OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w09 15/7 kam. 19-23
  • Kuama Ongangu Ya Yesu Yoku Kunda Lutõi

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Kuama Ongangu Ya Yesu Yoku Kunda Lutõi
  • Utala Wondavululi—2009
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Afendeli va Suku Kosimbu va Sukilile Oku Lekisa Utõi
  • Ocisola ca Vetiya Yesu Oku Kunda Lutõi
  • Espiritu Sandu li tu Kuatisa Oku Kunda Lutõi
  • Akristão Koloneke Vilo va Kunda Lutõi
  • “Popia Ondaka Ya Suku Lutõi”
    Utala Wondavululi—2010
  • Lekisa Utõi
    Sola Omanu—Linga Olondonge
  • Sanga Atambululo Apulilo a-a
    2018-2019 Ulandu Wohongele Yimbo—La Manji o Nyula Akongelo
  • Tu Ĩhe Utõi
    ‘Tu Imbili Yehova Lesanju’
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2009
w09 15/7 kam. 19-23

Kuama Ongangu Ya Yesu Yoku Kunda Lutõi

“Tua kuata utõi . . . oku u sapuili ondaka yiwa.”​—⁠1 VA TES. 2:⁠2.

1. Momo lie olondaka viwa Viusoma vi vetiyila ovitima viomanu?

OKU yeva esapulo limue liwa, ci nena esanju lialua! Esapulo liolondaka viwa Viusoma wa Suku, olio lia velapo. Esapulo liaco, li lekisa okuti, ohali, oku vela, evalo, esumuo, kuenda oku fa, ndopo vi pua. Olondaka viaco, vi tu ĩha elavoko liomuenyo ko pui, vi situlula ocipango ca Suku, kuenda vi lekisa ndomo tu pondola oku kuata ukamba laye. Ove o tava okuti, omanu vosi va sukila oku yevelela esapulo Yesu a kunda. Pole, valua ka va tavele oku yeva kesapulo liaco.

2. Lombolola olondaka via Yesu vi popia hati: “Ndeyilila oku puiyisa” omanu.

2 Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: “Ko ka soki hoti, [ndeya] oku nena ombembua kilu lieve. Sieyilile oku nena ombembua, te oku imba osipata. Momo ndeyilila oku puiyisa omunu la isiaye kuenda omõla ukãi la inaye, londombua la ndatembo yaye yukãi; Kuenje ovanyali vomunu vakuepata liaye.” (Mat. 10:​34-​36) Omanu valua ka va tava kolondaka viwa. Vamue va linga ovanyali vomanu vana va kunda olondaka viaco, ndaño vakuepata liavo.

3. Ovituwa vipi tu sukila oku lekisa kupange woku kunda?

3 Tua siata oku kunda olondaka vimuamue ndeci Yesu a linga. Koloneke vilo, omanu vana va yevelela kolondaka tu va kundila, va siata oku lekisa ovituwa ndevi vamue va lekisile kosimbu. Tu yongola okuti, vana tu kundila va lekisavo ovituwa vimuamue. Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: “Ukuenje ka velipo okuti ñala yaye o sule. Nda va fũkĩlisa ame, ene vo fũkĩlisivo.” (Yoa. 15:​20) Ndaño kolofeka vimue, ka kuli elambalalo, pole, tua siata oku sanga omanu ka va lekisa onjongole kesapulo tu va kundila. Omo liaco, tu sukila oku kuata ekolelo kuenda utõi woku kunda olondaka viwa.​—⁠Tanga 2 Petulu 1:​5-8.

4. Momo lie Paulu a sukilile oku lekisa “utõi” kupange woku kunda?

4 Olonjanja vimue, ka ca lelukile oku linga upange woku kunda, ale oku kundila vana va molẽha ndu okuti va tema. Nda o kasi oku liyaka locitangi caco, ivaluka okuti, ku kasi likaliove. Upostolo Paulu wa kala ukundi umue ukuotõi, momo wa kuatele elomboloko liocili condaka ya Suku. Pole, olonjanja vimue wa liyakavo locitangi coku kunda olondaka viwa. Poku sonehela Akristão vo ko Tesalonike wa popia hati: “Ndaño eteke tua tala ohali, kuenda tua fũkĩlisua vo Filipoi, ndeci wa kũlĩhi, haimo tua kuata utõi vu Suku yetu [woku] u sapuili ondaka yiwa ya Suku yetu pokati kuyaki wa lua.” (1 Va Tes. 2:⁠2) Olombiali vioko Filipoi, via tipuile lolohava Paulu la Siluano, kuenje va imbiwa vokayike loku va valela ovikumbi. (Ovil. 16:​16-​24) Pole, Paulu la Siluano va lekisa “utõi” poku amamako oku kunda. Tu kuama ndati ongangu yavo? Oco tu sange etambululo, tu konomuisi eci ca kuatisa afendeli va Suku kosimbu oku vangula lutõi ocili catiamẽla ku Yehova, kuenda oku kũlĩhĩsa ndomo tu kuama ongangu yavo.

Afendeli va Suku Kosimbu va Sukilile Oku Lekisa Utõi

5. Momo lie afendeli va Yehova va sukilile oku lekisa utõi tunde kosimbu?

5 Yesu Kristu wa lekisa ongangu ya velapo yekolelo, kuenda utõi. Tunde kefetikilo lioluali, afendeli vosi va Yehova, va siata oku vetiyiwa oku lekisa utõi. Momo lie? Noke liusuanji wa pita vocumbo Cedene, Yehova wa lombolola okuti, pokati kafendeli vaye lomanu vana va vumba Satana, paka kala esuvu. (Efet. 3:​15) Ocitumasuku caco, ca fetika oku tẽlisiwa eci Havele ulume umue ukuesunga a pondiwa la manjaye. Noke esuvu liaco, lia lekisiwavo eci Enoke, ukuekolelo a kala voluali osimbu Etande ka lieyile. Eye wa lomboluile okuti, Suku iya lolohulukãi vialua violosandu viaye oku tetuluila olondingaĩvi. (Yuda 14, 15) Omanu valua, ka va tavele kesapulo liaco. Nda Yehova ko upile lonjanga kilu lieve, citava okuti, nda wa pondiwa lomanu vaco. Enoke wa lekisa utõi wocili!​—⁠Efet. 5:​21-24.

6. Momo lie Mose a sukilile oku lekisa utõi poku vangula la Fareo?

6 Sokololavo utõi Mose a lekisa poku vangula la Fareo, ombiali yina okuti, ka ya tendiwile lika ndosuku, pole, wa kalavo suku okuti, omõla osuku yimue yekumbi yi tukuiwa hati, Rá. Citava okuti, Fareo yaco wa kuama ongangu ya va Fareo vakuavo va enda oku fendela ociñumañuma co suku yaco. Ondaka ya Fareo, ya kala ndocihandeleko, momo omanu va enda oku kisikiwa oku pokola kokuaye. Omo liunene waye, lepela, kuenda esino, ka tavele okuti, omanu vo sapuila ovina a sukila oku linga. Mose una wa kala embombe haeye ungombo, ndaño ka lalekiwile, olonjanja vialua wa enda oku moleha ku Fareo. Pole, eye ka endele oku u yolela. Nye Mose a popia? Wa lombolola ovina viatiamẽla kafengi. Nye a yonguile? Mose wa yonguile okuti, Fareo eca owiñi wapika va kala vofeka! Anga hẽ, Mose wa sukilile oku lekisa utõi? Wa sukilile!​—⁠Ate. 12:3; Va Hev. 11:⁠27.

7, 8. (a) Ovitangi vipi afendeli va Suku kosimbu va liyaka lavio? (b) Nye ca kuatisa afendeli va Suku kosimbu oku lekisa utõi poku teyuila efendelo liocili?

7 Noke lianyamo alua tunde eci va Isareli va tunda Kegito, ovaprofeto kumue lafendeli vakuavo va Suku, vamamako oku lekisa utõi poku teyuila efendelo liocili. Ovo ka va sanjukilile oluali lua Satana. Paulu wa popia hati: “Va asiwa ovawe, va tetiwa pokati loloselalo, va setekiwa layonjo, va ipaiwa lolosipata, va ñuala ñuala loku wala ovipa violomeme lovipa violohombo, va fũkĩlisua, va tala ohali, va lingisua cĩvi cĩvi.” (Va Hev. 11:​37) Nye ca kuatisa afendeli va Suku oku pandikisa? Kovinimbu viatete, upostolo wa lombolola eci ca kuatisa Havele, Avirahama la Sara, kuenda omanu vakuavo va lekisa utõi woku pandikisa. Eye wa popia hati: “[Ovo] ka va tambuile ovina via likuminyiwa, puãi [lekolelo] va vi muila ocipãla loku vi yolela.” (Va Hev. 11:​13) Ovaprofeto vamue ndeci, Eliya la Yeremiya, kuenda omanu vakuavo vakuekolelo kosimbu vana va teyuila efendelo liocili, va pandikisa lekolelo omo lioku tiamisila utima wavo kolohuminyo via Yehova.​—⁠Tito 1:⁠2.

8 Omanu vaco vakuekolelo, va kala oku lavoka otembo ya velapo yo kovaso. Eci vaka pinduiwa vaka lipua, kuenda vaka “panduluiwa kupika wenyõleho” lekuatiso liupange wocitunda cinene Yesu Kristu, kuenda oloñuatisi viaye vi soka 144.000 komanu. (Va Rom. 8:​21) Yeremiya kumue lafendeli vakuavo va Suku kosimbu, va lekisa ekolelo omo liohuminyo Yehova a ecele ku Yeremiya hati: “Va yaka love puãi ka va ku yuli, momo ame ñasi love oku ku silamẽla. Oco ca popia Yehova.” (Yer. 1:​19) Koloneke vilo, eci tu sokolola ovina Suku aka tu lingila kovaso yoloneke, kuenda ohuminyo yaye yoku tu teyuila konepa yespiritu, tu kuatavo utõi woku pandikisa.​—⁠Olosap. 2:7; tanga 2 Va Korindo 4:​17, 18.

Ocisola ca Vetiya Yesu Oku Kunda Lutõi

9, 10. Yesu wa lekisa ndati utõi kovaso (a) yovitunda via vakuetavo, (b) kovaso yasualali, (c) kovaso yocitunda cinene, (d) kuenda kovaso ya Pilato?

9 Yesu, eye Ongangu yetu ya velapo yoku lekisa utõi. Ndaño vana va kuatele unene lekemãlo vo suvukile, pole, ka liwekelepo oku kunda esapulo Suku a yonguile okuti, li kũlĩhĩwa lomanu vosi. Lutõi wocili, wa pisa ovitunda vietavo omo liombambe yavo kuenda alongiso avo esanda. Yesu wa teta onimbu poku pisa omanu vaco. Onjanja yimue wa popele hati: “Ene a vakuavisonehua, lene a va Fariseo, wakuambambe, ngongo yene! Momo wa lisoki ndolosonje via seketiwa ocikela. Kilu via posoka puãi vokati mue yuka akepa omanu va fa leliño liosi. Haico ene, kilu vu moleha komanu nda vakuesunga puãi vokati we yuki ombambe levĩho.”​—⁠Mat. 23:​27, 28.

10 Eci Yesu a liyaka locisoko casualali vocumbo co Gesemane, lutõi wocili wa li situlula kokuavo. (Yoa. 18:​3-8) Noke wa tualiwa Vekanga liovitunda, kuenje wa pulisiwa locitunda cinene. Ndaño wa kũlĩhĩle okuti, ocitunda cinene ca kala oku sanda onjila yoku u ponda, pole, lutõi wocili wa lisitulula hati, Ame Kristu haime Omõla a Suku. Kuenje wa va sapuila hati, “vumola Mõlomanu oku tumala kondio yu Unene, loku iya lalende okilu.” (Mar. 14:​53, 57-​65) Noke wa tualiwa ku Pilato una wa kuatele omoko yoku u yovola. Pole, Yesu ka ecele etambululo kalundi a lingiwa kokuaye. (Mar. 15:​1-5) Poku ci linga, wa lekisa utõi wocili.

11. Ocisola ci kuatisa ndati oku lekisa utõi?

11 Yesu wa sapuila Pilato hati: “Eci oco nda citiwila, haico ndeyilila voluali, okuti, njimbila Ocili uvangi.” (Yoa. 18:​37) Yehova wa tumile Yesu oku kunda olondaka viwa, kuenda Yesu wa sanjukilile oku linga upange waco, momo wa solele Isiaye wokilu. (Luka 4:​18, 19) Yesu wa solelevo omanu. Eye wa kũlĩhĩle okuti, omuenyo wavo wa kala kohele. Cimuamue haico tu sukila oku linga okuti, omo liocisola tu kuetele Yehova kuenda vakuetu, tu lekisa utõi poku kunda olondaka viwa.​—⁠Mat. 22:​36-40.

Espiritu Sandu li tu Kuatisa Oku Kunda Lutõi

12. Nye ca nena esanju kolondonge viatete via Yesu?

12 Noke yolosemana vimue tunde poku fa kua Yesu, olondonge via kuata esanju poku mola ndomo Yehova a kala oku vokiya etendelo liavo. Keteke limosi kua papatisiwa eci ci soka 3.000 komanu va Yudea lolomongoloke va tunda kolofeka vialua veyile ko Yerusalãi kocipito co Pendekoste! Omanu vosi vo Yerusalãi, va kala oku popia catiamẽla kocikomo caco! Embimbiliya li popia hati: “Usumba wa kuata omanu vosi. Ovikomo via lua lovilimbu via [fetika oku] lingiwa lovapostolo.”​—⁠Ovil. 2:​41, 43.

13. Momo lie vamanji va pingila utõi vohutililo, kuenda nye ceyililako?

13 Ovitunda viatavo omo lionyeño yalua, via kuata Petulu la Yoano, kuenje va kala lavo uteke wosi loku va handeleka hati, ka citava oku kunda vali catiamẽla ku Yesu. Eci va va eca, kavali kavo va sapuilako vamanji ovitangi viaco, kuenje vosi yavo va likutila eci catiamẽla kelambalalo va kala oku liyaka lalio, kuenje va pinga hati: “A Suku, . . . eca kakuenje vove utõi woku popia ondaka yove.” Nye ceyililako? “Vosi ve yukisua espiritu sandu, kuenje va popia ondaka ya Suku lutõi.”​—⁠Ovil. 4:​24-31.

14. Espiritu sandu li tu kuatisa ndati kupange woku kunda?

14 Ivaluka okuti, espiritu sandu olio lia kuatisa olondonge oku popia lutõi ondaka ya Yehova. Utõi woku kundila omanu esapulo Liusoma, oku kongelamo vana va suvuka esapulo liaco, u tunda ku Yehova. Eye o tu ĩha espiritu sandu nda tua li pinga kokuaye. Lekuatiso lia Yehova tu pondola oku lekisa utõi u tu kuatisa oku pandikisa kelambalalo.​—⁠Tanga Osamo 138:⁠3.

Akristão Koloneke Vilo va Kunda Lutõi

15. Ocili Condaka ya Suku, ca siata oku tepa ndati omanu koloneke vilo?

15 Koloneke vilo, ocili Condaka ya Suku ci kasi oku amamako oku tepa omanu ndeci ca pita kosimbu. Vamue va tava kondaka yaco, pole, vakuavo ka va tava, kuenda ka va lekisa esumbilo kefendelo lietu. Vamue va siata oku tu sepula loku tu lundila, kuenda oku tu suvuka ndomo Yesu a ci popele. (Mat. 10:​22) Olonjanja vimue, ovingungu viasapulo via siata oku sandeka asapulo alua esanda atiamẽla kokuetu. (Osa. 109:​1-3) Pole, afendeli va Yehova voluali luosi, va kasi oku amamako oku kunda olondaka viwa lutõi.

16. Ulandu upi u lekisa okuti, utõi u pondola oku pongolola ovisimĩlo viomanu vana tu kundila?

16 Utõi wetu u pondolavo oku vetiya omanu oku pongolola ovisimĩlo viavo viatiamẽla kesapulo Liusoma. Manji umue ukãi kofeka yo Kirguistão wa popia hati: “Eci nda endele kupange woku kunda, omunu nda kundila konjo yaye, wa ndi sapuila hati: ‘Nda kolela ku Suku, pole, si tava ku Suku Yakristão. Nda wa tiuka vali pombundi yange, ndi vilikiya ombua yange oco yi ku lumane!’ Ponele yaye pa kala ombua yimue yinene ya kutiwa kelienge. Pole, vokuenda kupange woku eca Otratadu No. 37 losapi hati, ‘Esulilo Liatavo Esanda li Kasi Ocipepi!, nda nõlapo oku tiuka vali, lelavoko lioku sanga omunu ukuavo konjo yaco. Pole, ulume waco haeye wa yulula vali epito. Noke, nda likutilila lonjanga ku Yehova, kuenje nda popia laye ndoco: ‘O kasi ciwa? Ndivaluka ombangulo tua kuata helanya, kuenda ndivalukavo ombua yove. Si yongola oku ku pitahãla, momo nda kolela ku Suku umosi lika yocili, ndeci ove wa kolelavo kokuaye. Suku oka nyõla atavo osi ka va lekisa esumbilo kokuaye. O pondola oku kũlĩha ovina vikuavo viatiamẽla kondaka yaco, poku tanga otratadu eyi.’ Nda komõha calua, momo ulume waco wa tava oku tambula Otratadu. Noke, nda endele konjo yikuavo. Eci papita akukutu amue, ulume waco weya lolupesi Lotratadu yaco peka. Kuenje, wa ndi sapuila hati: ‘Nda mala oku yi tanga. Nye ndi sukila oku linga oco sika yambuiwe keteke lionyeño ya Suku?’” Ulume waco wa fetika oku lilongisa Embimbiliya loku endaenda kolohongele.

17. Utõi wa manji umue, wa kuatisa ndati ukãi umue wa kala oku lilongisa laye Embimbiliya?

17 Utõi wetu, u pondolavo oku vetiya omanu oku lekisa ocituwa caco. Manji umue ukãi kofeka yo Rusia, eteke limue eci a kala oku endela vokalela, wa nõlapo oku eca olorevista komanu a kala oku enda lavo. Ulume umue poku ci mola, wa tunda pomangu yaye lonjanga, wa tambula olorevista viaco ku manji. Noke wa vi ketika, kuenda wa vimba posi. Kuenje, wa fetika oku popia olondaka vĩvi ku manji loku u pinga onumbi yonjo yaye. Kuenje wo sapuila oco a liwekepo oku kundila vimbo. Manji wa likutilila ku Yehova, kuenje wa ivaluka olondaka via Yesu vi popia hati: “Ko ka kuateli usumba ava va ipa etimba.” (Mat. 10:​28) Noke, manji wa tunda pomangu yaye lesumbilo, kuenje wa sapuila ulume waco hati: “Si ku ĩha onumbi yonjo yange, kuenda si liwekapo oku kundila vimbo.” Noke, wa tuluka vokalela kaco. Pole, manji ka kũlĩhĩle okuti, vokalela mua kala ukãi umue o lilongisa laye Embimbiliya. Ukãi waco, wa liwekapo oku endaenda kolohongele, omo lioku kuatela usumba omunu. Eci a limbuka utõi wa manji, wa nõlapo oku enda enda vali kolohongele.

18. Nye ci tu kuatisa oku kunda olondaka viwa lutõi ndeci Yesu a linga?

18 Voluali lulo lua litepa ndeti ku Suku, tu sukila oku kuata utõi oco tu kunde olondaka viwa ndeci Yesu a linga. Nye ci tu kuatisa oku ci linga? Tiamisila utima kovina vi keya kovaso yoloneke. Pamisa ocisola cove ku Suku kuenda ku vakuene. Likutilila oku pinga utõi ku Yehova. Olonjanja viosi ivaluka okuti, ku kasi likaliove, pole, o kasi la Yesu. (Mat. 28:​20) Espiritu sandu li ku pamisa. Yehova oku sumũlũisa, kuenda oku kuatisa. Omo liaco, tuamamiko oku lekisa utõi loku popia hati: “Yehova eye oñuatisi yange, si kuata usumba. Omunu hẽ, o ndinga nye?”​—⁠Va Hev. 13:⁠6.

O Tambulula Ndati?

• Momo lie afendeli va Suku va sukilila oku lekisa utõi?

• Catiamẽla koku lekisa utõi, nye tu lilongisa . . .

kafendeli va Suku kosimbu?

ku Yesu Kristu?

Kakristão vatete?

Kakristão vo koloneke vilo?

[Elitalatu kemẽla 21]

Yesu wa situlula ombambe yovitunda viatavo poku lekisa utõi

[Elitalatu kemẽla 23]

Yehova o tu ĩha utõi woku kunda olondaka viwa

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link