Upopi Uwa U Nena Ukamba
“Upopi wene u kale lumbombe.”—VA KOL. 4:6.
1, 2. Onima yipi manji umue a kuata omo lioku vangula lumbombe?
MANJI umue wa lombolola hati: “Eci nda kala kupange woku kunda konjo lanjo, nda sanga ulume umue wa tema calua, noke, etimba liaye lomẽla via fetika oku luluma omo lionyeño. Lutate walua, nda seteka oku vangula laye ovina vi sangiwa Vovisonehua, puãi onyeño yaye ya li vokiya. Ukãi waye kumue lomãla, va li kongelavo koku ndi popia lãvi, kuenje, nda limbuka okuti nda sukilile oku tunda pokati kavo. Nda sapuila epata liaco okuti, omo ndeya lombembua, ndi tiukilavo lombembua. Kuenje, nda va lomboluila olondaka vielivulu lia Va Galatia 5:22, 23 kuna ku tukula ocisola, umbombe, esuluviko, kuenda ombembua. Noke, nda tunda konjo yaco.
2 “Osimbu nda kala oku kundila kolonjo vi kasi vokololo yikuavo, nda mola okuti, epata liaco lia tumala kovaso yonjo yavo. Noke va ndi vilikiya. Kuenje, nda fetika oku sokolola ndoco: ‘Nye va ka ndi linga?’ Ulume waco wa kuata oneka yovava, yu wa yeca kokuange. Eye wa pinga ongecelo kokuange omo lionyeño yaye, kuenda, wa ndi pandiya omo liekolelo liange. Kuenje, tua kuata ombangulo yiwa.”
3. Momo lie tu sukilila oku yuvula oku ecelela okuti, omanu va wengula onyeño yetu?
3 Voluali lulo lue yuka ovitangi, pamue kupange woku kunda tu sanga omanu va tema. Omo liaco, tu sukila oku lekisa ‘umbombe kuenda esumbilo.’ (1 Pet. 3:15) Manji wa tukuiwa ndeti kefetikilo liocipama cilo, nda wa ecelele okuti onyeño yomunu a sanga lekambo liesumbilo viu temisavo, ulume waco nda ka tulumuhile, onyeño yaye nda ya li vokiya. Omo okuti manji wa likandangiya, kuenda wa vangula laye lumbombe, wa kuata onima yiwa.
Nye ci tu Kuatisa Oku Lekisa Umbombe Poku Vangula?
4. Momo lie ci kuetele esilivilo oku vangula lumbombe?
4 Poku vangula lomanu ka va lilongisa Embimbiliya, ale la vamanji, kuenda epata lietu, tu sukila oku kuama elungulo liupostolo Paulu li popia hati: “Upopi wene u kale lumbombe loku singiwa lomongua.” (Va Kol. 4:6) Oku lekisa ocituwa caco, ci tu kuatisa oku vangula ciwa la vakuetu, kuenda ci nena ombembua.
5. Ocituwa coku vangula ciwa ka ci lomboloka nye? Ci lombolola.
5 Oku vangula ciwa, ka ci lomboloka oku popia ovina viosi vi kasi vutima wetu, ca piãla enene nda tua sumua. Ovisonehua vi lekisa okuti, oku kuata onyeño yalua, ondimbukiso yekambo liolondunge. (Tanga Olosapo 25:28; 29:11.) Mose wa kala ulume umue ‘womboka calua’ pokati komanu vosi, onjanja yimue eci va Isareli va lekisa esino, eye wa temẽle calua, kuenje, vepuluvi liaco, ka ecele vali esivayo ku Suku. Mose wa lombolola esumuo a kuata, pole Yehova ka sanjukilile ocituwa caco. Ndaño Mose wa pita ci pitahãla 40 kanyamo loku songuila va Isareli, Yehova ka tavele okuti iñila Vofeka Yohuminyo.—Ate. 12:3; 20:10, 12; Osa. 106:32.
6. Oku kuata utate poku vangula ci lomboloka nye?
6 Ovisonehua vi tu vetiya oku kuata ocituwa coku likandangiya, loku kuata utate poku vangula. Ovio via popia viti: “Pokati kolondaka via lua ka pa kambi ahuku, u puãi o pokuisa elimi liaye eye wa lunguka.” (Olosap. 10:19; 17:27) Oku kuata utate, ka ci lomboloka oku yuvula oku vangula. Pole, ci lomboloka oku vangula ‘lumbombe,’ kuenda oku yuvula oku valula vakuetu lolondaka.—Tanga Olosapo 12:18; 18:21.
“Eteke Lioku Ũha, Kuenda Eteke Lioku Popia”
7. Ovina vipi tu sukila oku yuvula oku popia, kuenda momo lie?
7 Ndeci tu sukila oku lekisa umbombe loku likandangiya poku vangula la vana tu talavaya lavo kupange, ale vana ka tua kũlĩhĩle kupange woku kunda, haico tu sukila oku linga vekongelo kuenda vepata. Omunu wosi o vangula lonyeño, ka sokolola vali ndomo olondaka viaye vi pondola oku nyõla ekalo liaye kespiritu leli lia vakuavo, loku va sumuisa, kuenda oku nena ovitangi vikuavo ketimba. (Olosap. 18:6, 7) Tu sukila oku yuvula ovisimĩlo vĩvi vi tunda kekambo lietu lioku lipua. Tu sukilavo oku yuvula ukuse, upopi ũvi, oku sepula vakuetu, kuenda onyeño ka ya sungulukile. (Va Kol. 3:8; Tia. 1:20) Ovina viaco, vi nyola ukamba wetu lomanu, kuenda la Yehova. Yesu wa linga hati: “Ame mopia lene siti, Wosi o tema lokuavo o tualiwa vekanga; lu o popia lukuavo hati, Vucitumbefe, o tualiwa vekanga linene; lu o popia hati, Vuveke, wa loña konjembo.”—Mat. 5:22.
8. Vepuluvi lipi tu sukila oku sapela lomunu wa tu lueyela, kuenda tu ci linga ndati?
8 Kuli ovitangi vimue okuti, tu sukila oku nõlapo oku sapela oco vi tetuluiwe. Nda manji umue wa ku popia lãvi, ale wa ku lingila cimue ci sumuisa okuti ku tẽla oku ivalako, ku ka ecelele okuti onyeño yi li vokiya vutima wove. (Olosap. 19:11) Nda umue o ku kuetele onyeño, likandangiya, kuenda sanda onjila yoku tetulula ocitangi caco. Paulu wa soneha hati: “Ekumbi ka li ka iñile lokutema kuene.” Nda ocitangi caco camamako oku ku sumuisa, sanda epuluvi lioku ci tetulula lumbombe. (Tanga Va Efeso 4:26, 27, 31, 32.) Sapela la manjove ocitangi caco, pole ci tetulula lumbombe oco vu tumbulule ukamba wene.—Ovis. 19:17; Mat. 18:15.
9. Momo lie tu sukilila oku likandangiya konyeño osimbu ka tua tetuluile ovitangi la vakuetu?
9 Ocili okuti, o sukila oku sanda epuluvi lia sunguluka lioku tetulula ocitangi. Kuli “eteke lioku ũha, kuenda eteke lioku popia.” (Uku. 3:1, 7) Handi vali, “ondingesunga yi sokolola eci [yi] tambulula.” (Olosap. 15:28) Voku ci linga, mua kongela oku kevelela epuluvi lioku tetulula ovitangi. Ndaño ka ca sungulukile oku tetulula ocitangi eci omunu a kasi lesumuo, ciwa okuti tu yayulako oku tetulula ocitangi caco.
Oku Lekisa Umbombe ci Nena Ukamba
10. Oku linga ovina viwa ci vokiya ndati ukamba?
10 Upopi uwa, locituwa coku sapela, ci kuatisa oku tumbulula ukamba, kuenda oku amamako lombembua. Handi vali, nda tua likolisilako oku vokiya ukamba la vakuetu, ci tu kuatisa oku kuata ocituwa coku sapela lavo. Oku lingila vakuetu ovina viwa ndeci, oku eca ekuatiso, ombanjaile yeciwa lutima wosi, loku kuata ocituwa coku laleka vakuetu, ci tu ĩha epuluvi lioku sapela lavo. Oku ci linga, ci kala ndoku ‘kapa akala ondalu’ ponumbutue yomunu, kuenda ci situlula ovituwa viwa, loku tetulula ovitangi.—Va Rom. 12:20, 21.
11. Yakoba wa tetulula ndati ocitangi caye la Esau, kuenda nye ceyililako?
11 Yakoba wa kuatele elomboloko liondaka yaco. Esau wa kuatele onyeño yalua manjaye Yakoba, kuenje Yakoba wa tila Esau omo liusumba woku pondiwa. Noke lianyamo alua, Yakoba wa nõlapo oku tiuka. Pole, Esau poku ka ñualehela la Yakoba, wa ambatele 400 kalume. Yakoba wa likutilila ku Yehova loku pinga ekuatiso. Noke, wa tuma ku Esau ombanjaile yimue yovinyama. Ombanjaile yaco, ya tulumula onyeño. Eci va li ñualehela, Esau wa lekisa esunguluko, kuenje, wa yoloka oku ka tokekela laye, noke wo kuata kuenda wa nyoñamẽla kosingo ya Yakoba.—Efet. 27:41-44; 32:6, 11, 13-15; 33:4, 10.
Vetiya Vakuene Lolondaka Viumbombe
12. Momo lie tu sukilila oku lekisa umbombe poku vangula la vamanji?
12 Akristão va vumba Suku, ka va vumbi omanu. Ocili okuti, tu yongola oku taviwa la vakuetu. Olondaka vietu viumbombe, vi pondola oku kuatisa vamanji oku liyaka lovitangi, kuenda oku tẽlisa ovikele viavo. Oku popia lãvi vamanji, ci vetiya vamue oku sima okuti, ka va pondola oku tẽlisa ovikele viavo, kuenda Yehova wa va yanduluka. Omo liaco, tu amamiko oku vangula ovina vi pamisa vakuetu, kuenda vovimẽla vietu, ‘mu tunde lika olondaka vi kuatisa, haivio via soka lotembo yaco, okuti, vi sumũlũisa ava va vi yeva.’—Va Efe. 4:29.
13. Ovina vipi akulu vekongelo va sukila oku ivaluka, (a) poku eca elungulo? (b) eci va soneha ovikanda?
13 Akulu vekongelo, va sukila oku lekisa ‘umbombe,’ kuenda oku tata ocunda lohenda. (1 Va Tes. 2:7, 8) Poku eca elungulo, kuenda poku vangula la vana ‘vakuakupatãla,’ va sukila oku lekisa ‘umbombe.’ (2 Tim. 2:24, 25) Va sukilavo oku ci linga poku tuma ovikanda kakulu vakuavo vekongelo, ale ko filiale. Akulu vekongelo poku tẽlisa ovikele viavo, va sukila oku ci linga lutate, loku kuama onumbi ya tukuiwa kelivulu lia Mateo 7:12.
Vangula Upopi wa Sunguluka Vepata
14. Elungulo lipi Paulu a eca kalume, kuenda momo lie?
14 Olonjanja vimue, olondaka vietu, lovituwa vietu, kuenda upopi tu vangula, vi pondola oku sumuisa vakuetu. Alume vamue ka va limbuka ndomo upopi wavo wa siata oku sumuisa akãi vavo. Manji umue ukãi wa popia hati: “Nda siata oku sumua calua eci ulume wange a ndi kelõhala.” Olondaka viukãlu vi sumuisa vali ukãi okuti ulume ci sule, momo ka ivalako lonjanga olondaka viaco. (Luka 2:19) Olondaka evi viocili, momo ukãi una o soliwe, o yongola okuti o sumbiwa. Paulu wa lungula alume hati: “Ene alume, soli akãi vene. Ko ka kali lavo loviñali.”—Va Kol. 3:19.
15. Lombolola esunga lieci ulume a sukilila oku tata ukãi waye locisola.
15 Manji umue wa loñoloha haeye okuele, wa lekisa esunga lieci ulume a sukilila oku tata ukãi waye “ndocikuata ca leñela.” Eye wa popia hati: “Poku tikula ocikuata cimue ca leñela, o sukila oku ci kuata lutate oco ka ci ka tetuke. Momo ndaño wa ci semulula, ka ci kuata vali eposo ndeli liatete. Nda ulume o popisa ukãi waye olondaka vĩvi, ukãi o sumua calua. Kuenje, ukamba wavo u tepuluka.”—Tanga 1 Petulu 3:7.
16. Ukãi o pondola oku pamisa ndati epata liaye?
16 Alume va pondolavo oku sanjuka ale oku sumuisiwa lolondaka vi popiwa lakãi vavo. ‘Ukãi una ukualondunge,’ okuti ulume waye wo “kolela,” o tava kovisimĩlo viaye, kuenda o yongola okuti, o koleliwavo. (Olosap. 19:14; 31:11) Omo liaco, ovituwa ukãi a lekisa vonjo, citava okuti vi vetiyila epata kovina viwa, ale kovina vĩvi. Embimbiliya li popia hati: “Ndunge o litungila onjo, Eveke puãi o yi tungulula lovaka aye.”—Olosap. 14:1.
17. (a) Omãla va sukila oku sapela ndati lolonjali viavo? (b) Akulu va sukila oku sapela ndati lomãla, kuenda momo lie?
17 Olonjali lomãla, va sukilavo oku lekisa umbombe poku sapela. (Mat. 15:4) Eci tu lekisa esumbilo poku sapela lomãla, tu yuvula oku ‘sanumula,’ ale oku wengula onyeño yavo. (Va Kol. 3:21; Va Efe. 6:4) Ndaño omãla va sesamẽla epindiso, olonjali lakulu vekongelo, va sukila oku ci linga lesumbilo. Ocituwa caco, ci kuatisa omãla oku kuama onjila yiwa kuenda oku pamisa ukamba wavo la Suku. Handi vali, nda olonjali vi sima okuti ka vi tẽla oku pindisa vali omãla vavo, omãla va sima okuti ka va pondola vali oku pongoloka. Momo omãla pamue ka va ivaluka olonumbi viosi va tambula, pole, va ivaluka ocituwa akulu va lekisa poku sapela lavo.
Popia Ovina Viwa vi Tunda Vutima
18. Tu yuvula ndati ovina vi sumuisa kuenda ovisimĩlo ka via sungulukile?
18 Oku likandangiya konyeño, ka ci lomboloka lika oku lekisa ocipala ca sanjuka. Pole, tu sukila oku kuata ocimãho coku likandangiya konyeño. Oku likembisa ndu okuti ka tua temẽle, osimbu tu kasi lonyeño yalua vutima, ci nena ovitangi. Ci sokisiwa ndomunu o seteka oku lupukisa loku talamisa ekãlu vonjanja yimuamue. Oku ci linga ci nena ovitangi. Omo liaco, ku ka seleke onyeño vutima, oco o yi tundise noke. Likutilila ku Yehova oco a ku kuatise oku likandangiya konyeño. Ecelela okuti espiritu lia Yehova li pongolola utima lovisimĩlo viove, ndomo ci litava locipango caye.—Tanga Va Roma 12:2; Va Efe. 4:23, 24.
19. Ovina vipi vi tu kuatisa oku yuvula onyeño la vakuetu?
19 Eca ananga a ku kuatisa oku likandangiya konyeño. Nda o kuete ocitangi cimue lukuene okuti ci wengula onyeño yove, sandiliya oku potolola ocitangi caco eci onyeño yove yi tepuluka. (Olosap. 17:14) Nda omunu o kasi oku sapela laye wa tema calua, likolisilako oku vangula lumbombe. Ivaluka olondaka viokuti: “Etambululo liombembua li tulumũla ocikumbiti, ondaka ya kãla puãi yi wengula onyeño.” (Olosap. 15:1) Olondaka vĩvi, vi wengula onyeño, ndaño via popiwa lumbombe. (Olosap. 26:21) Nda wa limbuka okuti, ocitangi cimue ci kapa kohele oku likandangiya kuove, ‘livala koku popia, kuenda konyeño.’ Likutilila oku pinga espiritu lia Yehova, oco li ku kuatise oku yuvula oku popia ovina vĩvi.—Tia. 1:19.
Ecela Lutima Wosi
20, 21. Nye ci tu kuatisa oku ecela vakuetu, kuenda momo lie tu sukilila oku ci linga?
20 Lomue pokati ketu o pondola oku lava ciwa elimi liaye. (Tia. 3:2) Ndaño tu likolisilako oku ci linga, olonjanja vimue vepata kuenda pokati ka vamanji, pa tunda olondaka vi tu sumuisa. Nda wa pita locitangi caco, ku ka sumue lonjanga, pole, kũlĩhĩsa esunga lieci omanu va popela olondaka viaco. (Tanga Ukundi 7:8, 9.) Anga hẽ esakalalo, usumba pamue onyeño oyo ya va vetiya oku vangula olondaka viaco, ale kuli ocitangi cikuavo?
21 Ovina viaco ka vi imula onyeño. Pole, oku vi konomuisa lutate, ci tu kuatisa oku kuata elomboloko lieci omanu va siatela oku popia loku linga ovina ka va yonguile, kuenje ci tu vetiya oku va ecela. Vosi yetu tua siata oku popia ale oku linga ovina vi sumuisa vakuetu, pole, tu lavoka okuti, va tu ecela lumbombe. (Uku. 7:21, 22) Yesu wa popia hati, oco tu tambule ongecelo ya Suku, tu sukilavo oku ecela vakuetu. (Mat. 6:14, 15; 18:21, 22, 35) Omo liaco, tu sukila oku pinga lonjanga ongecelo, loku ecela vakuetu, oco tu amameko locisola ‘cina ci kutila pamosi’ epata lietu lekongelo ‘vomunga ya kanguka.’—Va Kol. 3:14.
22. Momo lie oku vangula lumbombe ci kuetele esilivilo?
22 Osimbu oluali lulo lu panda kesulilo, pamue ka ci leluka oku amamako locisola kuenda elitokeko. Oku kapako olonumbi vi sangiwa Vondaka ya Suku, ci tu kuatisa oku yuvula oku popia ovina vĩvi. Nda tua ci linga, tu kuata ombembua vekongelo, vepata lietu, kuenda ongangu yetu, yeca uvangi komanu ca tiamẽla ku Yehova ‘Suku yesanju.’—1 Tim. 1:11.
O Tẽla Oku Lombolola?
• Momo lie oku sokiya epuluvi lia sunguluka lioku tetulula ovitangi ci kuetele esilivilo?
• Momo lie epata li sukilila oku lekisa ‘umbombe’ poku sapela?
• Tu yuvula ndati oku popia ovina vi sumuisa vakuetu?
• Nye ci pondola oku tu kuatisa oku ecela vakuetu?
[Elitalatu kemẽla 21]
Likandangiya, kuenda sanda epuluvi likuavo lioku sapela
[Elitalatu kemẽla 23]
Ulume o sukila oku lekisa umbombe poku vangula lukãi waye