Avanjeliu a Tatãliwa a Situlula hẽ Ocili Catiamẽla ku Yesu?

LI elumbu limue linene lia situluiwa. Omanu valua va kasi oku kembiwa.” “Eci ci pongolola elomboloko lietu liatiamẽla Kakristão vatete.” Olondaka evi via popiwa lolonoño vimue via sanjukile calua eci kua sandekiwa “Evanjeliu lia Yuda” (lia lekisiwa ndeti konano) okuti tunde eci lia sandoka papita ale ci soka 16 kovita vianyamo.

Omanu va siata oku sola calua avanjeliu aco a tatãliwa. Vamue va popia hati, avanjeliu aco a situlula ovolandu kuenda alongiso atiamẽla komuenyo wa Yesu okuti a sitikiwa. Oco hẽ, avanjeliu a tatãliwa a lomboloka nye? A pondola hẽ oku tu longisa ocili catiamẽla ku Yesu kuenda kulandu womuenyo Wakristão vatete okuti ka a sangiwa Vembimbiliya?

Avanjeliu Ocili Kuenda Ava va Tatãliwa

Pokati kunyamo wa 41 kuenda 98 K.K., Mateo, Marko, Luka, kuenda Yoano va soneha ‘ulandu wocikoti ca Yesu Kristu.’ (Mateo 1:1) Ovolandu aco a enda oku tukuiwavo hati, avanjeliu, ci lomboloka okuti ‘olondaka viwa’ viatiamẽla ku Yesu Kristu.​—Marko 1:1.

Ndaño okuti kuli alivulu alua a lombolola ovina vikuavo viatiamẽla ku Yesu, pole, Avanjeliu ava vakuãla ovo lika a tendiwa ndovitumasuku kuenda a kongeliwa Vovisonehua vi Kola vi lombolola “ocili” catiamẽla komuenyo wa Yesu palo posi kuenda kalongiso aye. (Luka 1:1-4; Ovilinga 1:1, 2; 2 Timoteo 3:16, 17) Avanjeliu ava akuãla, a tukuiwa Vovisonehua viosi vio kosimbu via va Helasi. Ka kuli lacimue ci kapa vatatahãi ocili cavanjeliu aco nda a tiamẽla Kondaka ya Suku ale sio.

Vokuenda kuotembo kua moleha ovisonehua vikuavo via tambulavo onduko yavanjeliu. Pole, avanjeliu vaco va tukuiwa hati, avenjeliu a tatãliwa.a

Kesulilo liocita cavali, Irineu wa kala kolupale luo Lyon, wa soneha okuti vana va kala olomongoloke Viakristão, “va kuatele alivulu alua a tatãliwa kuenda ovisonehua vikuavo,” oku kongelamo avanjeliu vana “ovo muẽle va luvikiya, oco va yapuise lavo omanu ka va lavulula.” Omo liaco, avanjeliu a tatãliwa ka a tendiwile lika okuti a kuete ohele oku a tanga, pole, a kuatelevo ohele oku kala lavo.

Kotembo ya pita, olongende viatavo, kuenda asonehi, vopa olokopia vialivulu aco kuenje via selekiwa. Kocita 19, omo okuti omanu va kala oku sandiliya calua alivulu aco, kua limbukiwa alivulu akuavo mu sangiwa alomboluilo alitepa olonoño kuenda avanjeliu a tatãliwa. Koloneke vilo, kuli alivulu alua a sandekiwa kalimi a litepa.

Avanjeliu a Tatãliwa ka va Lombolola Ocili Catiamẽla ku Yesu

Avanjeliu a tatãliwa, a lombolola lika ulandu womanu vana ka va tukuiwile calua, ale vana ka va sangiwa Vavanjeliu ovisonehua vi kola. Pamue a lombolola ovolandu amue oku luvikiya atiamẽla kutila wa Yesu. Kũlĩhĩsa ovolandu amue.

◼ “Evanjeliu lia Tiago” lina li tukuiwavo hati, “Oku Citiwa Kua Maria,” li lombolola oku citiwa kua Maria, utila waye, kuenda ndomo a likuela la Yosefe. Eli olio esunga lieci lia tukuiwila hati, elivulu limue lia luvikiyiwa latavo ale ulandu wesanda. Olio li lekisa okuti Maria wamamako oku kala ufeko wosombo kuenda lia sonehiwila oku eca esivayo kokuaye.​—Mateo 1:24, 25; 13:55, 56.

◼ “Evanjeliu lia Tomasi,” li lombolola omuenyo wa Yesu eci a kala pokati ka 5 kuenda 12 kanyamo, kuenda li lekisa okuti wa linga ovikomo vialua vioku kemba omanu. (Tala Yoano 2:11.) Yesu wa tukuiwa ndomunu umue wa sina, ongangala, ukuakufetuluinya, okuti o talavaya lunene waye woku linga ovikomo oco a yambule alongisi, lomanu a lisungue lavo kuenda omãla, okuti vamue wa va lingisa olomeke, vakuavo wa va lemeha, ale wa va ponda.

◼ Avanjeliu amue a tatãliwa ndeci, “Evanjeliu lia Petulu,” li lombolola ulandu watiamẽla kohali ya Yesu, koku fa kuaye, kuenda epinduko liaye. Avanjeliu akuavo ndeci, “Ovilinga via Pilato” okuti onepa yimue “Yevanjeliu lia Nikodemo,” a tukula omanu vatiamẽla kovolandu aco. Omo okuti, ovolandu kuenda omanu va tukuiwamo havociliko, ovisonehua viaco ka via koleliwile. “Evanjeliu lia Petulu,” li lekisa ulandu wa Pondiu Pilato woku tundisiwa komangu yusoma kuenda li lombolola epinduko lia Yesu lonjila yimue yuhembi.

Avanjeliu a Tatãliwa Kuenda Olomongoloke Viakristão

Kunyamo wo 1945, kosãi ya Cembanima, vakuakulima va sanga eci ci soka 13 koviña violoneva vi kuete 52 kovipama viovisonehua ocipepi limbo lio Nag Hammadi, Konano yofeka Yegito. Oviña viaco vio kocita cakuãla via siata oku tukuiwa okuti, via sonehiwa locisoko ca vakuetavo kuenda colonoño vimue vi tukuiwa hati, Gnosticismo. Omo okuti vocisoko caco mua kongela vakuavituwa via litepa viatavo, vakuakufendela oviteka, vakuaviholo vio Helasi, vio Yudea, kuenda Akristão vesanda, ca kapele kohele ekalo Liakristão vocili.​—1 Timoteo 6:20, 21.

“Evanjeliu lia Tomasi,” “Evanjeliu lia Filipu,” kuenda “Evanjeliu Liocili” ana a sangiwa “Vociseleko Calivulu kimbo lio Nag Hammadi,” a lombolola ovolandu alua ovihilahila Viesanda a lekisiwa ndu okuti a tunda ku Yesu. “Evanjeliu lia Yuda” lina lia sangiwa ndopo, li kasivo pokati kovisonehua viaco viovihilahila Viesanda. Olio li tukula Yuda lonjila yimue yi lekisa okuti eye lika upostolo wa kũlĩhĩle ciwa ekalo lia Yesu. Ulume umue ukuakukonomuisa evanjeliu liaco, wa lombolola okuti Yesu wa tukuiwa hati, “ulongisi, haeye wa situlula ciwa olondunge kuenda ukũlĩhĩso, pole, ka filile akandu omanu.” Pole, Avanjeliu ovitumasuku a tu longisa okuti Yesu wa fa ndocilumba coku yovola akandu omanu. (Mateo 20:28; 26:28; 1 Yoano 2:1, 2) Ocili okuti, avanjeliu ovihilahila Viesanda, ka a sandekiwilile oku pamisa ekolelo liomanu Kembimbiliya, pole, a sandekiwila oku honguisa ekolelo liavo.​—Ovilinga 20:30.

Esilivilo Liavanjeliu a Sangiwa Vovisonehua vi Kola

Ekonomuiso limue liocili, li lekisa okuti avanjeliu ana a tatãliwa, havociliko. Nda tua va sokisa Lavanjeliu a sangiwa vovisonehua vi kola, tu limbuka okuti ka a tiamẽlele kovitumasuku. (2 Timoteo 1:13) Omo okuti a sonehiwa lomanu vana ka va kũlĩhĩle Yesu ale ovapostolo vaye, avanjekliu vaco ka va lombolola ocili catiamẽla ku Yesu kuenda Kakristão vatete. Ovo a lombolola ovolandu vuhembi, haivo voku luvikiya, okuti ka va kuatisa omanu oku kũlĩha ciwa Yesu kuenda alongiso aye.​—1 Timoteo 4:1, 2.

Mateo la Yoano va tiamẽlele kovapostolo 12 va Yesu. Marko la Luka va kala akamba vupostolo Petulu kuenda Paulu. Ovo va soneha Avanjeliu lekuatiso liespiritu sandu lia Suku. (2 Timoteo 3:14-17) Omo liaco, Vavanjeliu akuãla ovisonehua vi kola, omo lika mu sangiwa ovolandu osi a tu kuatisa oku kolela okuti, “Yesu eye Kristu, haeye Mõla a Suku.”​—Yoano 20:31.

[Etosi pombuelo yemẽla]

[Elitalatu lia eciwa kemẽla 18]

Kenneth Garrett/​National Geographic Stock