Kuama Ongangu ya Yesu Yoku Lavulula
“Lavululi kuenda likutilili.”—MAT. 26:41.
O TAMBULULA NDATI?
Olohutililo vietu vi lekisa ndati okuti tu kasi oku lavulula?
Tu lekisa ndati okuti tu kasi oku lavulula poku linga upange woku kunda?
Momo lie ci kuetele esilivilo oku lavulula poku liyaka lovitangi, kuenda tu ci linga ndati?
1, 2. (a) Apulilo api tu sukila oku linga atiamẽla kongangu ya Yesu yoku lavulula? (b) Anga hẽ omanu ka va lipuile va pondola oku kuama ongangu ya Yesu yoku lavulula? Tukula ocindekaise cimue.
OVE pamue o lipula ndoco: ‘Anga hẽ, ndi pondola oku kuama ongangu ya Yesu yoku lavulula? Pamue osima okuti, ku pondola oku ci linga, momo, Yesu wa kala omunu umue wa lipua! Eye wa kũlĩhĩle ovina via laikele oku iya kovaso—yoloneke! Anga hẽ, wa sukilile vali oku lavulula?’ (Mat. 24:37-39; Va Hev. 4:15) Tu konomuisi apulilo aco, oco tu limbuke ndomo oku lavulula ku kuete esilivilo.
2 Anga hẽ, omanu ka va lipuile va pondola oku kuama ongangu ya Yesu? Va pondola oku ci linga, poku kapako ovina a longisa, loku kuama ongangu yaye. Sokolola ndomo omunu a longisiwa uloño woku imba ovisongo lohonji. Ndaño okuti ka tẽla oku asa ciwa lohonji, eye o seteka oku imba ovisongo. Pole, oco a tẽlise ocimãho caye, o lilongisa uloño waco lomunu umue wa loñoloha. Ondonge yi sukila oku lavulula ndomo ulongisi waye a talama loku kuata ohonji osimbu a imba ovisongo. Vokuenda kuotembo, o lilongisa oku nãla olusipa luohonji, loku lavulula oku ku tundilila ofela oco usongo ka u ka ponye. Nda ondonge ya likolisilako oku setukula ndomo ulongisi waye a imba ovisongo, yi ka tẽlavo oku imba ciwa ovisongo lohonji. Etu Tuakristão tu sukila oku pokola kalongiso a Yesu, loku kuama ongangu yaye ya lipua.
3. (a) Yesu wa lekisa ndati okuti tu sukila oku lavulula? (b) Nye tu konomuisa vocipama cilo?
3 Nye ci popiwa catiamẽla koku lavulula? Anga hẽ Yesu wa lekisa ocituwa caco? Ocili okuti, Yesu wa lavulula. Kuteke wa sulako palo posi, wa vetiya olondonge viaye hati: “lavululi kumue lame.” Noke, wa amisako hati: “Lavululi kuenda likutilili okuti, eyonjo ka liu sangi.” (Mat. 26:38, 41) Eci Yesu a kala palo posi, wa lavulula olonjanja viosi, ca piãla enene osimbu a talisiwa ohali momo wa yonguile oku pamisa ukamba waye la Isiaye wokilu. Eye wa kũlĩhĩle okuti, olondonge viaye ka via sukilile lika oku lavulula kepuluvi—liaco, pole, via sukilile oku ci linga kovaso yoloneke. Omo liaco, tu konomuisi esunga lieci Yesu a tu vetiyila oku lavulula. Noke tu konomuisavo olonjila vi tu kuatisa oku kuama ongangu ya Yesu yoku lavulula eteke leteke.
ESUNGA LIECI YESU A YONGUILA OKUTI, TU LAVULULA
4. Elitokeko lipi li kasi pokati kovina ka tua kũlĩhĩle viya kovaso yoloneke, loku lavulula?
4 Yesu o yongola okuti, tu amamako oku lavulula omo liovina ka tua kũlĩhĩle vi keya kovaso yoloneke, levi tua kũlĩha. Anga hẽ eci Yesu a kala palo posi, wa kũlĩhĩle ovina viosi via laikele oku iya kovaso yoloneke? Ka kũlĩhĩle ovina viosi, momo wa popia hati: “Eteke liaco [lowola] yaco lomue wa yi kũlĩha, ndaño ovangelo vokilu, ndaño Omõla, te Isia lika.” (Mat. 24:36) Eci ‘Omõla wa Suku,’ a kala palo posi, ka kũlĩhĩle otembo esulilo lioluali lulo lia laikele oku iya. Nye ci popiwa catimẽla koloneke vilo? Anga hẽ tua kũlĩha ovina vi keya kovaso yoloneke? Ka tua kũlĩhĩle otembo Yehova a ka tuma Omõlaye oco a kundule oluali lulo lua vĩha! Omo okuti, ka tua kũlĩhĩle otembo yaco, anga hẽ ka tu sukila oku lavulula? Omo okuti, Yesu wa popia hati, esulilo lioluali lulo liya ocipikipiki, tu sukila oku lavulula.—Tanga Mateo 24:43.
5, 6. Ukũlĩhĩso wetu wovina vi keya kovaso, loku tẽlisiwa kuocipango ca Suku, u tu kuatisa ndati oku lavulula? (b) Momo lie oku kuata ukũlĩhĩso wovina viatiamẽla ku Satana ci tu vetiyila oku lavulula?
5 Yesu wa kũlĩhĩle ovina vialua via laikele oku iya kovaso yoloneke, okuti, omanu vakuavo ka va vi kũlĩhĩle. Ndaño ka tu kuete ukũlĩhĩso walua ndowu wa Yesu, tu eca olopandu kokuaye, momo tua kũlĩha ovina vialua viatiamẽla Kusoma wa Suku, kuenda evi Usoma waco u ka linga kovaso yoloneke. Anga hẽ poku enda kosikola, kupange woku sanda eteku, poku kunda olondaka viwa vocikanjo, kua siatele oku limbuka ndomo omanu va kasi vowelema wespiritu? Kuli esunga lieci tu sukilila oku lavulula. Tu sukila oku sandiliya apuluvi oku kundila omanu ovina viatiamẽla Kusoma wa Suku, ndeci Yesu a linga. Apuluvi aco, a kuete esilivilo lia velapo. Omo liaco, ka tu yongola oku pesila otembo kovina ka vi kuete esilivilo, momo omuenyo womanu u kasi kohele!—1 Tim. 4:16.
6 Yesu wa kũlĩhĩlevo ocina cikuavo co vetiya oku amamako oku lavulula. Eye wa kũlĩhĩle okuti, Satana wa nõlapo oku u seteka, loku u lambalala kuenda oku nyõla ekolelo liaye. Satana wa ‘sandiliya epuluvi likuavo’ lioku seteka Yesu. (Luka 4:13) Yesu lalimue eteke a liwekelepo oku lavulula. Eye wa lipongiyile ciwa, oco a tamalãle koloseteko, kayonjo, lukuse, kuenda kelambalalo. Anga hẽ ka tu sukila oku lipongiya ndeci Yesu a linga? Tua kũlĩha okuti, Satana “o ñuala ñuala ndohosi yi koma oku sandiliya u a lia.” Eli olio esunga lieci Akristão vosi va sukilila oku ‘lunguka loku lavulula.’ (1 Pet. 5:8) Tu ci linga ndati?
NDOMO TU LAVULULA VOLOHUTILILO
7, 8. Elungulo lipi Yesu a eca liatiamẽla kohutililo, kuenda ongangu yipi a tu sila?
7 Embimbiliya li lekisa elitokeko li kasi pokati koku lavulula konepa yespiritu, loku linga olohutililo. (Va Kol. 4:2; 1 Pet. 4:7) Yesu noke yoku sapuila olondonge viaye okuti via sukilile oku lavulula kumue laye, wa popia hati: “Lavululi kuenda likutilili okuti eyonjo ka liu sangi.” (Mat. 26:41) Anga hẽ elungulo liaco wa li tiamisilile lika kolondonge vina a kala lavio eci a liyaka lovitangi? Sio, vosi yetu tu sukila oku kapako elungulo lia Yesu kovina tu linga oloneke viosi.
8 Yesu wa tu sila ongangu yiwa yoku likutilila. Ivaluka okuti, eye wa pita uteke wosi oku likutilila ku Isiaye. Tu konomuisi ulandu waco. (Tanga Luka 6:12, 13.) Kotembo yonjovo, citava okuti, Yesu wa kala ocipepi lolupale luo Kafarenau. Eci ekumbi lia kala oku iñila, Yesu wa talama komunda oku tala o Kalunga ko Galilea. Osimbu posi pa kala oku iya owelema, citava okuti, wa mola ocinyi colondiyelo volupale luo Kafarenau, kuenda vovaimbo a kala ocipepi. Eci a kala oku likutilila ku Yehova, wa tiamisila lika utima kohutililo yaye. Ndaño— wa pita olowola—vialua loku likutilila, pole, ka ecelele okuti, ovina vimue ndeci: Ocinyi colondiyelo, owi wosãi, ocinyi colombungululu ale oku liyula kuovinyama ku u tateka oku likutilila. Olohutililo viaye, via situlula onjila alaikele oku kuama kumue lolondonge viaye visoka 12. Tu pondola oku sokolola ndomo Yesu a likutilila ku Isiaye poku pinga kokuaye olonumbi lolondunge, oco a kuatise olondonge viaye.
9. Ongangu ya Yesu yoku likutilila uteke wosi, yi tu longisa nye?
9 Ongangu ya Yesu, yi tu longisa nye? Anga hẽ eci ci lekisa okuti, tu sukila oku pita olowola vialua loku likutilila? Sio, momo wa kũlĩhĩle ekalo liolondonge viaye poku popia hati: “Utima u kasi lombili puãi etimba lia leñela.” (Mat. 26:41) Omo liaco, tu pondolavo oku kuama ongangu ya Yesu. Osimbu ka tua nõlele onjila tu kuama oco tu tetulule ocitangi cimue ci seteka ekolelo lietu, leli liepata, ale lia vamanji, tua siata hẽ oku pinga ekuatiso ku Yehova? Tua siata hẽ oku kongela vamanji volohutililo vietu? Tu kuete hẽ ocituwa coku likutilila lutima wosi okuti ka tu pitulula lika olondaka vimuamue? Ivaluka okuti, Yesu wa velisilepo ukamba a kuata la Isiaye poku sapela laye pokolika. Koloneke vilo, ca leluka oku ivalako ovina vi kuete esilivilo, omo liasakalalo kuenda ovitangi vikuavo violuali. Pole, nda tu likolisilako oku likutilila, tu lavulula konepa yespiritu. (Mat. 6:6, 7) Tu pondola oku pamisa ukamba wetu la Yehova poku linga ovina a sole, kuenda oku yuvula ovina a nyale —Osa. 25:14.
NDOMO TU LAVULULA KUPANGE WOKU KUNDA
10. Ongangu Yesu a lekisa yoku sanda epuluvi lioku kundila omanu, yi tu longisa nye?
10 Yesu wa lavulula poku linga upange Yehova o tumĩle. Kuli ovopange amue a siata oku vetiya olonalavayi oku sima okuti, ka a koki ovitangi. Ndeci tu sukila oku lavulula poku linga ovopange alua, cimuamue haico tu sukila oku linga kupange wetu woku kunda. Yesu wa lavulula poku sandiliya apuluvi oku kundila omanu olondaka viwa viusoma. Onjanja yimue, eci Yesu kumue lolondonge viaye va pita volupale luo Sukare, noke lioku pita omẽle yosi loku linga ungende, olondonge via endele oku ka landa okulia. Osimbu Yesu a kala oku puyuka pocisimo ocipepi lolupale, wa lavulula, kuenda wa sandiliya epuluvi lioku kunda olondaka viwa. Noke ukãi umue u Samariya weya oku tapa ovava. Yesu ka nõlelepo oku puyuka. Citava okuti, nda wa kuata ocisimĩlo coku yuvula oku sapela lomanu. Pole, wa sapela lukãi waco, kuenje, ombangulo yaco, ya vetiya omanu valua va kala volupale luaco . (Yoa. 4:4-26, 39-42) Anga hẽ tu pondola oku kuama ongangu ya Yesu yoku lavulula, poku sandiliya epuluvi lioku kundila olondaka viwa komanu tua siata oku li sanga lavo?
11, 12. (a) Yesu wa tambulula ndati omanu vana va yonguile oku u tateka oku linga upange waye? (b) Yesu wa lekisa ndati esunguluko kupange waye?
11 Olonjanja vimue, omanu va enda oku sanda epuluvi lioku tateka Yesu kupange waye woku kunda. Eci Yesu a kala ko Kafarinau, owiñi wa komohẽle calua, poku mola ovikomo a linga, vioku sakula omanu, kuenje va yonguile okuti, o kala pokati kavo. Omanu vaco, va kuata ocisimĩlo ca sunguluka. Pole, Yesu ka kundilile lika vana va kala volupale lumuamue, momo wa kuata ocikele coku kundila ‘olomeme via nyelẽla viepata lia va Isareli.’ (Mat. 15:24) Omo liaco, Yesu wa sapuila omanu hati: “Ñuete ocikundi coku kundila ondaka yiwa yusoma wa Suku vovaimbo akuavo, momo eci oco nda tumilua.” (Luka 4:40-44) Yesu wa tiamisilile lika utima waye kupange woku kunda. Eye ka ecelele okuti cimue ci tateka upange waye.
12 Anga hẽ Yesu wa pesila lika otembo kupange woku kunda okuti ka kuatele vali epuluvi lioku linga ovina vikuavo? Eye hẽ wa litumbikile lika kupange woku kunda okuti ka kuatele vali otembo yoku kuatisa epata? Sio, Yesu wa tu sila ongangu yoku lekisa esunguluko. Eye wa solele ovina vi nena esanju, poku sokiya otembo yoku kala lakamba. Yesu wa kapeleko epata, poku lekisa kokuavo ohenda, loku tetulula ovitangi, kuenda wa lekisa ocisola komãla vatito.—Tanga Marko 10:13-16.
13. Tu kuama ndati ongangu ya Yesu yoku lavulula loku lekisa esunguluko poku kundila omanu esapulo Liusoma?
13 Tu lekisa ndati esunguluko, osimbu tu li kolisilako oku kuama ongangu ya Yesu yoku lavulula? Ka tu ka eceleli okuti, asakalalo oluali lulo a tu tateka oku linga upange woku kunda. Citava okuti, akamba lepata lietu, va tu tateka oku linga upange woku kunda, poku tu vetiyila lika koku sandiliya ovina viwa komuenyo. Pole, nda tua kuama ongangu ya Yesu, tu ka tenda upange woku kunda ndokulia. (Yoa. 4:34) Upange woku kunda, u tu pamisa kespiritu, kuenda u tu nenela esanju. Omo liaco, ka tu ka lilekisi ndavakuesunga, kuenda ka tu ka kuati ocituwa coku yuvula akamba. Omo okuti tuafendeli va ‘Suku yesanju,’ tu sukila oku lekisa esanju, ndeci Yesu a linga.—1 Tim. 1:11.
NDOMO TU LAVULULA POKU LIYAKA LOVITANGI
14. Ocituwa cipi tu sukila oku yuvula poku liyaka lovitangi, kuenda momo lie?
14 Ndomo tua ci konomuisa vovinimbu viatete, Yesu o tu vetiya oku lavulula poku liyaka lovitangi. (Tanga Marko 14:37.) Tu sukila oku kuama ongangu ya Yesu poku liyaka lovitangi. Omanu vamue, poku liyaka lovitangi va siata oku ivalako ocina cimue ci kuete esilivilo ca tukuiwa olonjanja vivali kelivulu Liolosapo, kuna tu tanga ndoco: “Kuli onjila yimue yi mõleha komunu okuti ya suñama, [pole, esulilo] liayo . . . onjila [ya loña] kokufa.” (Olosapo 14:12; 16:25) Nda tua kolela kolondunge vietu muẽle poku liyaka lovitangi, tu kapa kohele ekalo lietu kespiritu leli lia vangandietu.
15. Omo liovitangi via siata koloneke vilo, eyonjo lipi pamue usongui wepata a liyaka lalio?
15 Citava okuti, usongui wepata o liyaka lovitangi vioku sanga ovina vioku kuatisa ‘vakuepata liaye.’ (1 Tim. 5:8) Pamue o setekiwa oku talavaya kupange umue u tateka oku endaenda kolohongele, oku linga efendelo liepata, kuenda kupange woku kunda. Nda eye o kolela kolondunge viomanu, o ka sima okuti, upange waco wa sunguluka. Kuenje, o hongua, ale o fa kespiritu. Oku pokola kelungulo li sangiwa kelivulu Liolosapo 3:5, 6, ci kuete esilivilo lialua! Salomone wa popia hati: “Kolela Yehova lutima wove wosi. Ku ka tiamẽle kolondunge viove muẽle. U sumbila kolongenda viove viosi, kuenje eye o suñamisa olonjila viove.”
16. (a) Ongangu yipi Yesu a tu sila yoku kolela ku Yehova, okuti ka kolelele kolondunge viaye muẽle? (b) Ndamupi asongui valua vepata va siata oku kuama ongangu ya Yesu yoku kolela ku Yehova poku liyaka lovitangi?
16 Eci Yesu a liyaka lovitangi, ka kolelele kolondunge viaye muẽle. Sokolola ondaka eyi! Eci Yesu a kala palo posi, ka kolelele kolondunge viaye muẽle, poku tetulula ovitangi. Eci Satana o seteka olonjanja vialua, Yesu wo tambulula hati: “Ca sonehiwa.” (Mat. 4:4, 7, 10) Eye wa kolelele ku Isiaye ukualondunge, oco a yule ayonjo, kuenda wa lekisa umbombe una Satana ka kuatele. Anga hẽ tu pondola oku kuama ongangu ya Yesu? Usongui wepata una o kuama ongangu ya Yesu yoku lavulula, eci a liyaka lovitangi, ecelela oku songuiwa Londaka ya Suku. Voluali luosi, asongui valua vepata, va siata oku kuama ongangu ya Yesu. Va pitisa kovaso Usoma wa Suku, lefendelo liocili, kuenda va yuvula oku sakalala lika lovokuasi. Pole, va siata oku tẽlisa ocikele cavo coku tekula epata. Yehova wa siata oku sumũlũisa alikolisilo avo oku sandiliya ovina va sukila, ndomo ca lekisiwa Vondaka yaye.—Mat. 6:33.
17. Nye ci ku vetiya oku kuama ongangu ya Yesu yoku lavulula?
17 Yesu wa tu sila ongangu yiwa yoku lavulula. Ongangu yaye yi tu kuatisa kuenda yi popela omuenyo wetu. Satana o yongola oku nyõla ekolelo lefendelo lietu okuti, ka tu lavulula kespiritu, kuenje tu yapuisiwa. (1 Va Tes. 5:6) Ku ka ecelele oku yapuisiwa la Satana! Amamako oku lavulula ndeci Yesu a linga, poku likutilila, oku lekisa ombili kupange woku kunda, kuenda poku liyaka lovitangi. Nda wa ci linga, o kuata esanju komuenyo cilo osimbu o lavoka esulilo lioluali lulo. Nda wa amamako oku lavulula, eci Yesu a ka nyõla oluali lulo, o ka ku sanga okuti, o kasi oku linga ocipango ca Yehova, Isiaye. Kuenje, o ka tambula sumũlũho alua omo lioku amamako lekolelo!—Esit. 16:15.
[Elitalatu kemẽla 6]
Yesu wa kundila ukãi umue wa kala pocisimo covava. Apuluvi api o kuete oku kundila omanu eteke leteke?
[Elitalatu kemẽla 7]
Oku kuatisa epata liove konepa yespiritu ci lekisa okuti, o kasi oku lavulula