Ovina Yesu A Longisa Via Vetiya Ndati Omanu?
‘Eci Yesu a londa komunda, olondonge viaye vio kuama, kuenje wa fetika oku vi longisa.’—MAT. 5:1, 2.
1, 2. (a) Vepuluvi lipi Yesu a lingila Ohundo Komunda? (b) Nye Yesu a lombolola vohundo yaye?
KUNYAMO wa 31, Yesu wa tunda ko Galilea kuna a kala oku kundila, oco a ende kocipito co Paskoa ko Yerusalãi. (Yoa. 5:1) Poku tiukila ko Galilea, wa pita uteke wosi loku likutilila ku Suku oco a nõle eci ci soka 12 kolondonge. Keteke likuavo, owiñi wa endele ku Yesu wa kala oku sakula omanu va vela. Eye wa tumãla komunda, kuenje wa fetika oku longisa olondonge viaye kuenda omanu vakuavo.—Mat. 4:23–5:2; Luka 6:12-19.
2 Vohundo Yesu a lingila Komunda, wa lekisa esanju li tunda koku kuata ukamba la Suku. (Tanga Mateo 5:1-12.)a Esumũlũho, li lomboloka ‘oku kuata esanju.’ Atosi ecea Yesu a tukula atiamẽla koku kuata esumũlũho, a lekisa esunga lieci Akristão va siatela oku kuata esanju kuenda olondaka viaco vi kuete esilivilo koloneke vilo ndeci via kuatele kosimbu ci panda 2.000 kanyamo. Omo liaco, tu konomuisi atosi aco.
“Vakuosuke wovutima va sumũlũha”
3. Oku kala ukuosuke wovutima ci lomboloka nye?
3 “Vakuosuke wovutima va sumũlũha, momo usoma wokilu wavo.” (Mat. 5:3) Omanu vana okuti “vakuosuke wovutima,” va limbuka okuti, va hongua kespiritu kuenda va sukila ohenda ya Suku.
4, 5. (a) Momo lie vakuosuke wovutima va sumũlũhila? (b) Tu lekisa ndati okuti tua velisapo ovina viespiritu?
4 Omanu vosi vakuosuke wovutima, va sumũlũha, “momo usoma wokilu wavo.” Omo okuti olondonge via tava okuti Yesu eye Mesiya, vi kuete esumũlũho lioku viala kumue laye Vusoma wa Suku kilu. (Luka 22:28-30) Cikale okuti tu kuete elavoko lioku kala kumue la Kristu kilu vuviali waye, ale lioku kuata omuenyo ko pui palo posi, tu pondola oku kuata esumũlũho nda tua limbuka okuti tuakuosuke wovutima kuenda tu sukila ohenda ya Suku.
5 Omanu vamue omo liekambo liekolelo, ka va velisilepo ovina viespiritu kuenda ovina vi kola. (2 Va Tes. 3:1, 2; Va Hev. 12:16) Oco tu lekise okuti tua velisapo ovina viespiritu, tu sukila oku lekisa ombili kelilongiso Liembimbiliya, kupange woku longisa omanu oco va linge olondonge, kuenda oku endaenda kolohongele.—Mat. 28:19, 20; Va Hev. 10:23-25.
Ava va Lila “va Sumũlũha”
6. Velie “va lila,” kuenda momo lie va sumũlũhila?
6 “Ava va lila va sumũlũha, momo [vaka] lembiwa.” (Mat. 5:4) Vana “va lila,” va sokisiwa la “vakuosuke wovutima.” Ovo ka va sumuila ekalo liomuenyo wavo. Pole, va sumuila akandu avo, kuenda ohali omo liekandu va piñala. Momo lie ava va lila va ‘sumũlũhila’? Momo va kolela ku Suku la Kristu, kuenda va lembelekiwa omo liukamba va kuete la Yehova.—Yoa. 3:36.
7. Tu tenda ndati ovina vi kasi voluali lua Satana?
7 Anga hẽ, tu lilila ekambo liesunga lia siata voluali lua Satana? Tu tenda ndati ovina vi kasi voluali lulo? Upostolo Yoano wa soneha hati: “Ovina viosi vi kasi voluali, okuti oñeyi yetimba, loñeyi yovaso, kuenda oku litunila ovina viomuenyo waluo, ka via tundile ku Isia.” (1 Yoa. 2:16) Nye tu sukila oku linga nda tua limbuka okuti, ukamba wetu la Yehova u kasi kohele omo ‘liespiritu lioluali? Tu sukila oku likutilila olonjanja viosi, oku lilongisa Ondaka ya Suku, kuenda oku sanda ekuatiso liakulu vekongelo. Nda tua kuata ukamba la Yehova, tu lembelekiwa laye, ndaño lovitangi.—1 Va Kor. 2:12; Osa. 119:52; Tia. 5:14, 15.
“Ava Vomboka Vutima” va Sumũlũha
8, 9. Okuomboka vutima ci lomboloka nye, kuenda momo lie ava vomboka vutima va sumũlũhila?
8 “Ava vomboka vutima va sumũlũha, momo [vaka] piñala ofeka.” (Mat. 5:5) Vana vomboka vutima ka ci lekisa okuti aveke, ale va hongua. (1 Tim. 6:11) Nda tuomboka, tu lekisa umbombe poku linga ocipango ca Yehova kuenda oku pokola kolonumbi viaye. Okuomboka ku limbukiwila kovituwa tu lekisa poku sapela la vamanji kuenda lomanu vakuavo. Umbombe waco u tiamisiwila kelungulo liupostolo Paulu.—Tanga Va Roma 12:17-19.
9 Momo lie “ava vomboka vutima” va sumũlũhila? Momo “[vaka] piñala ofeka,” ndomo Yesu Kapiñala wavelapo a ci popia. (Osa. 2:8; Mat. 11:29; Va Hev. 2:8, 9) Vamue pokati kavo, ‘vaka viala oluali kumue la Kristu.’ (Va Rom. 8:16, 17) Lekuatiso Liusoma wa Yesu, valua vaka kuata omuenyo ko pui palo posi.—Osa. 37:10, 11.
10. Ekambo liumbombe li nyõla ndati ovikele tu kuete vekongelo, kuenda ukamba tu kuete la vakuetu?
10 Tu sukila oku lekisa umbombe ndeci Yesu a linga. Pole, nye ci pita letu nda tu kuete ocituwa coku sanumula vakuetu? Nda tua lekisa ocituwa caco, vakuetu va tu tila. Nda tu kuete ovikele vekongelo, pole tu lekisa ocituwa caco, ka tu kuata vali ovikele viaco. (1 Tim. 3:1, 3) Paulu wa tuma Tito oku vetiya vamanji ko Kurete oco ‘ka vaka linge olonjaki. Pole, va lekise umbombe, loku kala lusima pokati komanu vosi.’ (Tito 3:1, 2) Ocituwa caco ci nena esanju ku vakuetu!
‘Vakuanjala Yesunga’
11-13. (a) Oku kuata onjala kuenda enyona liesunga ci lomboloka nye? (b) Vana va kuete onjala lenyona liesunga, va kuata ndati esanju?
11 “Ava va kuete onjala lenyona liesunga va sumũlũha, momo [vaka] kuta.” (Mat. 5:6) ‘Esunga’ Yesu a tukula, li lomboloka oku linga ovina vi litava locipango ca Suku, kuenda oku pokola kovihandeleko viaye. Ukualosamo wa popia hati, ‘utima wange wa teka longeva’ yoviholo via Suku. (Osa. 119:20) Anga hẽ, tua pitisa kovaso onjala lenyona liesunga?
12 Yesu wa popia hati, vosi va kuete onjala lenyona liesunga, va pondola oku kuata esumũlũho, momo vaka sanjuka. Olondaka viaco via tẽlisiwa ko Pendekoste yunyamo wa 33, momo espiritu sandu lia Yehova lia fetika oku “limbukisa esunga.” (Yoa. 16:8) Lekuatiso liespiritu sandu, Suku wa vetiya omanu oco va sonehe Ovisonehua vio Helasi vina vi silivila ‘oku ikisa esunga.’ (2 Tim. 3:16) Espiritu lia Suku, li tu kuatisavo oku ‘wala omunu wokaliye wa tungiwa lesetahãlo lia Suku.’ (Va Efe. 4:24) Tu sanjuka calua poku limbuka okuti, vosi va likekembela akandu avo va tambula ongecelo omo liocisembi ca Yesu, kuenje, va kuata ekalo liwa ku Suku.—Tanga Va Roma 3:23, 24.
13 Valua pokati ketu, tuka tẽlisa onjala yetu lenyona liesunga, eci tuka kuata omuenyo ko pui voluali luokaliye luesunga. Omo liaco, tu amamiko oku ambata omuenyo u litava locipango ca Yehova. Yesu wa popia hati: “Tete vanjiliyi usoma [wa Suku] kuenda esunga liaye.” (Mat. 6:33) Nda tua ci linga, tuka kuata esanju.—1 Va Kor. 15:58.
Esunga Lieci “Vakuahenda” va Sumũlũhĩla
14, 15. Tu lekisa ndati ohenda, kuenda momo lie “vakuahenda” va sumũlũhila?
14 “Vakuahenda va sumũlũha, momo [vaka] mola ohenda.” (Mat. 5:7) “Vakuahenda,” va vetiyiwa oku lekisa ocisola ku vakuavo. Yesu wa lekisa ohenda ku vana va tala ohali, kuenje wa va kuatisa. (Mat. 14:14) Tu lekisa ohenda poku ecela vana va tu lueyela, ndomo Yehova a siata oku ecela vana va likekembela. (Etu. 34:6, 7; Osa. 103:10) Tu pondola oku lekisa ohenda volondaka kuenda kovilinga, oco vi kuatise vana va tala ohali. Tu ci lingavo poku kundila omanu ocili ci sangiwa Vembimbiliya. Ohenda ya vetiya Yesu oku ‘longisa ovina vialua komanu.’—Mar. 6:34.
15 Tu kuete esunga lioku tava kolondaka via Yesu wa popia hati: “Vakuahenda va sumũlũha, momo [vaka] mola ohenda.” Nda tua lekisa ohenda ku vakuetu, ovo vaka lekisavo ohenda kokuetu. Nda tua ci linga, Suku oka lekisavo ohenda kokuetu keteke lionyeño yaye. (Tia. 2:13) Vana va ecela vakuavo, ovo lika vaka kuata omuenyo ko pui.—Mat. 6:15.
“Ava va Yela Vutima va Sumũlũha”
16. Oku kuata ‘utima wa yela’ ci lomboloka nye, kuenda momo lie vana va kuete utima waco va ponduila oku “mola Suku”?
16 “Ava va yela vutima va sumũlũha, momo [vaka] mola Suku.” (Mat. 5:8) Omanu vaka limbuka okuti tua “yela” vutima omo liocisola tu lekisa kokuavo, kuenda ovina viwa tu va lingila. Nda tua ci linga, tuka lekisa “ocisola ci tunda kutima.” (1 Tim. 1:5) Nda tua yela vutima, ‘tuka mola’ Suku. Pole, ka ci lomboloka okuti, tuka mola Yehova lovaso etu, momo ‘lomue o mõla Suku okuti o kala vali lomuenyo.’ (Etu. 33:20) Omo okuti Yesu wa kuama ongangu ya Suku, wa popia hati: “U wa mola ame haeye wa mola Isia.” (Yoa. 14:7-9) Omo okuti tuafendeli va Yehova, tu pondola oku “mola Suku” poku limbuka ndomo a siata oku tu kuatisa. (Yovi 42:5) Akristão olombuavekua vaka mola Suku eci va pinduiwa vomuenyo wespiritu kuenje va kala la Isiavo wo kilu.—1 Yoa. 3:2.
17. Nye ciyilila koku kuata utima wayela?
17 Omo okuti omunu wa yela vutima o kuete ekalo liwa ku Yehova Suku, ka lingi ovina ka via sungulukile Kokuaye. (1 Asa. 28:9; Isa. 52:11) Nda tua liyelisa vutima, ovina viosi tu popia levi tu linga, vi eca uvangi wokuti, tuafendeli va Yehova.
‘Vakuambembua Vaka Linga Omãla va Suku’
18, 19. ‘Vakuambembua’ va li songuila ndati ovo muẽle?
18 “Ava va koka ombembua va sumũlũha, momo [vaka] tukuiwa [hati] omãla va Suku.” (Mat. 5:9) ‘Vakuambembua’ va limbukiwila kovina va siata oku linga, kuenda kuevi ka va lingi. Nda tu yongola oku kala ndomanu Yesu a tukula, tu sukila oku kala vakuambembua, kuenda oku yuvula ‘oku fetuluinya ku vakuetu cĩvi leci cĩvi.’ Pole, ‘tu va lingila ovina viwa.’—1 Va Tes. 5:15.
19 Ondaka yo Helasi ya pongoluiwa hati, “va koka ombembua,” ya tukuiwa kelivulu lia Mateo 5:9, yi lomboloka “ava va sanda ombembua.” Oco tu lekise okuti tu kuãi ongangu ya vana va sanda ombembua, tu sukila oku kalavo vakuambembua. Momo vakuakusanda ombembua, ka va lingi ovina ‘vi tepa akamba.’ (Olosap. 16:28) Omo okuti tua siata oku sanda ombembua, tu likolisiliko oku lekisa ‘ombembua komanu vosi.’—Va Hev. 12:14.
20. Koloneke vilo, velie va tukuiwa hati “omãla va Suku,” kuenda velie vaka tukuiwavo hati omãla va Suku?
20 ‘Vakuambembua va sumũlũha, momo vaka linga omãla va Suku.’ Akristão olombuavekua va nõliwa la Yehova Suku, kuenda va tukuiwa hati, ‘omãla vaye.’ Ovo va kuete ukamba la Yehova momo va kolela ku Kristu kuenda va kasi oku fendela “Suku yocisola lombembua.” (2 Va Kor. 13:11; Yoa. 1:12) Nye ci popiwa catiamẽla ‘kolomeme vikuavo’ via Yesu? Olomeme vikuavo vika tukula Yesu hati, “Isia kapui” vokuenda Kuohulukãi Yanyamo Yuviali waye. Pole, kesulilo lianyamo aco, Yesu oka eca uviali waye ku Yehova, kuenje, vosi yavo vaka tukuiwa hati, omãla va Suku.—Yoa. 10:16; Isa. 9:6; Va Rom. 8:21; 1 Va Kor. 15:27, 28.
21. Nye tu sukila oku linga ‘oco tu songuiwe lespiritu’?
21 ‘Oco tu ecelele oku songuiwa lespiritu,’ tu sukila oku lekisa ombembua ku vakuetu, kuenda oku yuvula ‘oku va sanumula.’ (Va Gal. 5:22-26) Omo liaco, tu likolisilako oku ‘kala vakuambembua lomanu vosi.’—Va Rom. 12:18.
Ava va Lambalaliwa va Sumũlũha!
22-24. (a) Momo lie vana va lambalaliwa loku fũkĩlisiwa omo liesunga, va ponduila oku sanjuka? (b) Nye tuka konomuisa vovipama vivali vi kuãimo?
22 “Ava va yambuilua esunga va sumũlũha, momo usoma wokilu wavo.” (Mat. 5:10) “Nda omanu vo njimbuili loku vu fũkĩlisila loku vu ndundilila ovina viosi vĩvi, wa sumũlũhi. Sanjuki, yoleli ca lua, momo onima yene kilu ya lua, momo haico va fũkĩlisa ovaprofeto vo liangeli.”—Mat. 5:11, 12.
23 Akristão va lavoka oku lambalaliwa loku lundiliwa ovina vĩvi, kuenda oku fũkĩlisiwa omo ‘liensunga,’ ndeci ca pita lovaprofeto va Suku kosimbu. Pole, tu kuata esanju kuenda tu sivaya Yehova, poku lekisa epandi kalambalalo aco. (1 Pet. 2:19-21) Ohali tua siata oku liyaka layo cilo, ka yi tepulula ombili yetu yoku amamako oku vumba Yehova. Ka yi tepululavo esanju lioku viala kumue la Kristu Vusoma wokilu, ale oku kuata omuenyo ko pui palo posi. Asumũlũho aco a eca uvangi wocisola lohenda Suku a tu kuetele.
24 Kuli ovina vialua vioku lilongisa viatiamẽla Kohundo ya lingiwila Komunda. Atosi akuavo, tuka a konomuisa vovipama vivali vi kuãimo. Omo liaco, tu konomuisi ndomo tu pondola oku kapako ovina Yesu Kristu a longisa.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Kelimi lio Helasi ondaka “esumũlũho” ya tukuiwa Vembimbiliya, yi lomboloka oku kuata “esanju.”
O Tambulula Ndati?
• Momo lie “vakuosuke wovutima” va sumũlũhila?
• Vana “vomboka vutima” va pondola ndati oku kuata esumũlũho?
• Momo lie Akristão va sumũlũhĩla ndaño va lambalaliwa?
• Asumũlũho api Yesu a tukula okuti aku komohisa?
[Elitalatu kemẽla 7]
Atosi ecea Yesu a tukula atiamẽla koku kuata esumũlũho, a kuete esilivilo koloneke vilo
[Elitalatu kemẽla 8]
Tu lekisa ohenda komanu poku va longisa ovina vi sangiwa Vembimbiliya