“Ku Ka Kuate Usumba, Hu Kuatisa”
YESU wa lungula oloñame viaye hati: “Eliapu limba vamue pokati kene vokayike okuti vu nyikiwa.” Eci handi ka ecele elungulo liaco, Yesu wa popia hati: “Ku ka yokokele ohali o laika oku tala.” Omo okuti Satana o kasi oku amamako oku kapa omanu vokayike oco a imule upange woku kunda Usoma, citava okuti olombiali vi ka lambalala Akristão vocili. (Esit. 2:10; 12:17) Oco hẽ, nye ci ka tu kuatisa oku lipongiyila alambalalo a Satana loku yuvula oku ‘yokokela’ ohali, ndomo Yesu a lungula?
Ocili okuti, vosi yetu tua liyaka ale lovina vi tu kokela usumba. Pole, Ondaka ya Suku yi lekisa okuti tu tẽla oku yuvula usumba lekuatiso lia Yehova. Ndamupi? Onjila yimue Yehova a kuama oco a tu kuatise oku lipongiyila alambalalo, oku kũlĩha atutu a Satana kuenda vomanu vaye. (2 Va Kor. 2:11) Oco tu mole ndomo a ci lingainga, tu konomuisi ulandu umue wa pita kosimbu. Tu ka talavo ndomo afendeli vo koloneke vilo va lekisa ekolelo poku ‘tamãlala latutu Eliapu.’—Va Efe. 6:11-13.
Osoma ya Sumbila Suku yi Liyaka Lombiali Yĩvi
Kocita cecelãla K.Y., Senakeriva osoma yĩvi ya va Asuria wa lipanda omo lioku yula olofeka vialua. Omo liaco, wa lavokailevo oku yula omanu va Yehova kumue lombala yavo volupale luo Yerusalãi, lua kala oku vialiwa la Hesekiya, osoma yimue ya sumbile Suku. (2 Olos. 18:1-3, 13) Ka kuli atatahãi okuti Satana eye wa kala oku sosuiya Senakeriva oku kuata onjongole yaco, oco a mãleko efendelo liocili palo posi.—Efet. 3:15.
Senakeriva wa tuma olonumiwa viaye ko Yerusalãi oco omanu va liece. Ravesiake wa kala vendo liaco, eye wa kala kapitiya ka soma.a (2 Olos. 18:17) Ocimãho ca Ravesiake ca kala coku konyuisa va Yudea oco va liece kuenda oku liwekapo oku yaka. Onjila yipi Ravesiake a kuama oco a kokise usumba va Yudea?
Va Lekisa Ekolelo Ndaño va Kala Ulika
Ravesiake wa sapuila olonumiwa via Hesekiya hati: “Ca popia Soma yinene, Soma ya Asuria, ceci, hati, ‘Ekolelo o kuete ndeti lia lomboloka nye? Ota, wa liyeka kombueti yoluneva lua sasoha, ndokuti Egito. Nda omunu o yi kunamela, yu toma peka kuenda yi li tombola.’” (2 Olos. 18:19, 21) Olondaka via Ravesiake via kala viuhembi, momo Hesekiya ka kuatele ukamba lo Egito. Puãi, lelundi eli Ravesiake wa yonguile oku sapuila va Yudea hati: ‘Lomue u kuatisi. Ene vu kasi ulika.’
Koloneke vilo, ovanyali vefendelo liocili va siata oku kapa Akristão ulika oco va kuate usumba. Manji umue ukãi wa kapiwile vokayike likaliaye vokuenda kuanyamo alua omo liekolelo liaye, noke wa ivaluka eci co kuatisa oku yuvula usumba. Eye wa popia hati: “Olohutililo via ñuatisa oku amẽla ku Yehova. . . . Nda ivaluka olondaka vielivulu lia Isaya 66:2, li lekisa okuti Suku o lete u ‘wa liketisa, haeye wonjuka vutima.’ Olondaka evi via mbetiya kuenda via pamisa utima wange.” Manji ukuavo wa pita otembo yalua vokayike likaliaye wa popia hati: “Nda limbuka okuti okayike ka kala ndoluali luosi omo liukamba wocili ñuete la Suku.” Ocili, oku kuata ukamba la Yehova ca kuatisa Akristão ava vavali oku kuata ongusu va sukilile oco va tamãlale lalambalalo. (Osa. 9:9, 10) Ndaño va va tepele lepata, lakamba, kuenda vamanji vakuavo, Olombangi evi via kũlĩhĩle okuti ovanyali ka va tẽlele oku va tepa ku Yehova.—Va Rom. 8:35-39.
Omo liaco, oku pamisa ukamba wetu la Yehova osimbu ka kueyile elambalalo, ci kuete esilivilo liocili! (Tia. 4:8) Olonjanja viosi tu sukila oku lipula ndoco: ‘Ukamba wange la Yehova u kasi hẽ ndati? Anga hẽ nda siata oku kuama ondaka yaye poku nõla onjila ndi kuama, ci kale kovina vinene levi vitito?’ (Luka 16:10) Nda tua likolisilako oku pamisa ukamba wetu la Suku, ka tu ka kuata esunga lioku yeva usumba. Uprofeto Yeremiya poku vanguila vonduko ya va Yudea vakuosumba, wa popia hati: “Kosi yocitunu nda vilikiyila onduko yove, a Yehova. . . . Eci nda ku vilikiya weya ocipepi. Wa popia huti, Ku ka yokoke.”—Asiõ. 3:55-57.
Atatahãi ka a Kuatele Onima
Ravesiake oco a tẽlise ocimãho caye wa votola apulilo oco omanu va kuate atatahãi. Eye wa popia hati: “[Yehova] heyeko hẽ una wolonumbuko lovotala ana Hesekiya a leñuile? . . . Yehova wa popia lame hati, Katukila ofeka eyi, yi nyõla.” (2 Olos. 18:22, 25) Ravesiake wa lundila Yehova okuti ka ponduile oku teyuila omanu vaye, momo vo sumuisile. Pole ondaka yaco ya kala yuhembi. Yehova wa sanjukilile Hesekiya kuenda va Yudea va kala oku kuama efendelo liocili.—2 Olos. 18:3-7.
Koloneke vilo, alomboluilo ana okuti ocili, ovanyali va a tiamisila kuhembi locimãho coku kapa omanu vatatahãi. Vamanji alume lakãi eci va kala vokayike, va va sapuila okuti ukulu umue wekongelo vofeka yavo wa liwekapo oku vumba Yehova, kuenje va vetiyiwa oku ci lingavo. Uhembi waco, ka wa kokelele atatahãi Akristão vakuekolelo.
Kũlĩhĩsa ulandu wa pita la Manji umue ukãi vokuenda Kuyaki Wavali Voluali Luosi. Osimbu a kala vokayike, wa tambula ukanda u lekisa okuti manji umue wa kuatele ovikele vekongelo wa liwekapo oku vumba Yehova. Onganji yo pulisa nda eye wa kolelele manji yaco. Manji wa tambulula hati: “[Manji] wa liwekapo, ka lipuile.” Manji ukãi, wa lombolola okuti osimbu manji yaco a kala oku kuama olonumbi Viembimbiliya, wa kala oku talavayela Suku. Manji ukãi wamisako hati: “Omo okuti eye ka kasi oku pokola vali kolonumbi Viembimbiliya, wa liwekapo oku kala manji yange.” Manji ukãi omo liekolelo liaye wa kuama elungulo Liembimbiliya liokuti: “Ku ka kolele olosoma. Ku ka kolele omunu ukuasitu omo kokuaye ka kuli ekuatiso.”—Osa. 146:3.
Oku kuata ukũlĩhĩso wa suapo Wondaka ya Suku loku kapako alungulo alio, ci tu kuatisa oku yuvula ovisimĩlo viuhembi vina vi konyuisa onjongole yetu yoku pandikisa. (Va Efe. 4:13, 14; Va Hev. 6:19) Oco tu lipongiyile alambalalo, tu sukila oku pitisa kovaso oku tanga Embimbiliya eteke leteke kuenda elilongiso lio pokolika. (Va Hev. 4:12) Yilo, oyo otembo yoku vokiya ukũlĩhĩso wetu kuenda oku pamisa ekolelo lietu. Manji wa kapiwile vokayike likaliaye wa popia hati: “Ndi vetiya omunu lomunu oku sanjukila aliangiliyo osi espiritu tua siata oku tambula, momo ka tua kũlĩhĩle ndomo tu ka kuatisiwa lao kovaso yoloneke.” Ocili okuti, nda tua tanga Ondaka ya Suku kumue lalivulu a siata oku eciwa lukuenje wa kolelua, koloneke viohali, espiritu sandu li ka ‘tu ivaluisa’ ovina viosi tua lilongisa.—Yoa. 14:26.
Va Yovuiwa
Ravesiake wa yonguile oku kokela usumba va Yudea. Eye wa popia hati: “Kaliye liyekela la cime cange, Soma ya Asuria, kuenje ndu kuiha olohulukãi vivali viotuvalu, nda ove o tẽla oku sanga alume va endelako. O tela ndati oku tamalala la kesongo umuamue wopovakuenje vaño va cime cange?” (2 Olos. 18:23, 24) Vovisimĩlo viomanu, Hesekiya kumue la va Isareli ka va kuatele ongusu yoku tamãlala lolohoka via va Asuria.
Koloneke vilo, ovanyali va kasi ndu okuti va kuete unene walua, ca piãla enene eci va kuatisiwa Lolombiali. Eci oco ca pita luviali wungangala wo ko Alemanya, vokuenda Kuyaki Wavali Voluali Luosi. Ovo va yonguile oku kokisa usumba afendeli va Suku. Manji umue wa lombolola ndomo a tatiwa, eci a kala vokayike anyamo alua. Onjanja yimue, esualali limue lio pulisa ndoco: “Wa mola ndomo manji yene a pondiwa? Nye o lilongisilako?” Eye wa tambulula hati: “ ‘Ame Ndimbangi ya Yehova, kuenda ndi amamako oku u vumba. Esualali lio saluisa hati, ‘noke ove o ka kuamamo.’ ” Manji yetu wa amamako lekolelo, kuenje noke, esualali lia liwekapo oku u kokisa usumba. Nye ca kuatisa manji oku amamako lekolelo, ndaño wa tatiwa lãvi? Eye wa tambulula hati: “Onduko ya Yehova ocikolo ca pama, ukuesunga o tililamo ha koki.”—Olosap. 18:10.
Nda tua lekisa ekolelo liocili ku Yehova, eye o ka tu teyuila katutu osi a Satana ana a siata oku kuama oco a nyole uhayele wetu kespiritu. (Va Efe. 6:16) Tu sukila oku pinga ku Yehova vohutililo oco a tu kuatise oku pamisa ekolelo lietu. (Luka 17:5) Handi vali, tu sukila oku kuama olonumbi via siata oku eciwa lukuenje wa kolelua oco tu pamise ekolelo lietu. Eci tu tatiwa lãvi, tu pamisiwa poku ivaluka ohuminyo Yehova a ecele kuprofeto Esekiele eci a tumiwa oku eca esapulo komanu vakuavitima via siva. Yehova wo sapuila hati: “Hu sokisa lavo koku kevela lokumbinde. Hu sokisa ndutale koku kõla, ewe li sule. Ku ka va yokokele.” (Esek. 3:8, 9) Yehova o pondola oku tu kuatisa okuti tu kala ndutale ndeci a linga la Esekiele.
Tamãlala Lalambalalo
Ovanyali eci va limbuka okuti alambalalo avo ka a kuatele onima, va kuama olonjila vikuavo oco omunu a liwekepo oku vumba Suku. Eci oco Ravesiake a linga. Eye wa sapuila olonungi vio Yerusalãi hati: “Ca popia Soma ya Asuria ceci, hati, ‘Linali lame, . . . toke njiya siu tuala kofeka yimue ya lisoka lofeka yene, oyo ofeka yolomema lovinyu, ofeka yombolo loviumbo viayuva, ofeka yulela wasetona lowiki. Oco vu kala lomuenyo, okufa mbu.’ ” (2 Olos. 18:31, 32) Elaleko lioku lia ombolo lokunyua ovinyu, lia molehele ndu okuti liwa komanu vana va kala vokati kolupale!
Elaleko liaco lia lingiwa locimãho coku honguisa ekolelo liomisionaliu yimue ya kala vokayike. Eye vo sapuila okuti wa laikele oku tunda vokayike ha tambula “onjo ya posoka” muna muli “ocumbo ca fina,” vokuenda kuolosãi epandu oco a sokolole ciwa kondaka yaco. Manji wa amamako lekolelo kuenda ka liwekelepo oku kuama olonumbi Viembimbiliya. Nye co kuatisa? Eye wa lombolola hati: “Nda kolelele okuti Usoma wa Suku, owo weca elavoko liwa. . . . Ekolelo liange lia pamisiwa lukũlĩhiso wusoma wa Suku, loku kolela okuti usoma waco wocili muẽle. Lalimue eteke nda kuatele atatahãi, kuenda eci oco ca ñuatisa oku amamako lekolelo.”
Tua kolela hẽ okuti Usoma wa Suku wocili? Avirahama, upostolo Paulu, kuenda Yesu, va tamãlala lalambalalo omo va kolelele Kusoma wa Suku. (Va Fil. 3:13, 14; Va Hev. 11:8-10; 12:2) Nda etu tua pitisa kovaso Usoma, loku sokolola asumũlũho owo u ka nena, tu pondola oku tamãlala lalambalalo loku yuvula oku kuata esanju vokatembo kamue.—2 Va Kor. 4:16-18.
Yehova Lalimue Eteke a ka tu Yanduluka
Ndaño okuti Ravesiake wa likolisililako oku konyuisa va Yudea, Hesekiya kuenda omanu vaye, va amamako oku kolela Yehova. (2 Olos. 19:15, 19; Isa. 37:5-7) Yehova wa tambulula ohutililo yavo poku tuma ungelo umosi lika wa ponda 185.000 kasualali vocilombo ca va Asuria vuteke umuamue. Eci pa pita eteke, Senakeriva wa tiukila kombala yaye ko Ninivei, kuna kua supile lika asualali va ñami ñami.—2 Olos. 19:35, 36.
Ocili okuti, Yehova ka ivalako vana va kolela kokuaye. Ulandu wa vamanji alume lakãi vana va tamãlala lalambalalo koloneke vilo, u lekisa ocili colondaka evi. Eli olio esunga lieci Isietu wokilu a tu likuminyila hati: “Ame Yehova, Suku yove, hu kuata peka liondio. Ame muẽle mopia love siti, Ku ka kuate usumba, hu kuatisa.”—Isa. 41:13.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Onduko “Ravesiake” ya kala onduko yesualali lia kemãla ko Asuria. Onduko yaye yocili ka ya tukuiwile vulandu owu.
[Elitalatu kemẽla 13]
Ci pitahãla 30 kolonjanja, Embimbiliya li lekisa okuti Yehova o sapuila afendeli vaye hati: “Ku ka kuate usumba”
[Elitalatu kemẽla 12]
Atutu a Ravesiake a lisoka ndati latutu ovanyali vafendeli va Suku koloneke vilo?
[Elitalatu kemẽla 15]
Oku kuata ukamba wocili la Yehova ci tu kuatisa oku pandikisa lalambalalo