OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w08 1/10 kam. 18-20
  • Sapela Ciwa Lomãla Vove

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Sapela Ciwa Lomãla Vove
  • Utala Wondavululi—2008
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Ovina vi Tateka Oku Sapela
  • Ceci ci Kuatisa Oku Sapela Ciwa
  • Pongiya Omãla Vove Vatito Oku Kula Ciwa
    Utala Wondavululi—2009
  • Alonjali Kuatisi Omãla Vene
    Utala Wondavululi Welilongiso—2014
Utala Wondavululi—2008
w08 1/10 kam. 18-20

Ceci ci Kuatisa Apata Oku Kala Lesanju

Sapela Ciwa Lomãla Vove

“Kosimbu, ame lulume wange, tua enda oku sapela ciwa lomõletu, pole, cilo ca tĩla oku kũlĩha ovisimĩlo viaye. Eye wa siata oku li yikila vohondo yaye kuenda ka vangula letu.”​—⁠MIRIAM, KO MEXICO.

“Eci omãla vange va kala vatito, va kuatele ocituwa coku tu yevelela. Omo kaliye va kula, va sima okuti si tẽla vali oku limbuka olonjongole viavo.”​—⁠SCOTT, KO AUSTRALIA.

NDA omõlove handi umalẽhe, ove pamue wa siata oku liyaka locitangi ndeci colonjali tua tukula ndeti. Citava okuti kosimbu ca lelukile oku sapela lomãla vove. Pamue ove o limbuka okuti kaliye oku sapela lavo ca tĩla. Ukãi umue wo ko Italia o tukuiwa hati, Angela wa popia ndoco: “Eci omõlange a kala utito, wa lingaile apulilo alua. Cilo, o vangula lika eci ndi fetika oku sapela laye. Nda si ci lingi, ndaño pa pita oloneke vialua, ka vangula lame.”

Ndeci ca pita la Angela, ove pamue o limbuka okuti omõlove una wa kuatele ocituwa coku sapela calua, eci a linga ukuenje ka lianji vali love. Ndaño ove o likolisilako oku vangula laye, eye o teta onimbu. Eci ove u lama hati, “Wosala?” eye o kumbulula lukãlu hati, “Ciwa.” Pamue eci o pulisa omõlove wukãi huti: “Nye ca pita love kosikola?” Eye oku tambulula locenyo hati, “Lacimue.” Eci u vetiya oku vangula, eye o popia hati: “Momo lie ku vanguila ovina vikuavo?” Ovina viaco viu vetiya vali oku ũha.

Ocili okuti amalẽhe ka va kuete ocitangi coku sapela. Pole eci ovo va siata oku popia, hacoko olonjali viavo vi yongola oku yeva. Ukãi umue wo ko Nigeria, o tukuiwa hati Edna, wa popia ndoco: “Eci ndi pulisa omõlange wufeko ocina cimue, eye o tambulula hati, ‘kuka ndi sakalaise.’” Ulume umue o tukuiwa hati, Ramón ko Mexico, okuti omõlaye o kuete 16 kalima, wa tukula ocitangi ca li setahãla leci cukãi tua tukula ndeti. Eye wa popia ndoco: “Eteke leteke tua siata ño oku lihoyisa lomõlange. Eci ndu tuma oku linga ocina cimue, eye ka tava.”

Oku seteka oku vangula lomõla wa puiya, ci pondola oku wengula onyeño yolonjali. Pole Embimbiliya li lekisa okuti “nda ka pa li alungulo ovina vi sokiyiwa vi nyõleha.” (Olosapo 15:​22) Ukãi umue wo ko Russia o tukuiwa hati Ana, okuti o kasi oku tekula omãla lika liaye, wa popia ndoco: “Nda si pondola oku limbuka eci omõlange ufeko a kasi oku sokolola, ci ndi temisa calua kuenda ndi fetika oku kaloloka.” Momo lie ci kuetele esilivilo kolonjali oku sapela ciwa lomãla vavo eci vi limbuka okuti va va tatamisa?

Ovina vi Tateka Oku Sapela

Oku sapela ciwa kua litepa loku popia olondaka viaño. Yesu wa popia hati: “Eci ce yuka vutima haico omela u popia.” (Luka 6:​45) Poku sapela ciwa, tu lilongisila ku vakuetu kuenda tu situlula ovituwa vietu muẽle. Amalẽhe eci va pitĩla vetunu, va kuata osõi yoku vangula ovina vi kasi vutima wavo. Olonoño via popia hati, amalẽhe va siata oku sima okuti, otembo yosi omanu va kasi lika oku lavulula ovina va linga. Amalẽhe ka va yongola okuti eci va kala pulika omanu va va lavulula.

Ocina cikuavo ci tateka oku sapela ciwa lamalẽhe, ocituwa coku li tumĩla ovo muẽle. Ka ca lelukile oku imbapo ocituwa caco, momo eci omãla va fetika oku kula va kuata onjongole yoku litepa lolonjali viavo. Puãi, eci ka ci lomboloka okuti omãla vove va yongola oku tunda konjo selo. Eci ove o sukila oku linga, oku eca ekuatiso kokuavo. Momo onjongole yoku litepa lolonjali viavo, yi fetikila vutila toke eci va kula. Osimbu omãla va kasi oku kula, olonjanja vialua, ndaño va kuete ocisimĩlo cimue va nõlapo oku cũhila okuti ka va sapuilako omunu.

Ocili okuti omãla ka va yuvula oku sapuilako akamba vavo ovitangi va kuete. Ukãi umue o tukuiwa hati, Jessica, wo ko Mexico, wa popia ndoco: “Omõlange ufeko eci a kala utito, wa enda oku ndi sapuila ovitangi viaye. Kaliye eye o sapuilako lika akamba vaye.” Nda eci oco ocitangi omãla vove va kasi oku pita laco, kuka sime okuti ovo ka va ku “kapeleko” vali ndonjali yavo. Ovo va ku sumbila kuenda va velisapo alungulo ove okuti akamba vavo, ci sule. Tu pondola oku limbuka ndati okuti tu kasi oku amamako oku sapela ciwa?

Ceci ci Kuatisa Oku Sapela Ciwa

Sokolola okuti o kasi oku endisa ekãlu vetapalo limue lia sanjavala. Vokuenda kuolokilometulu vialua, ove kua sukilile oku ñualisa calua ekãlu. Pole, vocipikipiki, kovaso ku molẽha ociñualelo cimue. Oco ekãlu ka lika pite vusenge, o sukila oku li suñamisila vetapalo. Cimuamue haico ci pita lamalẽhe. Vokuenda kuanyamo, olonjali pamue vieca ño olonumbi vitito komãla vavo poku sapela. Pole, osimbu va kasi loku kula, ovio vi sukila oku linga apongoloko amue atiamẽla koku va pindisa, ndokuñualisa ekãlu oco ka lika tunde vetapalo. Omo liaco, li linga apulilo a kuãimo.

▪ Eci omõlange wulume ale wukãi a yongola oku sapela lame, anga hẽ ndi ko yevelela? Embimbiliya li popia ndoco: “Ondaka ya popiwa yu ya soka lotembo yaco ya linga ndapako ulu velonga liopalata.” (Olosapo 25:​11) Ocinimbu eci ci lekisa okuti otembo oyo yeca onima yovina tu linga. Kũlĩhĩsa ocindekaise eci: Ukuakulima ka tẽla oku yayuisa otembo yoku ungula. Eye o kuata lika onima yupange waye eci otembo yoku ungula yi pitĩlapo. Omãla vatito vapuluvi amue, va yongolavo oku sapela. Omo liaco, eci omõlove a lekisa onjongole yaco, u yevelela lutate. Ukãi umue wo ko Australia o tukuiwa hati, Frances, o kasi oku tekula omãla lika liaye, wa popia ndoco: “Olonjanja vialua omõlange wufeko enda vohondo yange luteke kuenje tu pita olowola vialua loku sapela. Ndaño okuti si sole oku suñinya, tua siata oku vangula ovina vialua.”

LINGA NDOCO: Nda omõlove o kuete osõi yoku vangula love, lingili ovina vimue kumosi ndeci, oku ñuala ñuala, oku papala, ale upange umue ukuavo konjo. Ovina viaco, vi pondola oku vetiya omõla oku lianja love.

▪ Anga hẽ ndi tẽla oku limbuka ovisimĩlo vi kasi vutima womõlange? Kelivulu lia Yovi 12:​11, ku popia ndoco: “Etuĩ hẽ ka li seteka olondaka ndeci uliakusu u mãha okulia?” Omo liaco, ove o sukila oku “seteka” eci omõlove a popia. Amalẽhe vamue, va siata oku sima okuti olonjanja viosi ovo lika va kuete esunga. Pamue omõlove wulume ale wukãi, o popia ndoco: “Ove olonjanja viosi o ndi tenda lika ndomõla!” ale “Ove lalimue eteke o tava kondaka yange!” Eci omõlove a popia hati, “olonjanja viosi” ale “lalimue eteke,” ka ci lekisa okuti kua siatele oku ci linga muẽle ocili. Eci a popia hati: “Olonjanja viosi o ndi tenda lika ndomõla,” eye o yongola oku lekisa okuti “Kuo kolelele.” Kuenda eci a popia hati, “Ove lalimue eteke o tava kondaka yange,” ci lomboloka okuti: “Eye o yongola oku ku sapuila ndomo a li yevite.” Omo liaco, o sukila oku limbuka ovisimĩlo vi kasi vutima womõlove.

LINGA NDOCO: Eci omõlove a vangula ondaka yimue ka ya sungulukile, popia laye ndoco: “Ndi lete okuti wa nyumãla, kuenje ndi yongola oku konomuisa eci wa popia. Sapuileko esunga lieci ove o simila okuti ame ndi kasi oku ku tenda ndomõla.” Noke u yevelela lutate kuenda ku ko tete kondaka.

▪ ‘Anga hẽ nda siata oku tateka oku sapela ciwa lomõlange poku u kisika oku vangula?’

Embimbiliya li popia hati:“Epako liesunga li kũliwa vombembua la vakuakulinga ombembua.” (Tiago 3:​18) Olondaka lovilinga viove, vi pondola oku nena ‘ombembua,’ kuenda eci ci kuatisa omõla oku lianja liove. Omo liaco, poku vangula ovina vimue lomõlove kuka seteke oku popia ndu okuti o kasi oku u sombisa ale oku u saluisa. Ulume umue wo ko Korea o tukuiwa hati Ahn wa popia ndoco: “Onjali yi kuete olondunge lalimue eteke yi popia hati, ‘Eteke lipi ove oka kuata olondunge?’ ale ‘Olonjanja viñami ndika ku sapuila ondaka eyi?’” Eye wa amisako vali hati: “Noke yoku lemẽla omãla vange olonjanja vialua, nda limbuka okuti ovo ka va sumuilile omo lioku va lemẽla, pole va sumuila ndomo nda popia olondaka viaco.”

LINGA NDOCO: Nda omõlove ka sole oku vangula, seteka oku linga apulilo amue. Eci nda u pulisa ndomo a pita eteke, u sapuila ndomo ove wosala oco o tale nda oku tambulula. Ale limbuka ocisimĩlo comõlove poku u pulisa ocina cimue. Kuenda u pulisa ndomo akamba vaye va tenda ondaka yaco. U pulisavo elungulo eye a pondola oku eca kakamba vaye.

Oku sapela lomãla ka ca tĩlile. Pole ci sukila oku sokiya ovina vi likuata leci ovo va sukila. Sapela lolonjali vikuavo oco va ku sapuileko onima va siata oku kuata. (Olosapo 11:​14) Poku sapela lomõlove wulume ale wukãi, o sukila oku kala ‘lutima woku yevelela, kuenda oku livala oku popia, loku livala konyeño.’ (Tiago 1:​19) Handi vali kuka liwekepo oku “va pindisa lovilongua via Ñala.”​—⁠Va Efeso 6:⁠4.

LI PULA NDOCO . . .

▪ Apongoloko api nda siata oku limbuka osimbu omõlange a kasi oku kula?

▪ Nye ndi sukila oku linga oco ndi tẽle oku sapela ciwa lomõlange?

[Okakasia kemẽla 20]

Olonumbi Olonjali vi Sukila oku Kuama

“Omõlange o sapela vali ciwa eci tu kala lomanu valua. Noke eci tu kala lika lietu ndi pitulula laye ovina tua vangula lomanu vaco.”​—⁠ANGELA, KO ITALIA.

“Tua limbuka okuti eci tu pandiya omãla vetu kuenda eci va mõla ocisola tu va kuetele, ovo va lianja oku sapela letu.”​—⁠DONIZETE, KO BRASIL.

“Eci ca siata oku ndi kuatisa oku pindisa ciwa omãla vange, oku vangula la vamanji akulu okuti va pindisiwa lonumbi Viembimbiliya, kuenje ndi va pulisa ndomo va enda oku liyeva eci va kala amalẽhe kuenda ndomo va kuatisiwa lolonjali viavo.”​—⁠DAWN, KO INGLATERRA.

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link