Oku Liyaka Lesumuo
‘Omãla va Yakoba valume lomãla vaye vakãi, vosi va seteka oku u lembeleka; eye puãi ka tavele oku lembelekiwa, wa linga hati, Omõlange ndu lila ño, lile, toke konjembo. Oco isiaye wo lila.’—EFETIKILO 37:35.
ECI Yakoba vo sapuila okuti omõlaye wa fa, eye wa lila calua. Eye wa popia hati ñala ño lesumuo toke eteke ndi fa. Ndeci ca pita la Yakoba, ove citava okuti o yevavo esumuo lialua eci o fisa umue ngandiove okuti lalimue eteke oka ivalako esumuo liaco. Anga hẽ oku yeva esumuo ci lekisa okuti ka tua kolelele Suku? Hacoko!
Embimbiliya li lekisa okuti Yakoba wa kala ulume umue ukuekolelo. Handi vali, Yakoba wa pandiyiwa kumue la pakulu yaye Avirahama kuenda isiaye Isake, omo liekolelo liavo lia pama. (Va Heveru 11:8, 9, 13) Eteke limue, Yakoba wa pita uteke wosi oku liyaka lungelo wa Suku, oco o sumũlũise! (Efetikilo 32:24-30) Ocili okuti Yakoba, wa tiamisilile utima waye kovina viespiritu. Oco hẽ, nye tu lilongisila kesumuo lia Yakoba? Oku yeva esumuo levalo eci umue ngandietu a fa, ka ci lomboloka okuti ka tua kolelele vali Suku. Ca sunguluka oku yeva esumuo momo tua fisa ngandietu.
Esumuo li Lomboloka Nye?
Tu pondola oku yeva evalo kolonepa vialua, pole eci ca siata oku koka evalo oku sokolola calua. Kũlĩhĩsa ulandu wa Leonardo, okuti eci a tẽlisa 14 kanyamo, isiaye wa fa ocipikipiki. Leonardo lalimue eteke a ka ivalako olofa via isiaye. Ndaño okuti wa mola eci isiaye a kendiwa, pole ka tavele okuti isiaye wa fa. Vokuenda kuolosãi epandu, Leonardo ka tẽlele oku lila. Momo ca kala ndu okuti isiaye wa enda kupange. Eci pa pita ulima, eye wa limbuka okuti puãi isiaye wa fa muẽle. Poku sokolola epese liaco, o limbuka okuti wa siala ulika. Olonjanja vimue eci a pitĩla konjo kuenje isiaye ka molẽha, o sumua calua kuenda o fetika oku lila. Olofa via isiaye epese limue linene!
Ndomo tua ci kũlĩhĩsa vulandu wa Leonardo, oku fisa umue ngandietu, ci koka esumuo lialua. Kuli olondaka vi pondola oku tu lembeleka. Ndeci epute liambata otembo yalua oku kaya, cimuamue haico ci pita lesumuo, okuti li pitavo otembo yalua oco li imũhe. Pamue li pita olosãi ale anyamo, noke esumuo tua kuatele li fetika oku tepuluka, kuenje tu kuata vali esanju.
Olonjanja vimue, oku lekisa esumuo ci kuatisa oku malako evalo kuenda oku yula ocitangi tu kasi oku liyaka laco. Ocili okuti lomue o pondola oku piñainya omunu wa fa. Omo liaco, tu sukila oku linga apongoloko loku limbuka okuti omunu waco ka kasi vali pokati ketu. Oku yeva evalo ku pondola oku ku kuatisa oku lekisa esumuo liove. Havosiko va siata oku lekisa esumuo lonjila yimuamue. Pole oku likandangiya oku lekisa esumuo ci pondola oku ku nenẽla vali ovitangi vialua ndeci, oku kuatiwa loku vela omo lioku sokolola enene. Ndamupi ove o pondola oku lekisa esumuo lonjila yimue ya sunguluka? Vembimbiliya mu sangiwa olonumbi vika ku kuatisa oku ci linga.a
Oku Liyaka Lesumuo
Omanu valua va fisa vangandiavo va limbuka okuti oku sapela ci kuatisa oku malako esumuo. Kũlĩhĩsa olondaka via Yovi ulume una Embimbiliya li lekisa okuti wa yeva esumuo lialua omo lioku fisa omãla vaye kuenda wa pita lovitangi viñi viñi. Eye wa popia hati: “Nda nyehula omuenyo wange. Ndombolola kutanya okulisiõsiõla kuange. Omo vutima mua sanyelelua oco mopia.” (Yovi 1:2, 18, 19; 10:1) Limbuka okuti Yovi omo liovitangi a kuata, wa ‘lisiõsiõla.’ Wa ci linga ndati? Eye wa lombolola hati, “Oco mopia.”
Ulume umue o tukuiwa hati, Paulo eci a fisa inaye, wa popia hati: “Eci ca siata oku ndi kuatisa oku liyaka lesumuo, oku sapela ovina viatiamẽla ku ina yange.” Oku sapela lomunu umue wa koleliwa ceca elembeleko lialua. (Olosapo 17:17) Yone eci a fisa inaye, wa pinga ku vamanji Akristão oku u pasuisa olonjanja vialua. Eye wa popia hati, “oku sapela ku kuatisa oku tepulula evalo.” Oku sapuilako ovisimĩlo viove omanu va kuete onjongole yoku ku yevelela ci pondolavo oku ku kuatisa oku liyaka lesumuo.
Oku soneha ovisimĩlo ci kuatisa oku sanga elembeleko. Omanu vana okuti ca va tĩlila oku vangula, va limbuka okuti oku soneha ovisimĩlo viavo ca leluka vali. Noke yolofa via Saulu kuenda Yonatão, Daviti wa soneha ocisungo cimue lesumuo lialua. Ocisungo caco ci sangiwa Vembimbiliya kelivulu Liavali lia Samuele.—2 Samuele 1:17-27.
Oku lila ku kuatisa oku tepulula evalo lio vutima. Momo Embimbiliya li popia hati: “Ovina viosi vi kuete uvo wavio, . . . [ndaño] eteke lioku lila.” (Ukundi 3:1, 4) Ocili okuti eci tu fisa umue ngandietu, eli olio “eteke lioku lila.” Oku lila poku lekisa esumuo hacivĩko. Vembimbiliya mu sangiwa ovolandu alume lakãi valua vakuekolelo va lekisa esumuo liavo poku lila. (Efetikilo 23:2; 2 Samuele 1:11, 12) Yesu Kristu “wa lila” eci a pitĩla ocipepi leyambo mua kendiwile Lasaru.—Yoano 11:33, 35.
Oku lembeleka omunu wa sumua ka ca lelukile, momo ove pamue o yevavo esumuo. Nda poku ci linga o lolula asuelẽla ku sukila oku yeva osõi. Afendeli va Suku vakuekolelo va limbuka okuti oku lila ca sunguluka, momo ceca elembeleko komunu wa sumua.
Amẽla ku Suku
Embimbiliya li tu sapuila hati: “Ameli ku Suku kuenje eye amela kokuene.” (Tiago 4:8) Ocina ca velapo koku amẽla ku Suku, oku linga olohutililo. Kuka tende olohutililo ndocina cimue ka ci kuete esilivilo! Vembimbiliya mu sangiwa ohuminyo yimue yi tu lembeleka hati: “Yehova yu ocipepi la vakuavitima via teka. O popela ava va kasi lovitima via samba.” (Osamo 34:18) Olio li tu vetiya ndoco: “Tuika [ku] Yehova ocitele cove kuenje eye o ku kuatisa. Lalimue eteke o tava okuti ukuesunga o sengiwa.” (Osamo 55:22) Sokolola olondaka evi. Ndomo tua ci konomuisa konyima, omanu valua va sumua, va limbuka okuti oku sapela lekamba lia koleliwa ci kuete esilivilo. Anga hẽ oku kolela kolohuminyo via Suku ka ci ku lembeleka?—2 Va Tesalonike 2:16, 17.
Paulo una tua tukula kefetikilo, wa popia hati: “Eci ndi limbuka okuti si tẽla oku pandikisa levalo, ndi petama loku likutilila ku Suku. Ndi pinga kokuaye oco a ndi kuatise.” Paulo o kuete ekolelo liokuti, olohutililo via siata oku u kuatisa. Ove o pondola oku limbukavo okuti omo lioku amamako oku likutilila, “Suku ukuakulembeleka” oka ku ĩha utõi kuenda ongusu yoku liyaka lesumuo.—2 Va Korindo 1:3, 4; Va Roma 12:12.
Elavoko Liepinduko
Yesu wa popia hati: “Ame ndipinduko haime ndimuenyo. U o ñolela, ndaño o fa, haimo o kala vali lomuenyo.” (Yoano 11:25) Embimbiliya li longisa okuti ava va fa vaka kala vali komuenyo.b Eci Yesu a kala palo posi, wa lekisa okuti o kuete unene woku pindula ava va fa. Eteke limue, eye wa pindula kafeko umue o kuete 12 kanyamo. Eci olonjali viaye via ci mola via kala ndati? Ovio ‘via saluka calua.’ (Marko 5:42) Vemehi Liuviali waye, Soma yetu Yesu Kristu, oka pindula omanu valua va fa oco va kale kilu lieve lombembua kuenda esunga. (Ovilinga 24:15; 2 Petulu 3:13) Sokolola esanju lika kala pokati komanu vana vaka pinduiwa eci vaka lisanga vali la vangandiavo!
Claudete, una wa fisa omõlaye eci ombalãu ya kupuka, wa kapa o foto yomõlaye Renato kilu lio geleira. Olonjanja vimue eci a vanja kofoto yaco, o popia hati: “Tuka li sanga vali eci aka pinduiwa.” Leonardo wa siata oku sokolola ndomo aka tambula isiaye voluali luokaliye Suku a tu likuminya. Elavoko liepinduko lia siata oku va lembeleka kuenda li lembelekavo omanu vakuavo va fisa vangandiavo. Elavoko liaco li pondola oku ku lembelekavo ove!
[Okakasia Lelitalatu kemẽla 7]
“Suku Ukuakulembeleka”
“Suku, Isia ya Ñala yetu Yesu Kristu, a sivayiwe! Eye Isia yohenda, haeye Suku ukuakulembeleka.”—2 Va Korindo 1:3.
Ocinimbu eci Cembimbiliya, ci lekisa okuti Suku o pondola oku kuatisa afendeli vaye vo kolela oku pandikisa lovitangi. Onjila yimue Yehova a siata oku lembeleka layo afendeli vaye, akamba kuenda omanu vana va kuete elavoko limuamue.
Leonardo una wa fisa isiaye, ivaluka eci co nenẽla elembeleko. Olonjanja viosi eci a pitĩla konjo kuenje o limbuka okuti isiaye ka kasiko vali, o fetika oku lila calua. Noke enda pocila cimue ci kasi ocipepi lonjo yavo kuenje o tumãla komangu kuenda amamako loku lila. Eteke limue osimbu a kala oku likutilila ku Suku oco o kuatise, vocipikipiki ekãlu limue lia talama ocipepi laye. Kuenje Leonardo wa limbuka okuti u wa kala oku endisa ekãlu liaco, manji umue Ukristão. Manji yaco wa kala oku eca ovikuata ku vakuakulanda. Noke wa enda lokololo yikuavo. Pole, oku iya kua manji pocitumãlo caco, kua lembeleka calua Leonardo.
Ulume umue wa fisa ukãi waye wa sumuĩle omo liumbumba. Eye wa enda oku lila calua, momo ka kuatele elavoko. Olonjanja viosi eci a lila, wa enda oku liyala posi oku pinga ekuatiso ku Suku. Kuenje eteke limue, osimbu a kala oku likutilila, onekulu yaye yukãi yo telefonalela. Eye wa popia hati: “Ombangulo eyi tua kuata vo telefone, ya ndi pamisa cocili. Ndeya oku limbuka okuti ombangulo yaco, etambululo liekuatiso nda pinga vohutililo yange.”
[Okakasia kemẽla 9]
Eca Elembeleko ku Vakuene
“[Suku] O tu lembeleka kohali yetu yosi, okuti tu tẽlavo oku lembeleka ava va tala ohali lelembeleko Suku a tu lembeleka lalio.”—2 Va Korindo 1:4.
Akristão vocili, va siata oku mola oku tẽlisiwa kuolondaka evi, kuenda va kũlĩha ciwa elomboloko liaco. Omo lielembeleko va siata oku tambula poku fisa vangandiavo, va limbuka okuti ovo va pondola oku pamisa kuenda oku lembeleka vakuavo.
Kũlĩhĩsa ulandu wa Claudete, una wa siata oku pasuisa omanu loku va sapuila ekolelo liaye lia sevetiwa Vembimbiliya. Otembo omõlaye a kala komuenyo, wa enda oku pasuisa ukãi umue wa fisa omõlaye luvei umue wo vosonde u tukuiwa hati, leucemia. Ukãi waco wa sola calua epasu a tambula kokuaye, pole wa simĩle okuti Claudete ka kuete elomboloko lievalo liaye. Eci omõla a Claudete a fa, ukãi waco wa endele oku ka nyula Claudete kuenda wa sima hati, ndi tala handi nda eye oka amamako lekolelo noke liolofa viomõlaye. Omo liekolelo lia pama Claudete a kuete, ukãi wa amamako oku lilongisa Embimbiliya la Claudete, kuenda wa lembelekiwa calua Londaka ya Suku.
Leonardo noke yoku fisa isiaye, wa nõlapo oku lilongisa elimi lioku ilaika, oco a tẽle oku sapuilako loku lembeleka ovisitatũi lesapulo Liembimbiliya. Eye wa limbuka okuti oku kuatisa ovisitatũi co nenẽla onima yiwa. Kuenje wa popia hati: “Eci ca siata oku ndi kuatisa oku liyaka lesumuo, onjongole yange yoku longisa ovisitatũi oku kũlĩha Suku. Nda siata oku pesela otembo yalua koku va longisa. Nda yeva esanju lialua eci omunu watete nda fetika oku longisa Embimbiliya a papatisiwa! Tunde eci tate a fa, sia la kuata esanju ndeli ñuete cilo.”—Ovilinga 20:35.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Olonumbi vimue vi pondola oku kuatisa omãla oku liyaka lesumuo eci umue ngandiavo a fa, vi sangiwa kamẽla 10 toke 12, vorevista yilo, kocipama losapi hati: “Kuatisa Omõlove Oku Liyaka Lesumuo.”
b Oco o sange alomboluilo akuavo Embimbiliya atiamẽla kelavoko liepinduko, tala ocipama 7 velivulu Embimbiliya Li Longisa Nye? lia sandekiwa Lombangi Via Yehova.
[Elitalatu kemẽla 5]
Oku vangula ovina viatiamẽla kovisimĩlo viove ci pondola oku ku lembeleka
[Elitalatu kemẽla 6]
Oku soneha ovisimĩlo viove ci pondola oku ku kuatisa oku tukula esumuo o yevite
[Elitalatu kemẽla 6]
Oku tanga ovolandu atiamẽla kelavoko liepinduko ci pondola oku ku nenela elembeleko liocili
[Elitalatu kemẽla 8]
Yesu wa likuminya oku pindula vana vo kolela