Anga Hẽ O Kasi Oku Vangula Ciwa ‘Upopi Wa Pua Esanda’?
“Mongolola upopi womanu, ho pui esanda, okuti vosi yavo . . . va vilikiya onduko ya Yehova.”—SOF. 3:9.
1. Ombanjaile yipi yi komohĩsa Yehova a tu ĩha?
OMBANJAILE yoku vangula, ka ya tundile komanu, pole ya tunda ku Yehova Suku Ululiki wetu. (Etu. 4:11, 12) Eye wa eca ku Adama uloño woku vangula, kuenda woku sokolola olondaka viokaliye. (Efet. 2:19, 20, 23) Ombanjaile yaco yi komohĩsa calua! Upopi waco wa siata oku kuatisa omanu oku sapela la Isiavo wokilu, kuenda oku eca esivayo konduko yaye yi komohĩsa.
2. Momo lie omanu ka va vanguila elimi limosi?
2 Vokuenda kueci ci soka 1.700 kanyamo tunde eci omanu va lulikiwa, vosi yavo va enda oku vangula lika elimi limosi kuenda ‘upopi umosi.’ (Efet. 11:1) Noke, koloneke via Nimuroti kueya esino. Omanu ka va pokuile kolonumbi via Yehova, kuenje va liongoluila pocitumãlo cimue ceya oku tukuiwa hati, Bavele. Ovo va nõlelepo oku kala pocitumãlo caco. Noke, va fetika oku tunga osapalalo yimue ya lepa oco va ‘li sandele esivayo’ liavo muẽle okuti Yehova hayeko. Omo liaco, Yehova wa pongolola elimi liomanu vaco va sina, kuenje va fetika oku vangula alimi a litepa. Noke va li sanduila kolonepa viosi violuali.—Tanga Efetikilo 11:4-8.
3. Eci Yehova a pongolola elimi liomanu va sina va kala ko Bavele, nye ca pita lavo?
3 Koloneke vilo, voluali luosi muli eci ci pitahãla 6.800 kalimi a litepa. Alimi aco a kuete olonjila via litepa vioku a vangula. Eci Yehova Suku a pongolola alimi omanu va sina, ka va tẽlele vali oku vangula elimi liavo liatete. Eye wa va ĩha uloño woku sokolola olondaka viokaliye, kuenda woku vangula ciwa alimi aco. Osapalalo yaco yeya oku tukuiwa hati, ‘Ombuanja,’ ale Bavele! (Efet. 11:9) Embimbiliya, olio lika li tu ĩha elomboloko liasuapo liatiamẽla kono yalimi a litepa tu vangula koloneke vilo.
Upopi Wokaliye wa Pua Esanda
4. Nye Yehova a popele okuti ci kasi oku tẽlisiwa koloneke vilo?
4 Ndomo ulandu Wembimbiliya u lekisa okuti Suku wa pongolola ekalo liomanu ko Bavele, koloneke vilo kua siatavo oku pita ovolandu a komohĩsa. Vonduko yuprofeto Sofoniya Yehova wa popia hati: “Kotembo yaco mongolola upopi womanu, ho pui esanda, okuti vosi yavo . . . va vilikiya onduko ya Yehova, loku u vumba lutima umuamue.” (Sof. 3:9) “Upopi wa pua esanda” u lomboloka nye, kuenda tu u lilongisa ndati oco tu u vangule ciwa?
5. “Upopi wa pua esanda” u lomboloka nye, kuenda onima yipi ya siata oku iyilila kepongoloko liupopi waco?
5 Upopi wa pua esanda u lomboloka ocili catiamẽla ku Yehova Suku, kuenda kocipango caye ci sangiwa Vembimbiliya. ‘Vupopi’ waco, mua kongela oku kuata elomboloko liasuapo liatiamẽla Kusoma wa Suku, ndomo uka kemãlisa onduko ya Yehova, unene waye, kuenda oku eca asumũlũho ka a pui komanu. Onima yipi ya siata oku iyilila kepongoloko liupopi waco? Ovisonehua vi tu sapuila okuti, omanu ‘vaka vilikiya onduko ya Yehova, loku u vumba lutima umuamue.’ Ovina via pita ko Bavele via litepa levi vi kasi oku pita koloneke vilo. Momo epongoloko liupopi wa pua esanda, li kasi oku kuatisa omanu oku eca esivayo konduko ya Yehova, kuenda oku kongela afendeli vaye.
Lilongisa Upopi wa Pua Esanda
6, 7. (a) Voku lilongisa elimi liokaliye mua kongela nye, kuenda ci tu kuatisa ndati oku lilongisa upopi wa pua esanda? (b) Nye tu konomuisa cilo?
6 Nda umue o yongola oku lilongisa elimi likuavo, o sukila oku likolisilako oku patekela olondaka viokaliye. Momo velilongiso liaco, mua kongela oku sokolola kuenda oku kũlĩha ndomo elimi liaco li vanguiwa. Onjila yikuamiwa poku vangula alimi, ya litepa. Oco tu vangule elimi liokaliye, tu sukila oku kũlĩha ndomo olondaka viaco vi popiwa. Cimuamue haico catiamẽla koku lilongisa upopi wa pua esanda u sangiwa Vembimbiliya. Ka tu sukila lika oku kũlĩha alongiso amue Embimbiliya. Pole, voku lilongisa upopi waco, mua kongela oku pongolola ovisimĩlo vietu.—Tanga Va Roma 12:2; Va Efe. 4:23.
7 Nye ci pondola oku tu kuatisa oku kuata elomboloko liupopi wa pua esanda kuenda oku u vangula ciwa? Oco tu lilongise elimi limue, tu sukila oku kũlĩha ovina via kongela velilongiso liaco. Cimuamue haico tu pondola oku linga poku lilongisa upopi wa pua esanda wocili Cembimbiliya. Omo liaco, tu konomuisi olonumbi omanu va siata oku kuama poku lilongisa elimi likuavo, kuenda tu kũlĩhĩsi ndomo vi tu kuatisa oku lilongisa elimi liokaliye.
Vangula Ciwa Upopi wa Pua Esanda
8, 9. Nye tu sukila oku linga nda tu yongola oku lilongisa upopi wa pua esanda, kuenda momo lie ci kuetele esilivilo?
8 Yevelela lutate. Ka calelukile oku lilongisa elimi limue okuti lalimue eteke tua yevele upopi waco. (Isa. 33:19) Pole, osimbu omunu a lilongisa ndomo a kapako ovina a yeva, cu kuatisa oku kũlĩha ndomo elimi liaco li vanguiwa. Ovisonehua vi tu vetiya hati: “Ca tu sesamẽla oku lunguka loku yevelela lutate ovina tua yeva sanga tu punguka ha tu vi si.” (Va Hev. 2:1) Yesu wa vetiya olondonge viaye hati: “U o kasi lovatui a yevelele.” (Mat. 11:15; 13:43; Mar. 4:23; Luka 14:35) Omo liaco, tu sukila oku kapako ‘ovina tu yeva,’ oco tu kuate elomboloko liupopi wa pua esanda.—Mat. 15:10; Mar. 7:14.
9 Oco tu lilongise elimi liokaliye, tu sukila oku yevelele lutate. (Luka 8:18) Anga hẽ, tua siata oku yevelela lutate ovipama vi lomboluiwa kolohongele? Tu sukila oku likolisilako oku yevelela lutate ovipama viaco. Nda ka tua ci lingile, tu kala ovisitatũi.—Va Hev. 5:11.
10, 11. (a) Nye tu sukila oku linga oco tu yevelele lutate? (b) Nye ca kongeliwa voku vangula upopi wa pua esanda?
10 Kuama ongangu ya vana va vangula ciwa elimi liaco. Vana va kasi oku lilongisa elimi liokaliye va vetiyiwa oku yevelela lutate ovina va lilongisa, kuenda oku likolisilako oku setukula vana va vangula ciwa elimi liaco. Nda va ci linga, ci va kuatisa oku yuvula olondaka via tatama okuti, vakuavo ka va kuata elomboloko lieci va popia. Cimuamue haico tu sukila oku linga okuti, tu kuama ongangu ya vana va loñoloha ‘koku longisa’ elimi liokaliye. (2 Tim. 4:2) Pinga ekuatiso. Nda wa lueya ondaka yimue, tava kelungulo va ku ĩha.—Tanga Va Heveru 12:5, 6, 11.
11 Voku vangula upopi wa pua esanda mua kongela oku tava kocili, loku ci longisa ku vakuetu, kuenda oku ambata omuenyo u likuata lovihandeleko via Suku. Oco tu kuatisiwe oku ci linga, tu sukila oku kuama ovituwa viwa via vakuetu. Vovituwa viaco mua kongela ekolelo kuenda ombili yavo kupange woku kunda. Handi vali, mua kongelavo oku kuama ongangu ya Yesu eci a kala palo posi. (1 Va Kor. 11:1; Va Hev. 12:2; 13:7) Nda tua likolisilako oku ci linga, ci tu kuatisa oku likuata omunga lafendeli va Suku, okuti tu vangula upopi umuamue wa pua esanda.—1 Va Kor. 4:16, 17.
12. Oku patekela ku kongeliwa ndati voku lilongisa elimi liokaliye?
12 Patekela. Vana va lilongisa elimi likuavo, va sukila oku patekela ovina va lilongisa. Vovina viaco, mua kongela oku patekela olondaka viokaliye. Oku patekela ovina viaco, ci kuatisa Ukristão oku loñoloha koku vangula upopi wa pua esanda. Tu ci linga poku patekela ciwa olonduko vialivulu Embimbiliya. Vamue va ci linga poku kuata ocimãho coku patekela ovinimbu vimue Viembimbiliya. Vakuavo, va siata oku ci linga poku patekela ovisungo Viusoma, olonduko viapata amue a va Isareli, olonduko viovapostolo va soka 12, kuenda ovituwa vi va kuatisa oku lekisa apako espiritu. Kosimbu, va Isareli va lilongisile oku patekela olosamo. Koloneke vilo, umalẽhe umue o kuete anyamo epandu, wa patekela eci ci pitahãla 80 kovinimbu Viembimbiliya kuenda olondaka viaco. Anga hẽ, tu pondolavo oku kuama ongangu yavo?
13. Momo lie oku pitolola ovina ku kuetele esilivilo?
13 Oku pitolola, ku tu kuatisa oku patekela ovina, kuenda ku tu kuatisa oku lilongisa ocili. Upostolo Petulu wa popia hati: “Ñuete utima woku vu wivaluaisa ovina evi ndaño wa vi kũlĩhi ale kuenje wa sevetilui ale vocili vu kasi laco.” (2 Pet. 1:12) Momo lie tu sukilila alungulo? Momo a tu kuatisa oku kuata elomboloko, ovisimĩlo via sunguluka, kuenda oku amamako oku kapako ovina viespiritu. (Osa. 119:129) Oku ivaluka olonumbi via Suku olonjanja viosi, ci tu kuatisa oku yuvula oku “ivala” ovina tua lilongisa. (Tia. 1:22-25) Nda tua ivalako ovina tua lilongisa, ovisimĩlo vĩvi vi yapula utima wetu, kuenje ka tu vangula vali ciwa upopi wa pua esanda.
14. Nye ci tu kuatisa oku lilongisa upopi wa pua esanda?
14 Tanga lolukandi. (Esit. 1:3) Omanu vamue poku lilongisa elimi liokaliye, ka va siatele oku tanga lolukandi. Pole, ka ci va kuatisa oku loñoloha lonjanga. Poku lilongisa upopi wa pua esanda, tu sukila oku “sokolola” ovina tua tanga oco tu kuate elomboloko liaco. (Tanga Osamo 1:1, 2.) Nda tua ci linga, ci tu kuatisa oku kũlĩha ciwa ovina tua tanga. Kelimi lio Heveru ondaka oku “sokolola,” yi lomboloka oku ivaluka ovina tua tanga. Nda tualia okulia kumue, tu sukila oku tulumuinya oco tu limbuke epepo liaco. Cimuamue haico tu sukila oku linga lovina viespiritu okuti, nda tu yongola oku kuata elomboloko lieci tua tanga, tu sukila oku sokolola ovina viaco. Anga hẽ, tua siata oku sanda otembo yoku sokolola ovina tua lilongisa? Noke yoku tanga Embimbiliya tu sukila oku sokolola ovina tua tanga.
15. Tu pondola ndati oku kuata “elomboloko liolondaka” viupopi wa pua esanda?
15 Kũlĩhĩsa elomboloko liolondaka. Oco tu kuate elomboloko liolondaka, tu sukila oku kũlĩha ndomo vi sonehiwa poku lilongisa elimi liokaliye. Nda tua ci linga, tu kuata elomboloko lielimi liaco oco tu li vangule ciwa. Ocili okuti elimi li kuete onjila yi kuamiwa poku li vangula. Cimuamue haico ci pita lupopi wa pua esanda u sangiwa Vovisonehua okuti, u kuete ‘olondaka viocili.’ (2 Tim. 1:13) Tu sukila oku kuama olondaka viaco ‘viocili.’
16. Ocituwa cipi tu sukila oku yuvula, kuenda tu ci linga ndati?
16 Amamako loku loñoloha. Citava okuti omunu noke yoku lilongisa ovina vialua viatiamẽla kelimi limue oco a tẽle oku li vangula ciwa, vokuenda kuotembo o liwekapo. Cimuamue haico ci pondola oku pita lomunu o yongola oku vangula upopi wa pua esanda. (Tanga Va Heveru 5:11-14.) Nye ci tu kuatisa oku yula ocitangi caco? Amamako loku kũlĩha olondaka viokaliye. Ovisonehua vi popia hati: “Tu si ovina viefetikilo liovilongua via Kristu loku amela kovina via sesamela akulu. Ka tu ka sakalali ño-o hũ lovina viociseveto, okuti oku kisika ño-o hũ oku likekembela akandu, loku sia ovilinga vi koka okufa, kuenda oku kolela Suku. Ka tu ka lilongisi ño-o hũ ovipama vi lombolola ovisila vioku yelisa, levi vioku kapa ovaka, levi vi lombolola epinduko liava va fa, kuenda ekanga ka li pui.”—Va Hev. 6:1, 2.
17. Momo lie oku lilongisa olonjanja viosi ci kuetele esilivilo? Lombolola ulandu waco.
17 Sokiya otembo yoku lilongisa. Ciwa oku kuama esokiyo tua linga lioku lilongisa okuti, ka tu lilongisa lika olonjanja vimue. Pole, tu sukila oku ci linga kelivala lina okuti, lacimue ci tu tateka. Oku lilongisa elimi liokaliye, ku sokisiwa loku yulula onjila yimue vusenge. Osimbu tu amamako oku pita vonjila yaco, noke ci leluka oku endelamo. Nda tua kala otembo yalua okuti ka tu piti vonjila yaco, noke mu sitika loviti. Oku amamako oku lilongisa, ci kuete esilivilo! (Dan. 6:16, 20) Oco tu vangule upopi wa pua esanda u sangiwa Vembimbiliya, tu sukila oku likutilila kuenda oku ‘pandikisa locituwa caco.’—Va Efe. 6:18.
18. Momo lie tu sukilila oku vangula upopi wa pua esanda kapuluvi osi?
18 Vangula! Omanu vamue poku lilongisa elimi liokaliye, va siata oku kuata ohele yoku vangula omo liosõi, ale usumba woku lueya olondaka viaco. Ovituwa viaco, vi tateka oku vangula ciwa elimi liokaliye. Catiamẽla koku lilongisa elimi liokaliye, tu sukila oku pitolola ovina tua lilongisa. Nda tua likolisilako oku ci linga, ci tu kuatisa oku vangula ciwa elimi liaco. Cimuamue haico tu sukila oku linga poku vangula upopi wa pua esanda vapuluvi osi. Ovisonehua vi popia hati: “Eci omunu a kolela lutima waye, oco a tendiwa ndukuesunga, leci a likekembela akandu aye lomela, oco a popeliwa.” (Va Rom. 10:10) Ka tu lekisa lika ‘apako ovimẽla’ vietu eci tu papatisiwa, pole tu ci lekisavo kapuluvi osi poku eca uvangi watiamẽla ku Yehova, oku kongelamo upange woku kunda. (Mat. 28:19, 20; Va Hev. 13:15) Olohongele vietu, vi tu kuatisavo oku vangula upopi wa pua esanda.—Tanga Va Heveru 10:23-25.
Tu Vanguli Upopi wa Pua Esanda Oco tu Sivaye Yehova
19, 20. (a) Upange upi u komohĩsa Olombangi Via Yehova vi kasi oku linga koloneke vilo? (b) Nye wa nõlapo oku linga?
19 Calumingu komẽle, keteke 6 kosãi ya Sivã, kunyamo wa 33 kotembo ya Kristu, vo Yerusalãi mua pita ulandu umue u komohĩsa! Osimbu handi ka va pitilile kowola yecea komẽle, vana va liongoluilile vohondo yimue kosapalalo, ‘va fetika oku vangula alimi a litepa.’ (Ovil. 2:4) Koloneke vilo, ka kuli vali ocikomo ci kuatisa afendeli va Suku oku vangula alimi a litepa. (1 Va Kor. 13:8) Pole, Olombangi Via Yehova vi kasi oku kunda olondaka viwa Viusoma kueci ci pitahãla 430 kalimi a litepa.
20 Tua sanjuka calua omo okuti, ndaño tu vangula alimi a litepa, pole tu likuete omunga poku vangula upopi wa pua esanda u sangiwa Vembimbiliya! Ulandu waco wa litepa lowu wa pita ko Bavele. Afendeli va Yehova va kasi oku sivaya onduko yaye lelimi limuamue. (1 Va Kor. 1:10) Omo liaco, tu amamiko oku sivaya Yehova Isietu wokilu ‘lutima umuamue,’ poku u vumba kumue la vamanji voluali luosi, osimbu tu lilongisa oku vangula ciwa upopi wa pua esanda.—Tanga Osamo 150:1-6.
O Tambulula Ndati?
• Upopi wa pua esanda u lomboloka nye?
• Voku vangula kuetu upopi wa pua esanda mua kongela nye?
• Nye ci tu kuatisa oku vangula ciwa upopi wa pua esanda?
[Okakasia kemẽla 23]
Loñoloha Koku Vangula Ciwa Upopi wa Pua Esanda Poku
◆ yevelela lutate.
◆ kuama ongangu ya vana va vangula ciwa elimi liaco.
1 Va Kor. 11:1; Va Hev. 13:7.
◆ patekela kuenda oku pitolola.
◆ tanga lolukandi.
◆ kũlĩhĩsa “elomboloko liolondaka.”
◆ amamako loku loñoloha.
◆ sokiya otembo yoku lilongisa.
Dan. 6:16, 20; Va Efe. 6:18.
◆ vangula.
Va Rom. 10:10; Va Hev. 10:23-25.
[Elitalatu kemẽla 24]
Afendeli va Yehova va likuete omunga omo lioku vangula upopi wa pua esanda