Ovimbumba Viakãi Kuenda Vialume Nye Vi Sukila? O Pondola Ndati Oku Vi Kuatisa?
Eteke limue Jeanne vokusinya kuaye koñolosi, wa yala omesa. Momo wa sukilile oku lia. Eci a vanja kalonga avali a kala komesa . . . wa fetika oku lila. Eye wa kuatele ocituwa coku kapa alonga avali komesa! Otembo yaco papitile ale anyamo avali tunde eci ulume waye a fa.
KOMANU vana ka va la pita locitangi caco, ca tĩla calua oku kuata elomboloko liatiamẽla kevalo lioku fisa ohueli. Ocili okuti, omunu ka ca lelukila oku ivala esumuo li tunda koku fisa. Beryl, ukãi umue o kuete 72 kanyamo, eci a fisa ulume waye, ka ca lelukile oku tava kocisimĩlo caco. Eye wa popia hati: “Kokuange ca kala ndonjoi. Ca tĩlile calua oku tava okuti eye lalimue eteke a ka pita vali puvelo wonjo yetu.”
Omunu nda wa tetiwa ocimatamata cimue cetimba, olonjanja vimue “o liyeva” ndu okuti haiko ci kasi. Cimuamue haico catiamẽla komunu wa fisa ohueli yaye. Olonjanja vimue o “sima” ndu okuti o kasi pokati ka vakuavo oku sapela, ale o kasi oku sapela laye, osimbu okuti eye ka kasipo.
Akamba kuenda epata olonjanja vimue ka va kũlĩhĩle eci va pondola oku linga oco va kuatise una wa fisa ohueli yaye. Ove hẽ, wa kũlĩha umue wa fisa ohueli yaye? O pondola ndati oku u kuatisa? Nye o sukila oku kũlĩha oco o kuatise ovimbumba viakãi kuenda vialume oku pandikisa kevalo liaco? O pondola ndati oku kuatisa vana va fisa oco va tumbulule esanju liavo komuenyo?
Ovina o Sukila Oku Yuvula
Akamba kuenda epata omo liesakalalo, olonjanja vimue lovisimĩlo viwa va seteka oku tepulula otembo yesumuo yomunu wa fisa. Pole, ulume umue ukuakukonomuisa ekalo liava va fisa, wa sapela leci ci soka 700 kovimbumba viakãi levi vialume. Eye wa soneha ndoco: “Ka kuli otembo ‘ya sokiyiwa’ omunu a pondola oku kala lesumuo.” Omo liaco, ku ka seteke oku tutuiya omunu o kasi oku lila. Pole, ecelela oco a situlule esumuo liaye.—Efetikilo 37:34, 35; Yovi 10:1.
Ndaño ca sunguluka oku kuatisa omunu wa fisa kovina viosi viatiamẽla koku kenda, pole, yuvula oku likapa ocikele coku linga ovina viosi viatiamẽla kupange waco. Paul, o kuete 49 kanyamo okuti ocimbumba, wa popia hati: “Nda sanjukilile ocituwa comanu vana va ndi kuatisa kovopange. Momo va ecelela okuti ndi kala usongui wesokiyo liovina viosi. Kokuange ca kuata esilivilo lialua oku linga ovina viosi viatiamẽla koku kenda ukãi wange. Ca kala ocina ca sulako nda linga coku kapako ukãi wange.”
Ocili okuti, ca sunguluka oku kuatisiwa la vakuetu. Eileen, ukãi umue ocimbumba o kuete 68 kanyamo, wa popia hati: “Omo okuti sia kuatele epondolo lioku sokolola vali ciwa, ca tĩlile calua kokuange oku linga eliangiliyo liovopange atiamẽle koku kenda. Pole, omõlange ulume kuenda ukãi waye, va ndi kuatisa calua.”
Handi vali, ku ka kuate ohele yoku vangula catiamẽla komunu wa fa. Beryl, wa tukuiwa kefetikilo wa popia hati: “Akamba vange va ndi kuatisa calua. Pole, nda limbuka okuti valua pokati kavo, va kala oku yuvula oku vangula catiamẽla kulume wange, John. Ca kala ndu okuti lalimue eteke a kaile komuenyo. Kuenje nda sumuile calua.” Vokuenda kuotembo, ovimbumba viakãi levi vialume, pamue va yongola okuti omanu va vangula eci catiamẽla kolohueli viavo. Ove hẽ, ivaluka ocituwa cimue ciwa ale ulandu umue u sanjuisa watiamẽla komunu wa fa? Sapela lohueli yaye catiamẽla kovina viaco; ku ka kuate ohele. Nda o sima okuti olondaka viove vi kuatisa, lombolola ovituwa vimue wa solele kokuaye, kuenda esumuo o yevite. Eci ci kuatisa ohueli ya fisa oku limbuka okuti vakuavo va sumuavo.—Va Roma 12:15.
Poku eca ekuatiso, yuvula oku eca olonumbi vialua komunu wa fisa. Ku ko kisike oku nõla lonjanga ovina vimue a sukila oku linga.a Pole, lekisa olondunge kuenda lipula ndoco: ‘Ovina vipi viwa ndi sukila oku linga oco ndi kuatise ekamba, ale epata liange vepuluvi eli liesumuo?’
Ceci o Pondola Oku Linga
Koloneke viatete, citava okuti omunu wa fisa ohueli yaye o tava oku tambula ekuatiso. Ove hẽ o pondola oku kala laye, oku u pongiyilako okulia, ale oku yekisa epata liaye lieya oku u nyula?
Ove o sukilavo oku ivaluka okuti alume lakãi ka va kuete ovitima vimuamue poku liyaka lesumuo lioku fisa ale oku liyaka locitangi coku kala ulika. Kolofeka vimue violuali, onepa yalua yovimbumba vialume via siata oku kuela osimbu ka via tẽlisile unyamo lolosãi epandu noke yolofa viukãi. Pole, eci haicoko ca siata oku pita lovimbumba viakãi. Lipi esunga liaco?
Ca litepa lovisimĩlo viomanu ceci okuti, alume ka va kuelela lika oco va tẽlise olonjongole vioketimba ale oloñeyi viavo vioku lipekela. Omo okuti alume va kolela calua akãi vavo, citava okuti eci ukãi a fa esumuo liavo li piãla enene omo lioku siala ulika. Pole, ovimbumba viakãi ca leluka oku sanga elembeleko ndaño olonjanja vimue va ivaliwa lakamba valume vavo. Eli olio esunga lieci ovimbumba vialume via siatela oku kuelela lonjanga loku sima okuti ci va kuatisa oku siapo oku kala ulika, ndaño okuti olonjanja vimue ka va nõla ciwa omunu waco va likuela laye. Ovimbumba viakãi, citava okuti ca leluka kokuavo oku yula esumuo lioku kala ulika.
Ci kale okuti, omunu waco wa fisa ekamba liove, ale ukuepata liove, nda ulume nda ukãi, nye o pondola oku linga oco o tepulule ulika waye? Helen, ukãi umue ocimbumba o kuete 49 kanyamo, wa popia hati: “Omanu valua va kuete ovisimĩlo vioku kuatisa, pole, ka va cilingi. Ovo va siata oku popia ño ndoco, ‘nda o sukila ekuatiso, sapuileko.’ Pole, ndi sanjukila oku ndi sapuila hati: ‘Ku yongola oku enda lame kovenda?’” Paul, okuti ukãi waye wa fa luvei wo canser, wa lombolola esunga lieci a solele oku u laleka. Eye wa popia hati: “Olonjanja vimue, ku kuata onjongole yoku kala pokati ka vakuene loku vangula ovitangi viove. Pole, noke yoku pita otembo yimue lakamba, o liyeva okuti ku kasi ulika. O limbuka okuti omanu va ku kapako, kuenda ci leluisa ovina.”b
Ceci ku Sukiliwa Oku Lekisa Ocikembe ca Piãla
Helen, wa limbuka okuti epuluvi a sukilile elembeleko, olio vangandiaye va tiukila kovopange avo. Eye wa popia hati: “Akamba kuenda epata, va kuatisa ño kefetikilo, noke va enda kovopange avo. Pole, omuenyo wove wamamako lesumuo.” Akamba vocili poku ivaluka ovina evi, vamamako oku eca ekuatiso liavo.
Ukãi ale ulume okuti ocimbumba, pamue o sukila oku kala lakamba koloneke vimue viovipito ndeci kocipito coku ivaluka eteke liuvala, ale eteke liolofa viohueli yaye. Eileen, una wa tukuiwa kefetikilo wa lombolola okuti, omõlaye ulume wa siata oku u lembeleka keteke liocipito coku ivaluka uvala waye. Eye wa popia hati: “Anyamo osi, keteke liaco, omõlange Kevin wa siata oku ndi laleka oco tu ka ñuale ñuale kuenda oku kalia vonjo yimue va landisa okulia. Lia siata oku kala epuluvi limue liesanju pokati konjali lomõla.” Momo lie ku kapelako oloneke evi viesumuo lia umue ukuepata ale liekamba liove ocimbumba? Ove kuenda vakuene, citava okuti u sokiya oku linga ovina vimue lomunu waco keteke eli liesumuo.—Olosapo 17:17.
Vamue va siata oku limbuka okuti oku sapela lomunu una wa pitavo locitangi caco, ci lembeleka. Annie, ukãi umue okuti tunde eci a fisa ulume waye papita ale anyamo ecelãla, wa lombolola ndomo a kuatisiwa omo lioku kuata ukamba locimbumba cikuavo ukãi. Eye wa popia hati: “Onjongole yaye ya ndi komõhisa calua kuenda ya ndi kuatisa oku amamako lepandi.”
Ocili okuti, noke yoku pita oloneke vimue tunde poku fisa ohueli, ovimbumba viakãi levi vialume, va pondola oku kala ongangu yiwa ku vakuavo kuenda ono yelavoko. Akãi vavali ovimbumba va tukuiwa Vembimbiliya okuti, Ruti kuenda ndatembo yaye Naomi, va likuatisa pokati. Ulandu waco u lekisa ndomo ocisola va likuatela ca va kuatisa oku tulumula evalo liesumuo kuenda oku pandikisa kovitangi viaco.—Ruti 1:15-17; 3:1; 4:14, 15.
Otembo Yesaku
Omunu una ocimbumba oco a kuate vali esanju komuenyo, o sukila oku kuata ovisimĩlo via sunguluka viatiamẽla komunu wa fa una a solele calua kuenda oku kũlĩha ndomo a tata omuenyo waye. Soma Salomone ukualondunge wa limbuka okuti kuli “eteke lioku lila.” Pole, wa popiavo hati, kuli “eteke lioku sakula.”—Ukundi 3:3, 4.
Paul, una wa tukuiwa kefetikilo, wa lombolola ndomo ca tĩla oku ivala ovina via pita. Eye wa popia hati: “Ame lukãi wange tua kala ndoviti vivali via kulila kumuamue. Pole umue pokati kavio wa fa kuenda wa tetiwa kuenje ukuavo wa sialapo. Oku kala ulika ca senga calua.” Vamue omo liovisimĩlo vioku amamako oku koleliwa lohueli yaye, ka va yongola oku ivala ekalo lio kosimbu. Vakuavo va sima okuti, oku linga ovitalukilo lomanu vakuavo ci lomboloka oku pakula ohueli yavo ya fa. Omo liaco va nõlapo oku kala lika liavo. Tu pondola ndati oku kuatisa ovimbumba viakãi levi vialume vokuenda kuotembo yavo yesumuo oco vamameko lesanju?
Ocina catete tu pondola oku linga, oku ecelela omunu oku situlula esumuo liaye. Herbert, ulume umue okuti tunde eci a fisa ukãi waye papita ale anyamo epandu, wa popia hati: “Kokuange ci kuete esilivilo lialua, eci omanu vana va ndi nyula va tumãla, loku ndi yevelela, osimbu ndi sinumula ovina vimue via pita ale oku tukula ovitangi ndi kasi oku liyaka lavio. Nda kũlĩha okuti olonjanja vimue omanu ka va sole ocituwa caco, pole, nda sanjukila calua ukamba va lekisa kokuange.” Paul wa vetiyiwa calua lovilinga viekamba liaye ukulu wendamba una wa enda oku u pula ndomo a liyevite. Paul wa popia hati: “Nda solaile calua ocituwa caye coku kala ukuacili koku vangula kuenda umbombe waye kuenje ca ndi kuatisa oku situlula eci ci kasi vutima wange.”—Olosapo 18:24.
Omunu una wa fisa ngandiaye, poku situlula esumuo liaye, loku livetela evelo, ale onyeño, cu kuatisa oku tava kepongoloko lia pita komuenyo waye. Soma Daviti noke yoku situlula esumuo liaye ku Yehova Suku ekamba lia velapo, loku tava kocili cokuti omõlaye wa fa, oco lika a tẽla oku kuata ongusu yoku “katuka posi.”—2 Samuele 12:19-23.
Ndaño okuti kefetikilo ka ca lelukile oku cilinga, pole, vokuenda kuotembo, omunu una okuti ocimbumba o sukila oku likolisilako oku fetika omuenyo wokaliye. Anga ove o pondola oku kongela omunu waco kovopange amue ove ndeci, oku enda kocitanda ale oku ñuala ñuala laye kovitumãlo vikuavo? Citava okuti o pinga kokuaye oco a ku kuatise koku linga upange umue. Eyi oyo onjila yikuavo yoku kuatisa omunu waco oco ka ka kale ulika. Citava okuti o siala konjo oku lava omãla, oku teleka okulia kumue a sole calua. Nda ocimbumba caco ulume, citava oku u laleka oco a ku kuatise oku semulula ovina vimue vonjo. Ovopange aco ka a kuatisa lika oku tulumũla esumuo, pole, a vetiyavo omunu oku kũlĩha okuti omuenyo waye u kuete esilivilo.
Omunu wa fisa poku lianja la vakuavo, ci u kuatisa oku kuata esanju komuenyo kuenda oku tumbika ovimaho viokaliye. Eci oco ca pita la Yonette, ukãi umue ocimbumba o kuete 44 kanyamo haeye onjali. Eye wa popia hati: “Oku fetika omuenyo wo kaliye, ca tĩlile calua! Oku tata onjo, olombongo, kuenda oku tekula omãla vatatu, ka ca lelukile.” Pole, vokuenda kuotembo Yonette wa lilongisa oku linga esokiyo liwa kuenda ocituwa coku sapela lomãla. Eye wa lilongisavo oku tava kekuatiso liakamba vocili.
“Omuenyo Handi u Kuete Esilivilo”
Oco akamba kuenda epata va ece ekuatiso liwa, va sukila oku kala vakuacili. Vokuenda kuolosãi ale vokuenda kuanyamo, omunu wa fisa ohueli yaye, citava okuti o kuata esanju ale o wila vesumuo lialua. Momo, ‘ohali yaye yutima’ citava okuti yalua enene.—1 Olosoma 8:38, 39.
Vokuenda kuotembo yesumuo, omunu o sukila elembeleko oco ka ka sime okuti ovitangi viaye ka vi sulila kuenda oku yuvula oku liamuha la vakuavo. Eci oco ca siata oku kuatisa ovimbumba vialua viakãi levi vialume oku fetika omuenyo wokaliye. Claude, ulumue umue ocimbumba o kuete 60 kanyamo okuti cilo wa litumbika kupange wakundi votembo yosi vo Afrika, wa popia hati: “Ndaño omunu wa pita locitangi coku fisa ohueli yaye, omuenyo handi u kuete esilivilo.”
Ocili okuti, noke yoku fisa omunu umue tua solele calua, ekalo liomuenyo li pongoloka. Pole, vana va likolisilako oku pandikisa, va limbuka okuti va kuete ovina vialua va pondola oku lingila vakuavo.—Ukundi 11:7, 8.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Tala pokakasia losapi hati: “Ndi vi Seleka ale si vi Seleka? kemẽla 28.”
b Oco o sange olonumbi vikuavo vioku kuatisa omanu va fisa, tanga ombrochura losapi hati: Quando Morre Alguém Que Amamos, kemẽla 20-25, ya sandekiwa Lolombangi via Yehova.
[Okakasia Lelitalatu kemẽla 28]
“Ndi vi Seleka Ale si vi Seleka?”
Helen, ukãi umue ocimbumba wa popia hati: “Nda seleka ovikuata vialua viulume wange. Nda limbuka okuti, osimbu otembo yi pita ovikuata viaco vi ndi ivaluisa ovina viwa viulume wange. Eci ulume wange a fa, sia yonguile oku litepa lovina viaco, momo vokuenda kuotembo utima u pongoloka.”
Claude, ulume umue okuti tunde eci a fisa ukãi waye pa pita anyamo atãlo, wa popia hati: “Ndaño nda sumua calua, si sukila oku kala lovikuata viukãi wange wa fa oco ndu wivaluke. Ndi sima okuti, omo lioku yuvula oku kala lovina viaco, ca ndi kuatisa oku tava kepongoloko liomuenyo wange kuenda oku tulumula lonjanga evalo liovutima.”
Olondaka evi vi lekisa okuti, omanu va pondola oku kuata ovisimĩlo via litepa, nda va seleka ale ka va seleka ovikuata viohueli ya fa. Omo liaco, akamba kuenda epata vakualondunge, ka citava okuti va kisika ovimbumba oku kuama ovisimĩlo viavo.—Va Galatia 6:2, 5.
[Elitalatu kemẽla 27]
Akamba vocili, va lieca koku kuatisa vakuavo
[Elitalatu kemẽla 26]
Kongela ovimbumba kesokiyo liovitalukilo viove kuenda kovopange ove.
[Elitalatu kemẽla 25]
Anga hẽ kuli oloneke vimue vi likasi ove o pondola oku kuatisa una wa fisa?
[Elitalatu kemẽla 25]
Poku enda koku ñuala ñuala ivaluka oku va laleka