Amamako Oku Lekisa Ocisola Ku Vamanji
‘Endeli vocisola ndeci Kristu a linga.’—VA EFE. 5:2.
1. Ocituwa cipi Yesu a tukula okuti, oco olondonge viaye vi sukila oku lekisa?
OLOMBANGI Via Yehova via kũlĩhĩwa omo liupange wavo woku kundila konjo lanjo Usoma wa Suku. Yesu Kristu wa tukula olonjila via litepa vioku limbuka olondonge viaye. Eye wa popia hati: “Ndu wihi ocihandeleko cokaliye cokuti, Lisoli pokati. Ndeci ame ndo soli, haico ene, lisolivo pokati. Kokulisola kuene pokati oko omanu vosi va limbukila okuti vulondonge viange.”—Yoa. 13:34, 35.
2, 3. Ocisola tu likuetele pokati ci vetiya ndati vana veya kolohongele vietu?
2 Voluali lulo, lomue o kuete ocisola ndeci Akristão vocili va siata oku lekisa. Ndeci o yimani yi koka utale u kasi ocipepi layo, cimuamue haico ca siata oku pita lafendeli va Yehova. Ocisola va likuetele pokati, ci kokela vakuavitima via sunguluka kefendelo liocili. Tu konomuisi ulandu wulume umue o tukuiwa hati, Marcelino kofeka yo Kamarões okuti, eci a kala oku talavaya, wa pita locilunga cimue co tuiya ovaso. Kuenje, omanu va fetika oku popia hati, wa linga omeke momo o kuete umbanda. Usongui wetavo liaye kumue lomanu vakuavo, ka vo lembelekele, kuenje, vo tundisa vetavo liavo. Eci umue Ombangi ya Yehova a laleka Marcelino oco a ende laye kohongele, eye wa kuata ohele. Momo ka yonguile oku tundisiwa vali.
3 Marcelino wa komõha ovina a mola Vonjango Yusoma. Vamanji vo pandiya omo liokuiya kohongele, kuenda wa pamisiwa lovina a lilongisa. Eye wa fetika oku endaenda kolohongele viosi, loku amamako oku lilongisa Embimbiliya, kuenje wa papatisiwa kunyamo wo 2006. Cilo wa siata oku kundila olondaka viwa kepata liaye, komanu va lisungue laye, kuenda o kasi oku longisa Embimbiliya komanu valua. Marcelino, o yongola okuti, vana a kasi oku longisa, va limbukavo ocisola vamanji va lekisa kokuaye, eci a fetika oku lilongisa Embimbiliya.
4. Momo lie tu sukilila oku pokola kelungulo lia Paulu lioku ‘endela vocisola’?
4 Ocisola vamanji va likuetele pokati ca siata oku limbukiwa omo liukamba wavo. Sokolola owuya u tunda piko lia siakãliwa kuteke okuti, u vetiya omanu oku yota ondalu. Nda vana va kasi oku yota ka va vokiyile olohũi piko, ondalu yaco yima. Cimuamue haico ci pondola oku pita locisola tu kuetele vamanji okuti, tu sukila oku likolisilako oku ci lekisa, oco ka cika pole. Tu ci linga ndati? Upostolo Paulu wa tambulula hati: “Endaeli vocisola ndeci Kristu [a] tu sola kuenje wa ci lekisa poku lieca kuenda oku lilumba ku Suku ndocilumba ci kuete elemba liwa.” (Va Efe. 5:2) Omo liaco, tu sukila oku kũlĩhĩsa epulilo eli: Ndi pondola ndati oku amamako oku lekisa ocisola?
‘Lianji la Vakuene’
5, 6. Momo lie Paulu a vetiyila Akristão vo ko Korindo oku ‘lianja’ la vakuavo?
5 Upostolo Paulu, wa sonehela Akristão vo ko Korindo hati: “A va Korindo, omẽla wetu wo wasameli, lutima wetu wo situlukili. Nda kuli oku seleka cimue ci kasi kokuene, ka ci kasi kokuetu. Oco, mopia ndomunu o popia lomãla vaye, siti, Ndeci ame nda situlula cosi, oco lenevo, situluli cosi ci kasi vovitima viene.” (2 Va Kor. 6:11-13) Momo lie Paulu a vetiyila vamanji vo ko Korindo oku lianja la vakuavo?
6 Tu konomuisi ndomo ekongelo lia va Korindo lia fetikiwa. Paulu wa endele ko Korindo kunyamo wa 50. Ndaño wa liyaka lovitangi poku fetika oku kundila kofeka yaco, pole, ka liwekelepo. Noke liotembo yimue yitito, omanu valua va kala volupale luaco, va tava kolondaka viwa. Paulu wa kala volupale luaco ‘unyamo umosi lolosãi epandu,’ loku kundila omanu kuenda oku pamisa ekongelo liokaliye. Eye wa lekisa ocisola Kakristão vo ko Korindo. (Ovil. 18:5, 6, 9-11) Ovo va kuatele esunga lioku lekisa ocisola lesumbilo kokuaye. Pole, vamue vekongelo va tila Paulu. Vamue va ci lingila omo lioku suvuka elungulo liaye. (1 Va Kor. 5:1-5; 6:1-10) Vakuavo va tunda vekongelo omo liuhembi ‘wovapostolo vana va kemãla.’ (2 Va Kor. 11:5, 6) Paulu wa yonguile okuti, vamanji vosi va lekisa ocisola kokuaye. Omo liaco, wa va vetiya oku ‘lianja’ poku kuata ukamba laye kuenda la vakuavo.
7. Tu pondola ndati ‘oku lianja’ la vamanji loku lekisa ocisola kokuavo?
7 Nye ci popiwa catiamẽla kokuetu? Tu pondola ndati oku ‘lianja’ la vamanji loku lekisa ocisola kokuavo? Ca leluka oku kuata ukamba la vana va kuete anyamo amuamue, ale vakuekova limuamue, kuenda ovituwa vimuamue. Vana va kuete ovisimĩlo vimuamue vioku linga ovitalukilo, va siata oku kala pamosi otembo yalua. Nda ukamba tu kuete la vamanji vamue u tu vetiya oku litepa la vakuetu, tu sukila oku kũlĩhĩsa ndomo tu ‘lianja’ lavo. Omo liaco, tu sukila oku lipula ndoco: ‘Anga hẽ, nda tepulula ombili yange yoku endaenda kupange woku kunda ale oku linga ovitalukilo la vamanji vana okuti, hakamba vangeko? Vonjango Yusoma nda siata hẽ oku yuvula oku sapela la vana va fetika ndopo oku endaenda kolohongele, momo nda kũlĩha okuti, va yongola oku linga ukamba lame? Vekongelo nda siata hẽ, oku lama akulu kuenda amalẽhe?’
8, 9. Elungulo Paulu a tukula kelivulu lia va Roma 15:7, li tu kuatisa ndati oku lekisa ocisola ku vamanji poku va lama?
8 Olondaka Paulu a sonehela va Roma, vi pondola oku tu kuatisa oku lekisa ovituwa via sunguluka ku vamanji poku va lama. (Tanga Va Roma 15:7.) Ondaka yo Helasi ya pongoluiwa hati, “oku yolela vakuetu,” yi lomboloka “oku va tambula locisola vonjo yetu, kuenda oku lekisa ukamba kokuavo.” Kosimbu nda umue wa yekisa akamba vonjo yaye, wa enda oku lekisa okuti, wa sanjuka omo liokuiya vonjo yaye. Vupopi wocindekaise, Kristu wa tu tambula ciwa vekongelo, kuenda tu vetiyiwa oku kuama ongangu yaye yoku kuata ukamba la vamanji.
9 Poku lama vamanji Vonjango Yusoma ale povitumãlo vikuavo, tu sukila oku kũlĩhĩsa vana tua lisula osimbu oku va mola kuenda vana okuti, tua lisula osimbu oku sapela lavo. Kohongele yikuavo tu pondola oku amamako oku ci linga. Nda tua lekisa ocituwa caco, tu pondola oku sapela la vamanji vosi. Nda ka tua sapelele la vamanji vosi veteke limosi kohongele, ka tuka sumue. Lomue o sukila oku sumua nda ka tuo lamele kolohongele.
10. Epuluvi lipi tu kuete lioku linga ukamba la vamanji vosi, kuenda ukamba waco u tu kuatisa ndati?
10 Oku lama vakuetu oyo ondimbukiso yoku va yolela, kuenda ci yulula onjila yoku sapela lavo, loku kuata lavo ukamba. Nda vamanji va fetika oku li lama la vakuavo loku sapela, kolohongele viofeka kuenda vikuavo, ci lekisa okuti, va yongola oku li sanga vali onjanja yikuavo. Vamanji vana va litumbika kupange woku tunga Olonjango Viusoma, kuenda vana va siata oku semulula olonjo via teka lovilunga, va pondola oku kuata ukamba wocili, omo lioku kũlĩha ciwa ovituwa viavo poku talavayela kumuamue. Vocisoko ca Yehova omo lika tu pondola oku linga ukamba ka u pui. Nda tua ‘lianja’ la vakuetu, tu kuata ukamba lomanu vosi kefendelo liocili.
Sokiya Otembo Yoku Sapela la Vakuene
11. Ongangu yipi Yesu a tu sila, ndomo ca lekisiwa kelivulu lia Marko 10:13-16?
11 Akristão vosi va sukila oku likolisilako oku linga ukamba la vakuavo, ndeci Yesu a linga. Tu konomuisi ndomo Yesu a tambulula olondonge viaye eci via seteka oku tateka olonjali via yonguile oku nena omãla vavo kokuaye. Eye wa popia hati: “Omãla veye ño kokuange, ko ka va tutuiyi, momo usoma wa Suku wava va linga ndava.” Kuenje, ‘wa va angata, loku va kapa ovaka aye, loku va sumũlũisa.’ (Mar. 10:13-16) Omãla vaco va kuata esanju lialua, omo liocisola Ulongisi Wavelapo a lekisa kokuavo!
12. Nye ci pondola oku tu tateka oku sapela la vakuetu?
12 Omunu lomunu o sukila oku lipula ndoco: ‘Anga hẽ, nda siata oku sokiya otembo yoku sapela la vakuetu, ale nda siata oku va sapuila okuti, si kuete otembo?’ Ndaño ovituwa vimue vi moleha ndu okuti via sunguluka, pole, vi tateka oku linga ukamba la vakuetu. Nda tu kuete ocituwa coku sapela lika vo telefone osimbu tu kasi la vakuetu, va pondola oku sima okuti, ka tua va kapeleko. Nda tua tiamisila lika utima wetu ko komputador, vakuetu va sima okuti, ka tu yongola oku sapela lavo. Ndaño ‘kuli otembo yoku ũha,’ pole, nda tu kasi la vakuetu, tu sukila ‘oku sapela lavo.’ (Uku. 3:7) Vamue va pondola oku popia hati: “Ndi nõlapo oku ũha, momo si sole oku sapela lomanu komẽle.” Ndaño ka tu kuete ocituwa coku sapela la vakuetu, pole oku likolisilako oku linga ukamba poku sapela lavo, ci kuete esilivilo. Momo ocisola, “ka ci lisandela ovina viaco muẽle.”—1 Va Kor. 13:5.
13. Ocituwa cipi Akristão va sukila oku lekisa ndomo Paulu a vetiya Timoteo oku ci linga?
13 Paulu wa vetiya umalẽhe Timoteo oco a lekise esumbilo ku vamanji vosi vekongelo. (Tanga 1 Timoteo 5:1, 2.) Tu sukilavo oku lekisa esumbilo ku vamanji vana va kuka nda va ina yetu, va isietu, kuenda vana okuti, amalẽhe oku va tata ndepata lietu. Nda tua ci linga, va limbuka okuti, tu yongola oku kuata ukamba lavo.
14. Oku sapela la vakuene ovina vi pamisa ci ku kuatisa ndati?
14 Nda tu amamako oku sapela la vakuetu, ci tu kuatisa oku va pamisa kespiritu. Manji umue o talavaya ko Betele, wa siata oku ivaluka vamanji vakuavo ndomo va enda oku sapela laye eci a pitila ko Betele. Olondaka viavo vio kuatisa oku limbuka okuti, watiamẽla kepata lio Betele. Cilo wa siata oku kuama ongangu yavo poku sapela la vamanji vakuavo ko Betele.
Umbombe u tu Kuatisa Oku Kala Vakuambembua
15. Nye ci lekisa okuti, pokati Kakristão vocili pa siata oku iya ovitangi?
15 Vekongelo lio Filipoi, mua kala vamanji vavali akãi va tukuiwa hati, Euodia la Suntuke. Pokati kavo pa kala ocitangi cimue okuti, ka ca lelukile oku ci tetulula. (Va Fil. 4:2, 3) Paulu la Barnaba va kuatavo ocitangi cimue ceya oku kũlĩhĩwa lomanu vosi, kuenje va litepa vokuenda kuotembo yimue. (Ovil. 15:37-39) Ovolandu a tukuiwa ndeti, a lekisa okuti, pokati kafendeli vocili pa siatavo oku iya ovitangi. Yehova wa siata oku tu ĩha ekuatiso lioku tetulula ovitangi kuenda oku tumbulula ukamba. Pole, eye o yongola cimue kokuetu.
16, 17. (a) Momo lie tu sukilila oku lekisa umbombe poku tetulula ovitangi? (b) Ulandu wa Yakoba la Esau u lekisa ndati esilivilo lioku kuata umbombe?
16 Sokolola ndeci okuti, ove kumue lekamba liove, u yongola oku linga ungende lekãlu. Osimbu ka wa fetikili ungende, o vatisa ekãlu losapi. Cimuamue haico tu sukila oku linga poku tetulula ovitangi la vakuetu okuti, tete tu sukila oku lekisa umbombe. (Tanga Tiago 4:10.) Ulandu u kuãimo u lekisa okuti, oku lekisa umbombe ci tu kuatisa oku pokola kolonumbi Viembimbiliya poku tetulula ovitangi.
17 Esau wa pita akũi avali kanyamo lonyeño omo lioku pumba esumũlũho lioku kala nuñulu. Kuenje wa yonguile oku ponda manjaye Yakoba. Omo liaco, va sokiya otembo yoku li sanga vali, pole, ‘Yakoba wa kuata usumba walua, lohele.’ Momo wa simĩle okuti, pamue Esau u ponda. Pole, eci va li sanga, Yakoba wa lekisa umbombe. Eye, “wa petamẽla posi,” osimbu a kala oku amẽla ku manjaye. Nye ca pita lavo noke? “Esau wa yolokako [oco a tokekele] laye, yu wo kuata kuenje wa nyoñamẽla kosingo yaye, wo sipula. Kavali kavo va lila.” Ndaño va simile okuti, nda va li sanga vaka litipula, pole, va lekisa umbombe poku tetulula ocitangi caco. Kuenje, onyeño ya kala pokati kavo ya tulumuha.—Efet. 27:41; 32:3-8; 33:3, 4.
18, 19. (a) Nda pokati ketu la manji umue peya ocitangi, momo lie ci kuetele esilivilo oku pokola kelungulo Liovisonehua? (b) Momo lie tu sukilila oku pandikisa nda manji tu likuetele ocitangi ka yongola oku lisunguluisa?
18 Vembimbiliya mu sangiwa olonumbi vialua vi tu kuatisa oku tetulula ovitangi. (Mat. 5:23, 24; 18:15-17; Va Efe. 4:26, 27)a Nda ka tua lekisile umbombe, ka tu pondola oku kala vakuambembua. Omo liaco, tu yuvuli ocituwa cokuti, una wa tu lueyela eye lika o sukila oku lekisa umbombe poku tetulula ocitangi osimbu okuti, tu pondolavo oku ci linga.
19 Nda tua limbuka okuti ka tu kasi oku sanga onjila yoku tetulula ocitangi tu kuete la manji umue oco pokati ketu pa kale ombembua, tu sukila oku sanda onjila yikuavo yoku ci tetulula. Citava okuti, manji u likuetele ocitangi o sukila otembo yoku pongolola ovisimĩlo viaye. Yosefe vamanjaye vo lingile ovina ka via sungulukile. Ovo va pita otembo yalua okuti, ka va kũlĩhĩle oku Yosefe a kala. Pole, eteke limue, veya oku u sanga ko Egito okuti, wa kala usongui wofeka. Ovo va sukilile oku pongolola utima wavo, oco va pinge ongecelo kokuaye. Yosefe wa va ecela, kuenje omãla va Yakoba va linga epata linene lina lieya oku kuata esumũlũho lioku ambata onduko ya Yehova. (Efet. 50:15-21) Nda Tua lekisa ombembua ku vamanji, tu kuata elitokeko kuenda esanju vekongelo.—Tanga Va Kolosai 3:12-14.
Tu Lekisi Ocisola ‘Cocili Kovilinga’ Vietu
20, 21. Ocituwa Yesu a lekisa coku sukula kolomãhi viovapostolo vaye, ci tu longisa nye?
20 Osimbu Yesu ka file, wa sapuila ovapostolo vaye hati: “Ndo wihi ongangu okuti vu lingavo ndeci ndo lingi.” (Yoa. 13:15) Vepuluvi liaco wa kala oku malusula oku sukula kolomãhi vieci ci soka 12 kolondonge viaye. Yesu poku ci linga ka kuamele oviholo, pole, wa lekisa ocisola kolondonge viaye. Osimbu Yoano ka lomboluile ulandu woku sukula kolomãhi, wa soneha hati: “[Yesu] ava va kala vaye muẽle voluali lulo wa va sola, kuenje wa va sola muẽle toke [kesulilo].” (Yoa. 13:1) Ocisola oco ca vetiya Yesu oku linga upange wa siata oku lingiwa lapika. Omo liaco, ovo va sukilile oku lingila ovina viwa vakuavo. Ocisola tu li kuetele pokati, ci tu vetiya oku kapako vamanji vosi.
21 Upostolo Petulu una Omõla wa Suku a sukula kolomãhi viaye, wa kuata elomboloko liovina Yesu a linga. Eye wa soneha hati: “Cilo, omo okupokola kuene [kocili] kua yelisa ovitima viene okuti vu tẽla oku sola vakuẽle locisola cocili, . . . lisoli pokati lovitima vi yela.” (1 Pet. 1:22) Upostolo Yoano, una Yesu a sukulavo kolomãhi viaye, wa soneha hati: “Atumãla, ka tu ka soli londaka pamue lelimi, te lovilinga kuenda locili.” (1 Yoa. 3:18) Omo liaco, tu amamiko oku lekisa ocisola ku vamanji.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Tanga elivulu Organizados Para Fazer a Vontade de Jeová, kemẽla 144-150.
Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Tu pondola ndati oku ‘lianja’ la vakuetu loku lekisa ocisola kokuavo?
• Nye ci pondola oku tu kuatisa oku sokiya otembo yoku sapela la vakuetu?
• Umbombe u kuete esilivilo lie koku kala vakuambembua?
• Nye ci tu vetiya oku kuatisa vamanji?
[Elitalatu kemẽla 21]
Yolela locisola vamanji veya kohongele
[Elitalatu kemẽla 23]
Sokiya otembo yoku sapela la vakuene