OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w09 15/8 kam. 28-29
  • Yuvula Ovina vi Tateka ‘Koloneke Vilo Violondaka Viwa’

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Yuvula Ovina vi Tateka ‘Koloneke Vilo Violondaka Viwa’
  • Utala Wondavululi—2009
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Asakalalo Omuenyo a Pondola Oku tu Yapula
  • Yuvula Oku Pesila Otembo Kovina ka vi Kuete Esilivilo
  • Lavulula Poku Kunda Olondaka Viwa
  • Ekũi Lia Vakuavilundu va Sakuiwa—Umosi Lika o Pandula
    Yesu—Onjila, Ocili Haeye Omuenyo
  • ‘Tu Sapuli Ondaka Yiwa yesanju’
    Utala Wondavululi—2005
  • Tu Sanjukili Upange Wetu Wokungulla!
    Utala Wondavululi—2001
Utala Wondavululi—2009
w09 15/8 kam. 28-29

Yuvula Ovina vi Tateka ‘Koloneke Vilo Violondaka Viwa’

OMANU vakuãla vakuavilundu, va konomuisa onjila va yonguile oku kuama. Lomue wa va ĩha ekuatiso pombundi yolupale. Va Asuria ka va tavele okuti, okulia ku iñila volupale luo Samaria, kuenje, omanu va kuata onjala yalua. Omo okuti, volupale mua kala onjala, ovikulia via tĩlile calua. Omo liaco, olonjali via fetika okulia omãla vavo.​—⁠2 Olos. 6:​24-29.

Vakuavilundu va li pulisa pokati hati: ‘Momo lie ka tu iñilila vocilombo ca va Asuria?’ Ka tu yongola ‘oku pumba lacimue.’ Ovo va tunda luteke, kuenda lomue wa va mola. Eci va pitila vocilombo ca va Asuria, va limbuka okuti, muohã. Vocilombo caco, ka mua kalele olondavululi. Olokavalu lovimbulu viavo, via kavele, pole, ka kua kalele olohoka. Eci alume vakuãla vakuavilundu va kala oku tala vocilombo, va limbuka okuti, ka mua kalele omanu, pole, mua kala okulia kualua kuenda ovina vioku nyua. Omo liaco, vakuavilundu valia kuenda va nyua. Ovo va mola ulu, lopalata, uwalo, kuenda ovina vikuavo vi kuete esilivilo. Vambata ovina viosi va sukilile, kuenje, noke yoku vi seleka, va tiukila vali oco va kope ovina vikuavo. Lomue wa kala vocilombo. Momo Yehova wa linga ocikomo ca vetiya va Asuria oku yeva ondaka yasualali. Omo liocitangi caco, va Asuria va tila, momo va simĩle okuti, ovanyali vavo va kala okuiya oco va liyake lavo. Ovina viavo via siala vocilombo!

Vakuavilundu vambata ovina viosi vi kuete esilivilo kuenda va vi soleka. Ovo va sumuile calua omo lioku ivaluka okuti omanu vo ko Samaria va kala lonjala. Omo liaco, va fetika oku popia hati: “Ka tu kasi loku linga ciwa. Etaili eteke liondaka yiwa yesanju.” Vakuavilundu va tiukila lonjanga ko Samaria, kuenje, va sapuila omanu vosi ovina va sanga vocilombo ca va Asuria.​—⁠2 Olos. 7:​1-11.

Tu kasivo ‘koloneke violondaka viwa.’ Catiamẽla ‘kondimbukiso yesulilo lioluali,’ Yesu wa popia hati: “Ondaka eyi yiwa yusoma yi kundilua kuoha koluali, ha yi lingi uvangi kolofeka viosi, oco esulilo liya noke.” (Mat. 24:​3, 14) Tua kongeliwa ndati vupange waco?

Asakalalo Omuenyo a Pondola Oku tu Yapula

Vakuavilundu omo liovina va sanga, va ivalako vakuavo va kala ko Samaria. Momo va tiamisilile utima kovina va sanga. Anga hẽ, tu pondolavo oku pita locitangi caco? ‘Ekambo liokulia,’ li panga onepa kondimbukiso yesulilo lioluali lulo. (Luka 21:​7, 11) Yesu wa lungula olondonge viaye hati: “Lilavi sanga ovitima viene vi vulua lelelele luholua kuenda ovikele viokomuenyo wokilu lieve.” (Luka 21:​34) Etu Tuakristão tu sukila oku lavulula oco asakalalo omuenyo ka aka tu tateke oku ivaluka okuti, tu kasi ‘koloneke vioku kunda olondaka viwa.’

Manji umue o tukuiwa hati, Blessing, ka ecelele oku yapuisiwa lasakalalo omuenyo. Osimbu a kala oku lilongisa kosikola, wa litumbikile kupange wakundi votembo yosi. Noke, wa kueliwa la manji umue wa kala ko Betele, kuenda wa lalekiwa oco a pange onepa kepata lio Betele kofeka yo Benin. Eye wa popia hati: “Ndaño ocikele cange oku yelisa olohondo via vamanji, pole, nda sanjukila upange waco.” Manji Blessing wa sanjuka calua, eci a ivaluka ci soka 12 kanyamo a kala kupange wakundi votembo yosi. Eye wa sanjukavo omo lioku lekisa ombili kupange ‘woku kunda olondaka viwa’ tu kasi oku linga koloneke vilo.

Yuvula Oku Pesila Otembo Kovina ka vi Kuete Esilivilo

Eci Yesu a tuma ci soka 70 kolondonge wa popia hati: “Oku ungula kua lua, puãi olondingupange viñamiñami. Oco, pingi ku Ñala yoku ungula oco a tume olondingupange koku ungula kuaye.” (Luka 10:⁠2) Nda olongunja via cilua oku ungula, ovikulia vi nyõleha. Cimuamue haico ci pondola oku pita letu okuti, nda ka tua lekisile ombili kupange woku kunda, tuka kuata ekandu liosonde yomanu. Yesu wamisako loku popia hati: “Ko ka pasuisi umue kungende wene.” (Luka 10:⁠4) Kelimi liatete, ondaka ‘oku pasuisa,’ ka yi lomboloka lika oku lama hati, “okasi ciwa,” ale “pita eteke liwa.” Vondaka yaco mua kongela oku lama omanu kuenda oku kala lavo otembo yalua loku sapela, ndeci ci pita lakamba eci va lisanga. Yesu wa lungula olondonge viaye oco vi yuvule oku pesila otembo kovina ka vi kuete esilivilo. Momo va kala oku kunda esapulo lionjanga.

Sokolola otembo wa siata oku pesila kovina ka vi kuete esilivilo. Tunde kosimbu, omanu va siata oku pesila otembo yalua koku tala o televisãu. Nye ci popiwa catiamẽla kotelefone, kuenda kolokombutador? Esapulo limue kofeka yo Bretanya, lia lekisa okuti, 1.000 kakulu “veteke limosi va siata oku pesila 88 kakukutu koku vangula vo telefone yo vonjo, 62 kakukutu votelefone yo peka, 53 kakukutu voku tuma ovikanda vo kombutador, kuenda 22 kakukutu voku tuma ovikanda votelefone yo peka.” Ovo, va pesela otembo yi pitahãla yina ukundi wa sokamo a siata oku pesila kupange woku kunda veteke limosi! Otembo yiñami wa siata oku pesila koku sapela votelefone, koku tuma ovikanda vo kombutador, kuenda votelefone?

Manji umue o tukuiwa hati, Ernst lukãi waye Hildegard Seliger, va yuvula oku pesila otembo kovina ka vi kuete esilivilo. Ovo va kala Kocila Coku Kangisila omanu ko Alemanya ci pitahãla 40 kanyamo. Noke lioku tunda vokayike, va litumbika kupange wakundi votembo yosi, toke eci va fa okuti, va enda kilu.

Vamanji valua va yongolavo oku kuama ongangu yavo. Manji Ernst lukãi waye Hildegard nda va limbuka okuti, ka va kuete otulo kuteke, va enda oku tanga alivulu kuenda oku soneha ovikanda. Momo va pitisile kovaso ovina viespiritu.

Vosi yetu tu sole oku sapela lepata votelefone, kuenda akamba vetu. Pole, tu sukila oku ci linga vepuluvi lina okuti, ka tu tateka upange wetu. Omo liaco, tu sukila oku lavulula oco ka tuka pesile otembo yalua kovina ka vi kuete esilivilo osimbu tu kasi oku kunda olondaka viwa.

Lavulula Poku Kunda Olondaka Viwa

Tua sanjuka calua, omo lioku kala ‘koloneke vioku kunda olondaka viwa.’ Tu yuvuli ovituwa alume vakuãla vakuavilundu va lekisile tete. Noke va popia hati: “Ka tu kasi loku linga ciwa.” Koloneke vilo, tu sukilavo oku lavulula oco ka tuka pesile otembo yalua kovina vi tepulula ombili yetu yoku kunda olondaka viwa.

Tu sukila oku kuama ongangu ya Paulu. Noke yoku pita 20 kanyamo kupange woku kunda, wa soneha hati: “Nda sapula cosi condaka yiwa ya Kristu.” (Va Rom. 15:​19) Eye ka ecelele okuti, asakalalo omuenyo a tepulula ombili yaye kupange woku kunda. Tu lekisi ombili kupange woku kunda esapulo Liusoma ‘koloneke vilo,’ ndeci Paulu a linga.

[Elitalatu kemẽla 28]

Manji Blessing ka ecelele okuti, asakalalo omuenyo a tepulula ombili yaye kupange wakundi votembo yosi

[Elitalatu kemẽla 29]

Manji Ernst lukãi waye Hildegard, va yuvula oku pesila otembo kovina ka vi kuete esilivilo

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link