OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w09 15/6 kam. 11-15
  • Kala ‘Ukuambili Yovilinga Viwa’!

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Kala ‘Ukuambili Yovilinga Viwa’!
  • Utala Wondavululi—2009
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Ombili Yoku Kunda Kuenda Yoku Longisa
  • Amalẽhe va Siata Oku Lekisa Ombili Kefendelo
  • Vakuambili va Pokola Kalungulo
  • Esilivilo Liovituwa Viwa
  • Lekisa Ombili Kefendelo Lia Yehova!
    Utala Wondavululi—2009
  • Ove hẽ Ukuambili Kovilinga Viwa?
    Utala Wondavululi—2013
  • Vumba Yehova Lutima Wosi!
    Utala Wondavululi (Welilongiso)—2017
  • Ove hẽ o ka Kapako Lutima Wosi Ovina Via Sonehiwa?
    Utala Wondavululi (Welilongiso)—2017
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2009
w09 15/6 kam. 11-15

Kala ‘Ukuambili Yovilinga Viwa’!

“Yesu wa liecela ha tu yovola kevĩho liosi, loku lisokiyila omanu va yelisua, ha va lingi omanu vaye muele, haivo vakuambili yokovilinga viwa.”​—⁠TITO 2:⁠14.

1. Nye ca pita kosamua yonembele keteke 10 kosãi ya Nisana kunyamo wa 33, eci Yesu a pitila?

CA KALA keteke 10 kosãi ya Nisana kunyamo wa 33, osimbu handi ocipito co Paskoa ka ca lingiwile. Omanu valua veya oku fendela ko Yerusalãi, va kala kosamua yonembele oku lavoka ocipito caco. Eci Yesu a pitila pocitumãlo caco, nye ca pitako? Avanjeliu atatu a sonehiwa la Mateo, Marko, kuenda Luka, a lekisa okuti, vonjanja yavali Yesu wa tundisila vosi va kala oku landisila vonembele, kuenda vana va kala oku landa. Kuenje, wa leñula olomesa via vakuakutolokala olombongo kuenda olomangu via vakuakulandisa olopomba. (Mat. 21:12; Mar. 11:15; Luka 19:​45) Yesu wa lekisa ombili ndeyi a kuatele vokuenda kuanyamo atatu konyima.​—⁠Yoa. 2:​13-17.

2, 3. Tua kũlĩha ndati okuti ombili Yesu a kuata ka ya sulilile lika koku yelisa onembele?

2 Elivulu lia Mateo li lekisa okuti, ombili Yesu a lekisa kepuluvi liaco ka ya sulilile lika koku yelisa onembele. Eye wa sakulavo olomeke kuenda ovilema vieyile kokuaye. (Mat. 21:​14) Evanjeliu lia Luka li tukulavo ovina vikuavo Yesu a linga poku “longisa vonembele eteke keteke.” (Luka 19:47; 20:⁠1) Ombili Yesu a kuata tu yi limbukilavo kupange waye woku kunda.

3 Noke, upostolo Paulu wa sonehela Tito, kuenje wa lombolola hati: “Yesu wa liecela ha tu yovola kevĩho liosi, loku lisokiyila omanu va yelisua, ha va lingi omanu vaye muele, haivo vakuambili yokovilinga viwa.” (Tito 2:​14) Kovina vipi tu pondola oku kala “vakuambili yokovilinga viwa” koloneke vilo? Ovolandu olosoma viwa vioko Yuda a tu kuatisa ndati?

Ombili Yoku Kunda Kuenda Yoku Longisa

4, 5. Olosoma vikuãla via va Yuda via lekisa ndati okuti, via kala vakuambili yovilinga viwa?

4 Soma Asa, Yehosafata, Hesekiya, kuenda Yosiya, va kuatisa kupange woku malako efendelo lioviteka vo Yuda. Soma Asa ‘wa leñula ovotala osi olosuku viavakualofeka, lolonumbuko, kuenda wa lundula oviñumañuma.’ (2 Asa. 14:⁠3) Ombili Yehosafata a lekisa kefendelo lia Yehova, yo vetiya oku ‘nyõla olonumbuko loviteka via kala vofeka yo Yuda.’​—⁠2 Asa. 17:6; 19:⁠3.a

5 Noke yoloneke epanduvali tunde eci kua lingiwa ocipito co Paskoa, cina soma Hesekiya a sokiyile ko Yerusalãi, “va Isareli vosi vana veyile, va enda kovaimbo a Yuda, kuenje va nyanyõla oviñumañuma, . . . kuenda va lundula olonumbuko lovotala oko Yuda yosi la Benjamini, ndaño Kefarimi la Manase, toke va nyõla cosi pe.” (2 Asa. 31:⁠1) Umalẽhe Yosiya, wa linga soma eci a kuata anyamo ecelala. Ulandu waco u popia hati: “Kunyamo wecelala wusoma waye, osimbu a kala handi umalehe, oco a fetika oku sandiliya Suku ya Isiaye Daviti; kuenje kunyamo wekui lavali [wa] fetika oku upako olonumbuko la Asera loviteka via songiwa loviteka via itilua, ha yelisa Yuda la Yerusalãi.” (2 Asa. 34:⁠3) Ocili okuti, olosoma viaco vikuãla via kala vakuambili yovilinga viwa.

6. Momo lie upange wetu woku kunda u sokisiwila lowu wa lingiwa lolosoma vio ko Yuda?

6 Koloneke vilo, tua litumbikavo kupange woku kuatisa omanu oco va yovoke kalongiso atavo esanda, oku kongelamo efendelo lioviteka. Upange wetu woku kundila konjo lanjo, u tu kuatisa oku sapela lomanu vosi. (1 Tim. 2:⁠4) Ufeko umue kofeka yo Asia, ivaluka ndomo inaye a enda oku fendela oviteka vonjo yavo. Omo lioku sokolola okuti oviñumañuma ka vi lomboloka Suku yocili, wa enda oku likutilila oco a kũlĩhe Suku yocili. Eteke limue, eci a yulula epito va kala oku totola, wa sapela Lolombangi vivali Via Yehova via yonguile oku u kuatisa oco a kũlĩhe onduko yi likasi ya Suku yocili okuti, Yehova. Eye wa sanjuka calua omo lioku kũlĩha ocili catiamẽla koviñumañuma! Cilo o kuete ombili yoku linga upange woku kunda poku kuatisa omanu konepa yespiritu.​—⁠Osa. 83:18; 115:​4-8; 1 Yoa. 5:⁠21.

7. Nye tu sukila oku linga oco tu kuame ongangu yalongisi vana va tumiwile oku kundila vofeka koloneke via Yehosafata?

7 Poku kundila konjo lanjo, tu pondola ndati oku sapela lomanu vosi va sangiwa vocikanjo cetu? Yehosafata eci a tẽlisa anyamo atatu kuviali waye, wa tumile olosoma vitãlo, va Lewi ecea, kuenda ovitunda vivali. Eye wa va tuma oku pita kovaimbo osi oco va longise omanu ovihandeleko via Yehova. Ovo va tẽlisa ciwa upange wavo kuenje, omanu va kala kolofeka via lisunguile lovaimbo aco, va fetika oku kuatela usumba Yehova. (Tanga 2 Asapulo 17:​9, 10.) Oku nyula omanu olonjanja vialua voloneke via litepa, ci tu kuatisa oku eca uvangi kepata liosi.

8. Tu pondola ndati oku vokiya upange wetu woku kunda?

8 Koloneke vilo, afendeli valua va Suku, va siata oku lekisa ombili kupange woku kunda poku sia olonjo viavo oco va ilukile kovikanjo kuna ku sukila Olombangi Via Yehova. Ove hẽ, o pondolavo oku ci linga? Vamue pokati ketu okuti ka va pondola oku ilukila kovikanjo vikuavo, citava okuti, va likolisilako oku kundila omanu va vangula elimi likuavo vocikanjo cavo. Manji umue o tukuiwa hati, Ron o kuete ci soka 81 kanyamo, vocikanjo caye muli omanu valua va tunda kolofeka vikuavo. Omo liaco, wa likolisilako oku lilongisa olondaka vioku lama ci soka 32 kalimi a litepa! Eteke limue, wa sanga vokololo ulume umue lukãi waye va tunda vo Afrika, kuenje wa va lama kelimi liavo lio Yoruba. Ovo va pula manji Ron nda wa kala vo Afrika otembo yimue. Eci a tambulula hati, sio, vo pulisa ndomo a lilongisa elimi liavo. Ombangulo va kuata, yo wĩha epuluvi lioku eca uvangi kokuavo. Omo liaco, va tava oku tambula olorevista vimue, kuenje, va eca onumbi yonjo yavo, kuna manji Ron a siata oku pita poku enda kolohongele. Noke, olohueli viaco via tava oku lilongisa Embimbiliya lesanju lialua.

9. Momo lie oku tanga Embimbiliya kupange woku kunda ci kuetele esilivilo? Lombolola ulandu umue.

9 Alongisi vana Yehosafata a tumile, va kuata ‘elivulu liovihandeleko via Yehova.’ Voluali luosi, tua siatavo oku likolisilako oku longisa omanu ovina vi kasi Vembimbiliya, momo olio Ondaka ya Suku. Tu likolisilako oku lekisa komanu esilivilo Liembimbiliya poku va tangela ovinimbu vimue kupange woku kunda. Ukãi umue wa sapuila manji Linda hati, ulume waye wa lemehiwa, kuenje wa sukilile ekuatiso. Ukãi waco wa lisiõsiõla hati: “Sia kũlĩhĩle eci nda linga oco Suku a ecelele okuti, ndi pita locitangi caco.” Manji Linda wa tambulula hati: “O tava hẽ okuti ndi ku lekisa eci Embimbiliya li popia?” Eye wa tanga laye olondaka vi sangiwa kelivulu lia Tiago 1:​13, noke wamisako hati: “Ovitangi viosi tua siata oku liyaka lavio kumue lepata lietu, ka vi lomboloka eyambulo li tunda ku Suku.” Kuenje ukãi waco, wa eca olopandu ku Linda omo liolondaka o sapuila. Manji Linda wa lombolola hati: “Nda tẽla oku u lembeleka poku tanga laye Embimbiliya. Olonjanja vimue tua siata oku tanga ovinimbu vimue Viembimbiliya okuti, omunu tu sapela laye lalimue eteke a vi yevele.” Ombangulo yaco ya kuatisa koku fetika elilongiso Liembimbiliya lukãi waco.

Amalẽhe va Siata Oku Lekisa Ombili Kefendelo

10. Ongangu yipi Yosiya a sila amalẽhe Akristão koloneke vilo?

10 Poku kũlĩhĩsa ulandu wa Yosiya, tu limbuka okuti, wa litumbikile kefendelo liocili eci a kala umalẽhe, kuenda upange waye woku malako efendelo lioviteka wa u linga eci a kuata 20 kanyamo. (Tanga 2 Asapulo 34:​1-3.) Koloneke vilo, amãlehe valua va siata oku kuama ongangu yaye yoku lekisa ombili kupange woku kunda Usoma.

11-13. Ongangu yamalẽhe vo koloneke vilo, yi tu longisa nye catiamẽla koku kuata ombili yoku vumba Yehova?

11 Manji umue o tukuiwa hati, Hannah kofeka yo Inglaterra, eci a kuata ci soka 13 kanyamo, wa lilongisa elimi lio Fracês kosikola. Noke, wa yeva okuti, kua sokiyiwa ocimunga cimue comanu va vangula elimi liaco, ocipepi lolupale a kala. Isiaye wa tava oku enda laye kolohongele kolupale luaco. Cilo, Hannah o kuete eci ci soka 18 kanyamo, kuenda wa litumbika kupange wakundi votembo yosi vocikanjo comanu va vangula elimi lio Fracês. Ove hẽ, o pondolavo oku lilongisa elimi likuavo oco o kuatise vakuene oku kũlĩha ocili catiamẽla ku Yehova?

12 Manji Rachel, wa sanjukile calua poku tala o video losapi hati, Empenhe-se Por Alvos Que Honram a Deus. Catiamẽla kovisimĩlo a kuata eci a fetika oku vumba Yehova kunyamo wo 1995, wa popia hati: “Nda simile okuti, ndi kasi oku linga ovina viosi vi sukiliwa kafendeli va Yehova.” Eye wamisako hati: “Noke yoku tala ondalama, nda limbuka okuti, sia pitisile kovaso ovina viespiritu.” Ndi sukila oku teyuila ocili, oku sokiya otembo yoku linga elilongiso lio pokolika, kuenda upange woku kunda.” Cilo manji Rachel o kasi oku vumba Yehova lombili yalua. Onima yipi a siata oku tambula? Eye wamisako hati: “Nda pamisa ukamba wange la Yehova. Nda mioñolola olohutililo viange, nda vokiya elilongiso liange liatiamẽla kovina via longa, ndi kuete esanju lia piãla lioku linga elilongiso liaco, kuenda nda kũlĩha ciwa ovolandu Embimbiliya. Cilo nda vokiya ombili yange kupange woku kunda, kuenda ndi kuete esanju lialua omo lioku lembeleka omanu londaka ya Yehova.”

13 Umalẽhe umue o tukuiwa hati, Luka, wa pamisiwavo lovideo losapi hati, Os Jovens Perguntam​—⁠O Que Fazer da Minha Vida? Noke yoku tala ovideo yaco, wa soneha hati: “Ulandu waco, wa ndi vetiya oku sokolola ekalo liomuenyo wange.” Eye wa popia hati: “Kosimbu nda vetiyiwile oku kuata tete elilongiso liavelapo okuti, ndi talavaya kupange umue ndi fetiwa olombongo vialua, oco ndi kuate noke ovimãho viespiritu. Evetiyo liaco, ka li kuatisa oku pamisa ukamba la Yehova.” Ene amalẽhe akuenje lafeko, momo lie ka u kapelako ovina wa lilongisi kosikola oco u vokiye upange wene woku kunda ndeci manji Hannah a linga? Momo lie ka u kuamẽla ongangu ya manji Rachel poku litumbika kovimãho vi eca esivayo ku Suku? Kuamivo ongangu ya Luka, kuenda yuvuli olonjanjo via siata oku yapuisa amalẽhe.

Vakuambili va Pokola Kalungulo

14. Efendelo lipi li taviwa la Yehova, kuenda momo lie ka ca lelukile oku li kuama koloneke vilo?

14 Afendeli va Yehova va sukila oku liyelisa kovituwa oco efendelo liavo li taviwe laye. Isaya wa lungula hati: “Tundi, tundi, tundi mũlo, ko ka lambi cimue ca vĩha. Tundi vokati [ko Bavulono]. Ene wambati ovikuata via Yehova, liyelisi.” (Isa. 52:​11) Osimbu handi Isaya ka sonehele olondaka evi, Soma Asa wa linga upange woku malako evĩho vo Yuda. (Tanga 1 Olosoma 15:​11-13.) Noke lianyamo amue, upostolo Paulu wa sapuila Tito hati, Yesu wa lieca oco a yelise olondonge viaye kevĩho okuti, vi linga “omanu vaye muẽle, haivo vakuambili yokovilinga viwa.” (Tito 2:​14) Koloneke vilo, voluali ka ca lelukile oku liyelisa kovituwa, capiãla enene kamalẽhe. Omo liaco, afendeli vosi va Suku, cikale amalẽhe ale akulu, va sukila oku yuvula oku tala omanu va kasi epolõla va siata oku lekisiwa vo Televisãu, volofilme, kuenda vo Internet.

15. Nye ci tu kuatisa oku suvuka eci cĩvi?

15 Ombili yetu yoku pokola kalungulo a Suku, yi tu vetiya oku suvuka evĩho. (Osa. 97:10; Va Rom. 12:⁠9) Tu sukila oku yuvula oku tala oviluvialuvia viomanu va kasi epolõla oco tu “nyõle unene weyonjo liaco,” ndeci manji umue a popia. Oco omunu a tepe utale wa lamelela koyimani, o sukila oku kuata ongusu yalua okuti yo yimani yi sule. Cimuamue haico tu sukila oku linga okuti, oco tu tamalale leyonjo lioku tala oviluvialuvia viomanu va kasi epolõla, tu sukila oku likolisilako. Oku kuata elomboloko liovitangi viyilila koku tala omanu va kasi epolõla, ci tu kuatisa oku suvuka ovina viaco. Manji umue wa likolisilako calua oku siapo ocituwa coku tala oviluvialuvia viomanu va kasi epolõla vo Internet. Omo liaco, wa kapa o komputador yaye pocitumãlo cimue okuti, epata liosi li mõla ovina a tala. Vokuenda kuotembo, wa liyelisa kovituwa viaco vĩvi, kuenje wa linga ukuambili yovilinga viwa. Wa lingavo epongoloko likuavo. Omo okuti wa siata oku linga upange waye vo komputador, wa nõlapo oku yikula omakina yaco vepuluvi lina a kasi lukãi waye.

Esilivilo Liovituwa Viwa

16, 17. Ovituwa vietu viwa, via siata oku vetiya ndati vana va tu lete? Lombolola ulandu umue.

16 Omanu vamue va siata oku komõha calua ovituwa viwa amalẽhe va siata oku lekisa kupange wa Yehova! (Tanga 1 Petulu 2:12.) Ulume umue noke yoku talavaya eteke limosi kolomakina vioku panga alivulu ko Betele yoko Londres, wa pongolola ovisimĩlo viaye vĩvi viatiamẽla Kolombangi Via Yehova. Ukãi waye wa kala oku lilongisa Embimbiliya Lolombangi Via Yehova, wa limbuka okuti, ovituwa viulume waye via pongoloka calua. Kosimbu ulume waco, ka tavele okuti, Olombangi Via Yehova vi enda konjo yaye. Pole, noke lioku tiukila onjanja yikuavo ko Betele, wa limbuka ndomo vamanji va lekisa esumbilo kokuaye. Eye wa lombololavo hati, lomue wa vangula upopi wa vĩha. Vosi va lekisa epandi, kuenda ombembua. Eye wa komõhavo calua omo liamalẽhe afeko lakuenje va lieca olumue koku pesela otembo yavo, longusu yavo, oco va kuatise koku kunda olondaka viwa, ndaño ka va fetiwa.

17 Koloneke vilo, vamanji vana va talavaya kupange woku sanda eteku oco va kuatise epata liavo, va siata oku lekisa ongangu yiwa kovopange avo. (Va Kol. 3:​23, 24) Ongangu yavo yiwa, ya siata oku vetiya vacime cavo oku sanjukila alikolisilo avo, kuenda va yongola oku amamako oku talavaya lavo.

18. Tu pondola ndati oku kala ‘vakuambili yovilinga viwa’?

18 Ekolelo tu lekisa ku Yehova, loku pokola kolonumbi viaye, kuenda esumbilo kovitumãlo viefendelo, vi eca uvangi wokuti, tu kuetele ombili onjo ya Yehova. Tu yongola oku vokiya upange wetu woku kunda Usoma, osimbu tu amamako oku longisa omanu oco va linge olondonge. Cikale okuti tuakulu, ale tuamalẽhe, nda tua livetiya pokati loku liyelisa kovina viatiamẽla kefendelo, tuka tambula onima. Kuenje, tuamamako oku kũlĩhĩwa okuti, ‘tuakuambili yovilinga viwa.’​—⁠Tito 2:⁠14.

[Etosi pombuelo yemẽla]

a Soma Asa citava okuti wa nyõla ovotala osi atiamẽlele kefendelo liolosuku viesanda. Pole, ka nyõlele ovitumãlo vina omanu va enda oku fendelela Yehova. Citava okuti ovitumãlo viefendelo liesanda, via tungiwa koloneke via sulako viuviali wa soma Asa, kuenda via nyõliwa lomõlaye Yehosafata.​—⁠1 Olos. 15:14; 2 Asa. 15:⁠17.

Ovolandu Embimbiliya kuenda akuavo o koloneke vilo a ku longisa nye catiamẽla

• koku lekisa ombili kupange woku kunda loku longisa omanu?

• kamalẽhe Akristão ndomo va pondola oku kala ‘vakuambili yovilinga viwa’?

• koku yuvula ovituwa vĩvi?

[Elitalatu kemẽla 13]

Ove hẽ, wa siata oku tanga Embimbiliya kupange woku kunda?

[Elitalatu kemẽla 15]

Oku lilongisa elimi likuavo kosikola, ci ku kuatisa oku vokiya upange wove woku kunda

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link