Omuenyo Ko Pui Palo Posi Elavoko Limue Lia Situluiwa
“Ove . . . a Daniele, yika olondaka evi, . . . toke kotembo yesulilo. Va lua va enda oko loko, kuenda ukulĩhĩso u lua.”—DAN. 12:4.
1, 2. Apulilo api tu konomuisa vocipama cilo?
KOLONEKE vilo, omanu valua va kuete elomboloko Liovisonehua liatiamẽla kelavoko lioku kala otembo ka yi pui palo posi. (Esit. 7:9, 17) Eci Suku a lulika omanu, ka yonguile okuti, va kala lika komuenyo anyamo amue, noke va fa. Pole, wa va lulika oco va kale otembo ka yi pui.—Efet. 1:26-28.
2 Elavoko lia va Isareli, lia kongeliwa koku lipua kuomanu kuna Adama a pumba. Ovisonehua vio Helasi, vi lombolola esunga lieci Suku a sokiyila eliangiliyo liokuti, omanu vaka kuata omuenyo ko pui Voluali Luokaliye palo posi. Momo lie elavoko liomanu lia sukilile oku situluiwa? Lia situluiwa ndati, kuenda omanu valua veya oku kũlĩha ndati elavoko liaco?
Elavoko Lia Solekiwa
3. Momo lie ka tu komohẽla okuti, elavoko liomanu liomuenyo ko pui palo posi, lia sitikiwa?
3 Yesu wa popele hati, kuka kala ovaprofeto vesanda, vaka pengisa elongiso liaye, kuenda omanu valua vaka yapuisiwa. (Mat. 24:11) Upostolo Petulu wa lungula Akristão hati: “Pokati kene . . . [paka] kala alongisi vesanda.” (2 Pet. 2:1) Upostolo Paulu wa popia hati: “Kuiya oloneke okuti omanu ka [vaka] tava kokulongisa kuocili, puãi, omo vakasi lovatui a yua, oco va liongoluila alongisi ndovipango viavo.” (2 Tim. 4:3, 4) Satana wa kongeliwa koku yapula omanu, kuenda wa siata oku vetiya vana va siapo efendelo lia Yehova, oco va tekãvise ovitima viomanu, okuti, ka va limbuka ocipango ca Suku catiamẽla komanu kuenda koluali.—Tanga 2 Va Korindo 4:3, 4.
4. Elavoko lipi liomanu asongui vatavo vesanda ka va tavele?
4 Ovisonehua vi lekisa okuti, Usoma wa Suku, uviali umue u kasi kilu, kuenda uka malako ovoviali osi omanu. (Dan. 2:44) Vokuenda kuviali wa Kristu wohulukãi yanyamo, Satana oka kapiwa vowelema, kuenje, vana va fa vaka pinduiwa, kuenda omanu vosi palo posi vaka lipua. (Esit. 20:1-3, 6, 12; 21:1-4) Pole, asongui Vatavo Esanda, va pongolola elongiso liaco, kuenje va siata oku longisa ovina vikuavo komanu. Kunyamo wovita vitatu, Patele umue o tukuiwa hati, Orígenes wo ko Alexandria, wa pisa vosi va tavele kelongiso liokuti, vokuenda Kuohulukãi Yanyamo, omanu vaka kuata asumũlũho alua palo posi. Elivulu limue li tukuiwa hati, The Catholic Encyclopedia (Enciclopédia Católica,) li lombolola okuti, Agostinho wo Hippo (una wa kala kunyamo wa 354 toke 430,) “wa tavele kocisimĩlo cokuti, ka kuka kala ohulukãi yanyamo.”a
5, 6. Momo lie Orígenes la Agostinho ka va tavelele kohulukãi yanyamo?
5 Momo lie Orígenes la Agostinho ka va tavelele kohulukãi yanyamo? Orígenes wa kala ondonge ya Clemente wo ko Alexandria. Eye, wa tava kelongiso lia tunda koviholo via va Helasi vi lekisa okuti, vetimba liomunu muli ocilelembia ka ci fi. Onoño yimue o tukuiwa hati, Werner Jaeger, wa lombolola okuti, Orígenes wa yapuisiwa lovisimĩlo via Platão viokuti, omunu o kuete ocilelembia ka ci fi. Kuenje, “wa vetiya Akristão vosi oku tava kelongiso liaco.” Omo liaco, Orígenes wa longisa okuti, omanu ka vaka tambula asumũlũho vokuenda Kuohulukãi Yanyamo palo posi, pole, vaka a tambuila kilu.
6 Eci Agostinho a kuata 33 kanyamo, osimbu ka tiamẽlele “Ketavo Liakristão Vesanda,” wa tava kovilongua viesanda via Platão. Onoño yikuavo o tukuiwa hati, Plotino, weya oku amisako lovilongua viaco kunyamo wovita vitatu. Eci Agostinho a iñila vetavo liaco, wamamako lovisimĩlo via Platão. Elivulu limue losapi hati, The New Encyclopædia Britannica, li popia hati: “Agostinho wa pengisa elongiso lio Testamento Yokaliye, loviholo viesanda via va Helasi, vina Platão a longisa.” Elivulu limue losapi hati, Catholic Encyclopedia, li lombolola okuti, Agostinho wa popia hati, Ohulukãi Yanyamo ya tukuiwa kelivulu Liesituluilo kocipama 20, “ulandu umue wesanda.” Elivulu liaco liamisako hati: “Olonoño vio Kutundilo, via kuamavo ovisimĩlo viaco, kuenje, omanu vana va tavele kohulukãi yanyamo, ka va tambuile vali ekuatiso.”
7. Elongiso lipi liesanda lia pengisa elavoko liomanu lioku kala palo posi, kuenda momo lie?
7 Elavoko lioku kuata omuenyo ko pui palo posi, lia pengisiwa lelongiso liesanda lia va Bavulono liokuti, vetimba liomunu muli ocilelembia ka ci fi. Noke, elongiso liaco, lia li sanduila voluali luosi. Eci atavo vesanda va tava kelongiso liaco, ovinimbu vimue Viovisonehua vi lekisa okuti kuli omanu vamue va nõliwa oco va ende kilu, olonoño vimue via pongolola ovisimĩlo viaco. Kuenje, va fetika oku longisa hati, omanu vosi vawa, vaka kala kilu. Ovisimĩlo viaco vi lekisa okuti, omunu o kala lika palo posi otembo yimue, kuenje, o pita voseteko yi lekisa nda o sesamẽla oku enda kilu, ale sio. Cimuamue haico ca pita la va Yudea okuti, va pongolola ovisimĩlo viavo vioku kuata omuenyo ko pui palo posi. Osimbu va Yudea va kala oku kuama elongiso lia va Helasi liokuti, omunu o kuete ocilelembia ka ci fi, elavoko liavo lioku kala palo posi otembo ka yi pui, lia yapuisiwa lovisimĩlo viaco. Elongiso liaco, lia litepa leci Embimbiliya li longisa catiamẽla komunu okuti, wa lulikiwa letimba liositu. Pole, ka lulikiwile letimba liespiritu. Yehova wa sapuila Adama hati: “Ukueve.” (Efet. 3:19) Eye, ka lulikile omunu oco a ende kilu, pole, wo lulika oco a kale palo posi.—Tanga Osamo 104:5; 115:16.
Ocili Condaka ya Suku ci Tuila Vowelema
8. Nye olonoño vimue via popia okupisa kunyamo wo 1.600, catiamẽla kelavoko liomanu?
8 Ndaño atavo alua a litukula hati, Akristão, ka va tava kelavoko lioku kala otembo ka yi pui palo posi, pole, Satana ka tẽla oku yapula omanu vosi ketavo liocili. Vokuenda kuanyamo, etendelo lia vamue vakuakutanga Embimbiliya, va limbuka ocili condaka ya Suku, osimbu va kala oku kuata elomboloko liatiamẽla ku Suku, ndomo aka tumbulula oku lipua kuomanu. (Osa. 97:11; Mat. 7:13, 14; 13:37-39) Okupisa kunyamo wo 1600, Embimbiliya lia pongoluiwa, kuenje, lia eciwa komanu valua. Kunyamo wo 1651, ulume umue wa soneha hati: Ndaño omanu ka va kasi “Vocumbo Celau, kuenda ka va kuete Omuenyo ko Pui Palo Posi,” omo liekandu lia Adama, pole, lekuatiso lia Kristu, “vosi va kuete elavoko lioku kala palo Posi.” (Tanga 1 Va Korindo 15:21, 22.) Ulume umue wa kemãla o vangula elimi Liongelesi, o tukuiwa hati, John Milton, (wa kala kunyamo wo 1608 toke wo 1674), wa soneha elivulu losapi hati, O Paraíso Perdido okuti, noke, wa sandeka likuavo li tukuiwa hati, O Paraíso Recuperado. Velivulu liaco, wa tukula onima vakuekolelo vaka tambula voluali luokaliye palo posi. Ndaño Milton wa litumbikile kelilongiso Liembimbiliya, pole, wa limbuka okuti, omanu vaka kuata lika elomboloko liasuapo Liovisonehua, noke yoku tukuluka kua Kristu.
9, 10. (a) Ovina vipi Isaac Newton a soneha viatiamẽla kelavoko liomanu? (b) Momo lie Newton ka lekisilile ekolelo koku iya kua Kristu?
9 Isaac Newton ukuoloño wo matematika, una wa kala (kunyamo wo 1642 toke 1727,) wa lekisilevo onjongole Kembimbiliya. Eye wa kuata elomboloko liokuti, olosandu vika pinduiwa, oco vi ende kilu, kuna vika viala la Kristu. (Esit. 5:9, 10) Eye wa soneha eci catiamẽla Kusoma hati: “Omanu vaka kala palo posi, vaka amamako loku fa noke lio 1000 yanyamo.”
10 Newton wa simĩle okuti, otembo yoku tukuluka kua Kristu, ya kala ocipãla. Ulume umue o tukuiwa hati, Stephen Snobelen, wa popia hati: “Onoño Newton wa simĩle okuti, Usoma wa Suku u kasi ocipãla, omo lielongiso lia Suku Umosi Muvatatu lia kala kotembo yaye.” Kotembo yaco, esapulo liolondaka viwa lia sitikiwile. Momo Newton wa limbukile okuti, lomue wa litumbikile kupange woku kunda. Omo liaco, wa soneha hati: “Ovitumasuku vielivulu lia Daniele, kuenda ovina Yoano a soneha [vi sangiwa kelivulu Liesituluilo], ka tu kuata elomboloko liavio toke kotembo yesulilo.” Onoño Newton wa lombolola hati: “‘Daniele wa popia okuti, omanu valua vaka enda oko loko, kuenda ukũlĩhĩso u lua.’ Omanu va sukila oku kundila Evangeliu kolofeka viosi osimbu ohali yapiãla ka yeyile, kuenda esulilo lioluali lulo. Etendelo liomanu vambata ovianja vieva povaka, vana va tunda kohali ya piãla, va pondola lika oku livokiya nda Evanjeliu lia kundiwa osimbu ohali ya piãla ka yeyile.”—Dan. 12:4; Mat. 24:14; Esit. 7:9, 10.
11. Momo lie elavoko liomanu liamamako oku sitikiwa koloneke via Milton la Newton?
11 Koloneke via Milton la Newton, lomue wa kuata omoko yoku eca ovisimĩlo via litepa levi omanu va longisiwa vatavo. Ovina viosi va konomuisa Vembimbiliya, ka va kuatele omoko yoku vi sandeka, toke kolofa viavo. Ndaño kunyamo wo 1600 kua lingiwa epongoloko limue, pole, ka va tẽlele oku malako elongiso liuhembi liatiamẽla kocilelembia ka ci fi. Momo, etavo lio Postande liamamako oku longisa ovisimĩlo via Agostinho viokuti, Ohulukãi Yanyamo ya pita ale, kuenda ka yi keya kovaso yoloneke. Anga hẽ, ukũlĩhĩso wocili wa livokiya kotembo yilo?
‘Ukũlĩhĩso Wocili u Lua’
12. Otembo yipi ukũlĩhĩso wocili wa fetika oku livokiya?
12 Daniele wa tukula ovina viwa vika pita ‘kotembo yesulilo.’ (Tanga Daniele 12:3, 4, 9, 10.) Yesu wa popia hati: “Vakuesunga [vaka] taima ndekumbi.” (Mat. 13:43) Anga hẽ, ukũlĩhĩso wa livokiya kotembo yilo yesulilo? Tu konomuisi ulandu wa pita osimbu unyamo wo 1914 ka weyile okuti, oco otembo yesulilo ya fetika.
13. Ovina vipi Charles Taze Russell a soneha noke yoku konomuisa eci catiamẽla koku lipua kuomanu?
13 Noke liunyamo wo 1800, kua kala omanu vamue va yonguile oku kuata elomboloko ‘liolondaka viocili.’ (2 Tim. 1:13) Umue pokati komanu vaco, ulume umue o tukuiwa hati, Charles Taze Russell. Kunyamo wo 1870, eye kumue la vamue va kala oku sanda ocili, va sokiya ocimunga ca vana va lilongisa Embimbiliya. Kunyamo wo 1872, ovo va konomuisa eci catiamẽla koku lipua kuomanu ndeci Adama a kala. Noke, Russell wa soneha hati: “Tunde kotembo yaco, ka tua tẽlele oku tepisa pokati konima vakuatavo va sesamẽla, kuenda onima yi sesamẽla omanu vana va kolela Suku.” Vana va kolela Suku, vaka tambula onima “yoku lipua, yina Adama a pumba vocumbo Cedene.” Russell wa limbuka ekuatiso a tambula velilongiso liaye Liembimbiliya. Velie vo kuatisa?
14. (a) Ulume umue o tukuiwa hati, Henry Dunn, wa kuata elomboloko lipi liatiamẽla kelivulu Liovilinga 3:21? (b) Velie a tukula hati, vaka kala palo posi otembo ka yi pui?
14 Ulume umue o tukuiwa hati, Henry Dunn, wa pangele onepa kocisoko caco. Eye wa soneha eci catiamẽla koku “tumbulula ovina viosi via tukuiwila Suku lovimẽla viovaprofeto vaye va kola, tunde kosiahũlu.” (Ovil. 3:21) Dunn, wa kũlĩhĩle okuti, voku tumbulula ovina viosi, mua kongela oku tuala omanu koku lipua, vokuenda Kuohulukãi Yanyamo Yuviali wa Kristu. Eye wa konomuisavo epulilo omanu valua va siata oku linga hati: Helie oka kala palo posi otembo ka yi pui? Eye wa lombolola hati, omanu valua ka va tendiwa vaka pinduiwa, noke, vaka longisiwa ocili, kuenda vaka kuata epuluvi lioku lekisa ekolelo ku Kristu.
15. Elomboloko lipi manji George Storrs a kuata liatiamẽla kepinduko?
15 Kunyamo wo 1870, manji George Storrs, wa kuata elomboloko liokuti, omanu vana okuti, havakuesungako, vaka pinduiwa oco va kuate omuenyo ko pui. Ovisonehua vio kuatisavo oku limbuka okuti, nda umue noke yoku pinduiwa ka pokuile kolonumbi, “o fa, ndaño o ‘kuete ocita canyamo.’” (Isa. 65:20) Manji George Storrs, wa tukuiwa ndeti, wa kala ko Brooklyn, ko Nova Yorke, kuenda wa sandeka o revista yi tukuiwa hati, Examinador da Bíblia, (kelimi Liongelesi).
16. Vana va Lilongisa Embimbiliya, va litepa ndati Lakristão Vesanda?
16 Embimbiliya lia kuatisa manji Russell oku limbuka okuti, ya pitilapo otembo yoku kundila olondaka viwa kolofeka viosi. Kunyamo wo 1879, wa fetika oku sandeka o revista, A Torre de Vigia de Sião e Arauto da Presença de Cristo okuti, cilo yi tukuiwa hati: Utala Wondavululi u Sapula Usoma wa Yehova. Kosimbu, ka valuile va kũlĩhĩle ocili catiamẽla kelavoko liomanu. Pole, koloneke vilo, vana va Lilongisa Embimbiliya, va lisanduila kolofeka vialua, kuenda va siata oku lilongisa Utala Wondavululi. Elongiso liokuti, ka valuile vaka enda kilu, pole, owiñi wakahandangala uka tambula esumũlũho lioku lipua palo posi, olio lia siata oku tepisa pokati ka vana va Lilongisa Embimbiliya, kuenda Akristão Vesanda.
17. Ukũlĩhĩso wocili wa li vokiya ndati?
17 ‘Otembo yesulilo’ ya tukuiwa, ya fetika kunyamo wo 1914. Anga hẽ, ukũlĩhĩso wocili watiamẽla kelavoko liomanu wa livokiya? (Dan. 12:4) Kunyamo wo 1913, olohundo via manji Russell via sandekiwa eci ci soka 2.000 kolokopia, kuenje, via eciwa kueci ci soka 15.000.000 komanu. Kesulilo liunyamo wo 1914, ci pitahãla 9.000.000 komanu va sangiwa vovifuka vitatu voluali, va tala osinema losapi hati: “Fotodrama da Criação.” Vosinema yaco, mua kongela oviluvialuvia vi lekisa ovina vika lingiwa vokuenda Kuohulukãi Yanyamo Yuviali wa Kristu. Okupisa kunyamo wo 1918, toke wo 1925, afendeli va Yehova va yevelela ohundo losapi hati: “Omanu Valua va Kasi Lomuenyo Cilo, ka Vaka fa Vali.” Ohundo yaco, ya lombolola eci catiamẽla kelavoko liomuenyo ko pui voluali luokaliye palo posi, kuenda ya lingiwa voluali luosi kueci ci pitahãla 30 kalimi. Okupisa kunyamo wo 1934, Olombangi Via Yehova, via limbuka okuti, vana va kuete elavoko lioku kala palo posi, va sukila oku papatisiwa. Elomboloko liaco, lia va vetiya oku lekisa ombili kupange woku kunda olondaka viwa Viusoma. Koloneke vilo, elavoko lioku kala palo posi otembo ka yi pui, lia siata oku vetiya omanu valua oku eca esivayo ku Yehova.
Kovaso Yoloneke Omanu Vaka Kuata “Eyovo Liulamba”!
18, 19. Ekalo lipi liomuenyo lia tukuiwa kelivulu lia Isaya 65:21-25?
18 Uprofeto Isaya, wa vetiyiwa oku soneha catiamẽla kekalo liomuenyo afendeli va Suku vaka kuata palo posi. (Tanga Isaya 65:21-25.) Tunde eci Isaya a soneha olondaka evi, pa pita ale ci soka 2.700 kanyamo. Otembo yaco, kua kala oviti vimue okuti, toke cilo vi sangiwa kolofeka vimue. Ove hẽ, o tẽla oku sokolola ndomo oka kuata ongusu yalua, kuenda uhayele wocili voluali luokaliye?
19 Voluali luokaliye, lomue oka kala otembo yitito komuenyo. Momo, omanu vosi vaka kuata epuluvi lioku tunga olonjo, loku lima ovapia, kuenda oku lilongisa ovina vialua. Ivaluka okuti, oka kuata akamba valua. Kuenda ukamba waco uka amamako oku livokiya. ‘Omãla va Suku,’ vaka sanjukila “eyovo liulamba” vaka kuata voluali luokaliye palo posi!—Va Rom. 8:21.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Agostinho wa popia hati, Ohulukãi Yuviali Wusoma wa Suku, ya fetika eci kua sokiyiwa etavo.
O Tẽla Oku Lombolola?
• Elavoko liomanu lioku kala otembo ka yi pui palo posi lia sitikiwa ndati?
• Vakuakutanga Embimbiliya, va kuata elomboloko lipi okupisa kunyamo wo 1600?
• Elavoko liomanu lia situluiwa ndati oku panda kunyamo wo 1914?
• Ukũlĩhĩso welavoko lioku kala palo posi wa li vokiya ndati?
[Elitalatu kemẽla 13]
(Konele yepĩli), usonehi John Milton, kuenda (kondio), Isaac Newton ukuoloño wo matematika. Ovo va kũlĩhĩle eci catiamẽla kelavoko liomuenyo ko pui palo posi
[Elitalatu kemẽla 15]
Vana va Lilongisa Embimbiliya kosimbu, va kuatisiwa Lovisonehua, poku kundila omanu vosi elavoko liomuenyo ko pui