‘Vakuesunga Va Ka Nina Ndekumbi’
“Oco vakuesunga va [ka nina] ndekumbi vusoma wa Isiavo.” —MAT. 13:38.
1. Yesu wa tukula alusapo oco a lombolole ovina vipi Viusoma?
YESU KRISTU wa ta alusapo alua oco a lombolole ovina Viusoma. Eye, “wa popia lowiñi lolosapo, kuenje ka popele lavo cimue te lolosapo.” (Mat. 13:34) Valusapo atiamẽla koku waya ombuto yocili Cusoma, Yesu wa lombolola ekalo liutima womunu o tava kesapulo liwa, kuenda ocikele Yehova a kuete coku kulisa kespiritu. (Mar. 4:3-9, 26-29) Yesu volusapo luaye wa lombololavo evokiyo liomanu va yeva esapulo Liusoma, ndaño okuti pamue evokiyo liaco ka li limbukiwa lonjanga. (Mat. 13:31-33) Handi vali, wa lombolola okuti, havosiko va yeva kesapulo Liusoma va panga onepa Kusoma waco.—Mat. 13:47-50.a
2. Volusapo lua Yesu luotiliku kuenda osoka, ombuto yiwa yi lomboloka nye?
2 Lumue pokati kalusapo a Yesu, lu lombolola oku kongeliwa kua vana va ka viala kumue laye Vusoma. Olusapo luaco lu tukuiwa hati olusapo luotiliku kuenda osoka, lu sangiwa kelivulu lia Mateo kocipama 13. Ndaño volusapo lukuavo Yesu o tu lomboluila okuti ombuto ya wayiwa yi lomboloka “ondaka yusoma,” volusapo olu o tu sapuila okuti, ombuto yiwa yi lomboloka ocina cimue ca litepa okuti,“omãla vusoma.” (Mat. 13:19, 38) Ovo ka va ka kala olonungi Viusoma waco, pole, va ka kala “omãla,” haivo vakapiñala Kusoma.—Va Rom. 8:14-17; tanga Va Galatia 4:6, 7.
Olusapo Luotiliku Kuenda Osoka
3. Lombolola ocitangi ulume wa tukuiwa volusapo a liyaka laco, kuenda ndomo a ci tetulula.
3 Olusapo luaco luolu: “Usoma wokilu wa soka ndomunu wa imba ombuto yiwa vepia liaye. Puãi, osimbu omanu va pekela, unyali waye weya, wa imba ombuto yosoka votiliku, oco wa enda. Puãi eci ocisila ca tunda kuenje ca ima olomema, oco osoka ya molehavo. Akuenje vamuẽlianjo veya, vo pula vati, ‘A Ñala, kua kũlile ombuto yiwa vepia liove? Osoka hẽ ya tunda pi?’ Yu wa va kumbulula hati, ‘Unyali umue wa ci linga.’ Oco akuenje vo pula vati, ‘O yongola okuti tu yi nolamo?’ Puãi eye hati, ‘Hacoko, sanga osimbu vu nolamo osoka vu tukũlavo otiliku. Vi kulile ño kumuamue toke koku lombola, kuenje koku lombola mopia la vakuakulombola siti, Handi, noli osoka, yi kuti ovitungu ho yi yoki, puãi unguili otiliku vosila yange.’”—Mat. 13:24-30.
4. (a) Helie ulume wa tukuiwa volusapo? (b) Otembo yipi Yesu a fetika oku waya ombuto kuenda wa ci linga ndati?
4 Helie ulume wa waya ombuto yiwa vepia liaye? Yesu wa eca etambululo poku sapuila olondonge viaye hati: “U wa waya ombuto yiwa, Mõlomanu.” (Mat. 13:37) Yesu okuti eye “Mõlomanu,” eci a kala palo posi, vokuenda kuanyamo atatu lolosãi epandu, wa pongiya epia oco a kũlemo ombuto yiwa. (Mat. 8:20; 25:31; 26:64) Oku upisa ko Pendekoste yunyamo wa 33, K.K., Yesu wa fetika oku waya ombuto yiwa okuti, “omãla vusoma.” Oku kũliwa kuombuto yaco kua fetika eci Yesu onumiwa ya Yehova, a waveka olondonge viaye lespiritu sandu kuenje, va nõliwa ndomãla va Suku.b (Ovil. 2:33) Otiliku yaco ya kula toke eci ya yela. Oyo ya kũliwa locimãho coku sokiya etendelo lia vana va ka piñala Usoma loku viala kumue la Yesu.
5. Helie unyali wa tukuiwa volusapo, kuenda osoka yi lomboloka nye?
5 Helie unyali, kuenda osoka yi lomboloka nye? Yesu wa lekisa okuti unyali “Eliapu.” Osoka yi lomboloka “omãla veliapu.” (Mat. 13:25, 38, 39) Handi vali, osoka Yesu a tukula, yi lomboloka onjunde. Onjunde yaco, yi kulila kumosi lotiliku toke koku ungula. Olusapo olu, lu tiamisiwila Kakristão vesanda, vana va litukula hati, omãla Vusoma, pole, ka va imi apako awa! Akristão vaco vakuambambe va litukula hati oloñame via Kristu, va tiamẽla ‘kombuto’ ya Satana Eliapu.—Efet. 3:15.
6. Otembo yipi osoka ya fetika oku mõleha, kuenda omanu veya oku “pekela” ndati kotembo yaco?
6 Otembo yipi Akristão vana va sokisiwa ndosoka va mõleha? Yesu wa popia hati, va molẽha eci “omanu va pekela.” (Mat. 13:25) Otembo yipi eci ca pita? Etambululo liaco tu li sanga volondaka upostolo Paulu a sonehela akulu vekongelo ko Efeso hati: “Ndi ci okuti, eci nunda, olombinji via tema viñila pokati kene, kuenje ka vi kuatela ohenda ocunda. Kuenda vali, pokati kene muẽle, pa katuka alume va vangula ovina via penga ha va koki oloñame okuti vi va kuama.” (Ovil. 20:29, 30) Eye wa lungula akulu vekongelo oco va amameko oku lavulula kespiritu. Noke yoku fa kuovapostolo, vana va enda oku “tutuiya” ovisuanji, Akristão valua va pekela konepa yespiritu. (Tanga 2 Va Tesalonike. 2:3, 6-8.) Otembo yaco oco kua mõleha ovisuanji.
7. Anga hẽ otiliku ya pongoloka osoka? Ci lombolola.
7 Yesu ka popele okuti otiliku ya pongoloka osoka, pole, wa lekisa okuti osoka ya kũliwa kumosi lotiliku. Omo liaco, olusapo olu ka lu tiamisiwila Kakristão va tinduka vocili. Pole, lu lomboloka elikolisilo lia Satana lioku nyõla ekongelo Liakristão poku nenamo omanu vãvi. Eci Yoano, upostolo wa sulako a kala ekongo, oco ovisuanji via fetika oku moleha.—2 Pet. 2:1-3; 1 Yoa. 2:18.
“Vi Kulile ño Kumuamue
Toke Koku Lombola”
8, 9. (a) Momo lie onumbi Cime a eca kakuenje vaye ya lombolokelele ciwa kolonjeveleli via Yesu? (b) Oku kula kuotiliku kumue losoka kua tẽlisiwa ndati?
8 Akuenje va Cime vo sapuila ocintangi caco kuenda vo pula hati: “O yongola okuti [osoka] tu yi nolamo?” (Mat. 13:27, 28) Etambululo liaye ci tava okuti lia va komohisa. Eye wa va sapuila oco va ecelele otiliku losoka oku kulila kumuamue toke kotempo yokungula. Onumbi eyi ya lombolokele ciwa kolondonge via Yesu. Ovo va limbukile okuti, ka ca va lekukile oku tepisa otiliku lonjunde. Olongunja via kũlĩha okuti olombombo viosoka, vi litanga tanga volombombo viotiliku.c Eli olio esunga lieci Cime a va handelekelele oku kevelila!
9 Eci haico ca pita locisoko Catavo Esanda okuti vokuenda kuovita vianyamo a waya osoka, catete, vetavo lio Katolika Romana leli lio Ortodoxa, noke kua molẽhavo ovisoko vialua vio Postande. Kotembo yaco, ombuto yimue yitito yotiliku, ya fetika oku kũliwa voluali. Muelianjo wa tukuiwa volusapo, wa talamela lepandi osimbu ya kala oku kula, toke eci otembo yoku ungula yi pitila.
Oku Ungula Kua Lavokaiwa Tunde Osimbu
10, 11. (a) Yipi otembo yoku ungula? (b) Otiliku yocindekaise, yi kasi oku neniwa ndati vosila ya Yehova?
10 Yesu o tu sapuila hati: “Okungula kuaco, esulilo lioluali; vakuaku ungula, ovangelo.” (Mat. 13:39) Koloneke via sulako violuali lulo lua vĩha, omãla Vusoma va kasi oku kongeliwa, kuenda oku tepiwa pokati ka vana va soka ndosoka. Catiamẽla kondaka eyi, upostolo Petulu o tu sapuila hati: “Otembo yeya yokuti ekanga li fetika, kuenje lifetikila pokati komanu va Suku. Kuenje nda li fetika letu, efulilo liava ka va tavele kondaka yiwa ya Suku li kala ndati?”—1 Pet. 4:17.
11 Eci oloneke via sulako, okuti “esulilo lioluali” lia fetika, kua fetika oku lingiwa esombiso lia vana va li tukula hati Akristão vocili, oco va limbukiwe nda “omãla vusoma” ale “omãla veliapu.” ‘Catete,’ o Bavulono Yinene ya lunduiwa, ‘noke,’ kua fetika oku lingiwa upange woku ungula omãla Vusoma. (Mat. 13:30) Oco hẽ, otiliku yocindekaise yi kasi oku oku neniwa ndati vosila ya Yehova? Oyo yi kasi oku ongoluiwa loku neniwa vekongelo Liakristão lia tumbuluiwa, muna va kuete ohenda loku teyuiwa la Yehova, ale va tambula onima yavo kilu.
12. Upange woku ungula u ka amamako toke otembo yipi?
12 Esombiso liaco li amamako toke otembo yipi? Omo Yesu wa tukula “owola” yoku ungula, eci ci lekisa okuti oku ungula kuaco ku lingiwa vokuenda kuotembo yimue. (Esit. 14:15, 16) Esombiso liomunu lomunu wa tiamẽla kocisoko colombuavekua, li amamako toke kesulilo. Olio li ka lingiwa toke eci vosi va ka tambula onima yavo.—Esit. 7:1-4.
13. Osoka yi koka ndati akandu kuenda ya sinila ndati ovihandeleko?
13 Velie va kopiwa Vusoma, kuenda va koka ndati akandu loku sinila ovihandeleko? (Mat. 13:41) Asongui Vatavo Esanda vana va sokisiwa ndosoka, va siata oku kemba olohuluwa viomanu vokuenda kuovita vianyamo. Ovo va ci lingainga poku sandeka alongiso a tomba Suku, lovina “viosi vi koka akandu” ndeci, elongiso lioku yambuiwa otembo ka yi pui vifelu yondalu, kuenda lia Suku umosi Muvatatu. Asongui valua vatavo ka va siatele oku lekisa ongangu yiwa koloñame viavo omo lioku kuata ukamba loluali lulo, kuenda ovituwa vĩvi. (Tia. 4:4) Handi vali, asongui Vatavo Esanda, va ecelela ukahonga pokati komanu vavo. (Tanga Yuda 4.) Ndaño lovituwa viaco, va kasi oku amamako oku lilekisa ndomanu vakuavituwa viwa, haivo va vumba Suku. Omãla Vusoma va sumũlũha omo lioku litepa la vana va sokisiwa ndosoka, haivo va longisa ovina vi koka akandu!
14. Vana va sokisiwa losoka va lila ndati loku likeleketa ovayo?
14 Vana va sokisiwa losoka va lila ndati loku likeleketa ovayo? (Mat. 13:42) “Omãla veliapu,” va yokoka calua momo “omãla vusoma” va kasi oku lumbulula alongiso avo uhembi ana a nyõla ndosoka. Ovo va liyeyela ekuatiso litito va kasi oku tambula komanu vavo, kuenda ka va tẽla vali oku songuila oloñame viavo.—Tanga Isaya 65:13, 14.
15. Ndamupi osoka yi nõliwa loku yokiwa vondalu?
15 Ndamupi osoka yi nõliwa loku yokiwa vondalu? (Mat. 13:40) Eci ci lekisa ovina vi ka pita losoka. Oku yokiwa vondalu, ci lomboloka okuti oyo yi ka nyõliwa elisi. (Esit. 20:14; 21:8) Akristão vana va sokisiwa losoka haivo olohembi, va ka nyõliwa vokuenda ‘kuohali yalua.’—Mat. 24:21.
‘Va ka Nina Ndekumbi’
16, 17. Ocitumasuku cipi uprofeto Malakiya a popele catiamẽla konembele ya Suku, kuenda otembo yipi ca fetika oku tẽlisiwa?
16 Otembo yipi vana va kasi ndotiliku “va [ka nina] ndekumbi”? (Mat. 13:43) Catiamẽla koku yelisa onembele ya Suku, uprofeto Malakiya wa popia hati: “‘Yehova u wu sanda sanda, iya ocipikipiki konembele yaye. Ocili, una wa sanjukili, haeye omunga yocisila, iya muẽle.’ Oco ca popia Yehova Ukualohoka. ‘Puãi helie o tẽla oku kala eteke liokuiya kuaye? Helie o tẽla oku talama eci eye a tukuluka? Momo wa lisoka londalu yukuakuyelisa kuenda lonjapãu yonjelisi yovalatanya. O tumãla ndu o setaika opalata ha yi yelisa, kuenje o yelisa omãla va Lewi. O va yelisa muẽle londalu ndeci va yelaisa ulu lopalata, oco va lumbe ocilumba ku Yehova lesunguluko.’”—Mal. 3:1-3.
17 Koloneke vilo, ocitumasuku eci ca fetika oku tẽlisiwa kunyamo wo 1918 eci Yehova kumue la Yesu Kristu “omunga yocisila,” va kũlĩhĩsa onembele yespiritu. Uprofeto Malakiya o tu lomboluila ovina vi pita eci upange waco woku yelisa u malusuiwa poku popia hati: “Vu kũlĩha vali oku tepisa pokati keci ciwa leci cĩvi, loku tepisavo pokati ku o vumba Suku lu ko vumbi.” (Mal. 3:18) Evokiyo liupange Wakristão vocili lia fetika kotembo yaco, ndefetikilo liotembo yokungula.
18. Ovina vipi Daniele a popele okuti vi kasi oku tẽlisiwa koloneke vietu?
18 Uprofeto Daniele poku tukula ovina via laikele oku pita koloneke vietu wa popia hati: “Ava va kasi lolondunge va nina ndokutua kuovailu, lava va tiamisila valua kesunga va ka nina ndolombungululu, oloneke vienda ño hũ.” (Dan. 12:3) Vaco va nina calua velie? Omanu vaco, Akristão olombuavekua, vana va soka ndotiliku Yesu a tukula volusapo luotiliku losoka! Oku ‘ongoluiwa’ Kuakristão vesanda vana va sokisiwa losoka, ku kasi oku limbukiwa lowiñi wakahandangala wa soka ndolomeme. Poku likongela locisupe co Isareli yespiritu, owiñi waco u ka kala olonungi Viusoma, u kasi oku tuisa ocinyi cavo voluali lulo luowelema.—Sak. 8:23; Mat. 5:14-16; Va Fil. 2:15.
19, 20. Nye “omãla vusoma,” va kasi oku lavoka, kuenda nye tu ka lilongisa vocipama ci kuãimo?
19 Koloneke vilo, “omãla vusoma,” va kasi oku kevelela oku tambula onima yavo kilu. (Va Rom. 8:18, 19; 1 Va Kor. 15:53; Va Fil. 1:21-24) Pole, osimbu otembo yaco ka ya pitilile, va sukila oku amamako lekolelo, loku nina, kuenda oku lekisa okuti va litepa ‘lomãla Veliapu.’ (Mat. 13:38; Esit. 2:10) Tua sanjuka calua poku limbuka okuti, vosi yetu tu kuete esumũlũho lioku mola oku ‘ongoluiwa’ kuotiliku yocindekaise koloneke vietu!
20 Oco hẽ, ukamba upi u kasi pokati komãla va Suku lowiñi wakahandangala, u kuete elavoko lioku kala otembo ka yi pui palo posi ndolonungi Viusoma? Ocipama ci kuãimo ci ka tambulula epulilo eli.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Oco o kuate elomboloko lialusapo aco, tala Utala Wondavululi 15 Yevambi Linene, wo 2008, kemẽla 12-21.
b Volusapo olu, oku waya ka ku lombolola upange woku kunda loku longisa omanu oco va linge olondonge vina nda vieya oku kala Akristão olombuavekua. Momo, catiamẽla kombuto yiwa ya wayiwa vepia, Yesu wa popia hati: “Ombuto yiwa, [ ka yi lomboloka] omãla vusoma.” Pole, ombuto yaco, yi lomboloka oku wavekiwa kuomãla Vusoma voluali luosi.
c Omo okuti olombombo vio soka vi litanga tanga lolombombo viotiliku, nda tua seteka oku tukũla osoka osimbu otembo yoku ungula ka ya pitilile, otiliku yi nyoleha.—Tala elivulu Estudo Perspicaz das Escrituras Volume 2 kemẽla 375.
Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
Volusapo lua Yesu luotiliku losoka, nye ci lomboloka:
• Ombuto yiwa
• Omunu wa imba ombuto
• Oku imbiwa kuombuto
• Unyali
• Osoka
• Otembo yoku ungula
• Osila
• Oku lila loku likeleketa kuovayo
• Elungulungu liondalu
[Elitalatu kemẽla 20]
Upange woku waya ombuto yiwa, wa fetika ko Pendekoste yunyamo wa 33 K.K.
[Elitalatu kemẽla 23]
Otiliku yocindekaise,
cilo yi kasi oku kongeliwa vosila ya Yehova
[Ono yelitalatu kemẽla 23]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.