata
• Ecelela ombeyi oku nõla ndomo yi sakuiwa
• Yuvula ovina ka via sungulukile ndeci oku kelõhaila ombeyi loku yi kisika oku linga ovina via tĩla
Olonumbi ombeyi yi sukila oku kuama vievi:
• Tukula onduko yomunu oka kuama ndomo ove o sakuiwa
• Ovihemba o likala levi o tava oku sakuiwa lavio, vi pondola oku ku kayisa ale vi vokiya uveyi wove
• Tukula onduko yondotolo yi tava oku ku sakula lovihemba wa nõla