Kuata Ovisimĩlo Via Sunguluka Eci Olohuela Viove vi Kala Kohele
“Mopia lava va [kuele, pole], hameko ndi ci popia, te Ñala.”—1 VA KOR. 7:10.
O TẼLA OKU LOMBOLOLA?
Suku o tokekisa ndati ulume lukãi volohuela?
Akulu vekongelo va kuatisa ndati vamanji vana va kuete ovitangi volohuela?
Tu tenda ndati olohuela?
1. Akristão va tenda ndati olohuela, kuenda momo lie?
AKRISTÃO poku tokekisa olohuela, va linga ohuminyo yocikele cavo kovaso a Suku, kuenda ka va tendi ohuminyo yaco ndocina cimue ka ci kuete esilivilo. (Uku. 5:4-6) Omo okuti Yehova eye Usovoli wolohuela, ‘o kapa ulume lukãi kokanga yimuamue’ poku tokekisa olohuela viavo. (Mar. 10:9) Suku wa velisapo olohuela vina vi li kuata lovihandeleko via kapiwa lombiali yofeka. Ci kale okuti, otembo omanu vamue va tokekisa olohuela viavo va kala ale Akristão vocili ale sio, va sukila oku tenda olohuela ndeci Yehova a vi tenda.
2. Apulilo api tu konomuisa vocipama cilo?
2 Nda volohuela muli ekalo liwa, ci nena esanju lialua kolohueli. Pole, nda olohuela vi kasi kohele, nye ci sukila oku lingiwa? Eci olohuela vi hongua, citava hẽ okuti vi pamisiwa? Nye ci pondola oku kuatisa olohueli oku kuata ombembua?
ANGA HẼ O KA KUATA ESANJU VOLOHUELA ALE SIO?
3, 4. Nda manji umue ka nõla ciwa omunu a yongola oku tokekisa laye olohuela nye ci ka pita laye?
3 Nda Akristão olohuela viavo vi kasi ciwa, va kuata esanju, kuenda ci sivaya Yehova. Pole, nda volohuela muli ovitangi, ci koka esumuo. Ukristão una o yongola oku kuela, o sukila oku kapako olonumbi via Suku oco olohuela viaye vi kale ciwa. Pole, nda manji umue ka nõla lutate omunu a yongola oku tokekisa laye olohuela, o ka kuata ovitangi kuenda esumuo. Amalẽhe vamue va siata oku fetika oku namulãla osimbu handi ka va lipongiyile oco va tẽlise ovikele viatiamẽla komuenyo wolohuela. Vakuavo va siata oku sandiliya vo Internet omunu va yongola oku kuela, okuti, ka va kũlĩhĩsa vali lutate, kuenje, va kuata ovitangi volohuela viavo. Vakuavo, osimbu va kasi oku namulãla, va linga ekandu linene, kuenje, noke yoku kuela, ka va lisumbila pokati.
4 Vamanji vana ka va ‘kuelela vu Ñala,’ va siata oku liyaka lovitangi vialua omo olohueli viavo ka vi fendela Yehova. (1 Va Kor. 7:39) Nda o kasi oku liyaka locitangi caco, pinga ongecelo ku Suku kuenda ekuatiso liaye. Ivaluka okuti, Suku ka mãliko ovitangi vi tunda kakandu omunu a linga kosimbu, pole, o kuatisa vana va likekembela oco va tẽle oku liyaka lovitangi viaco. (Osa. 130:1-4) Omo liaco, likolisilako oku linga ovina via sunguluka cilo, oco ‘Yehova a kale esanju liove kuenda ongusu yove otembo ka yi pui.’—Neh. 8:10.
CECI OLOHUELA VI KALA KOHELE
5. Ovisimĩlo vipi ka via sungulukile olohueli vina vi liyaka lovitangi vi sukila oku yuvula?
5 Vana va kasi oku liyaka lovitangi volohuela, pamue va lipula ndoco: ‘Ndi pondola hẽ oku popela olohuela viange? Nda nda nõlele omunu ukuavo oco ndi tokekise laye olohuela, nda nda kuata esanju!’ Omanu vaco pamue va popia ndoco: ‘Avoyo we! Hĩse oku litepa lohueli yange!’ Momo lie si linyãlela laye? Omo okuti ka kuli onumbi Yembimbiliya yecelela oku linyãla lohueli yange, momo lie si litepela laye oco ndi kuate esanju?’ Ukristão o sukila oku yuvula ovisimĩlo viaco, poku likolisilako oku pokola kolonumbi via Suku.
6. Lombolola olondaka Yesu a popia vi sangiwa kelivulu lia Mateo 19:9.
6 Nda manji umue wa linyãla lohueli yaye, citava okuti ka kuela vali, nda oku linyãla kuaco ka ku kuete onumbi Yovisonehua. Momo Yesu wa popia hati: “Wosi o nyãla ukãi waye, nda halondaka yoku pekelisako, kuenje o kuela ukãi ukuavo, o linga ukahonga. Lu o kuela ukãi wa nyãliwa layevo o linga ukahonga.” (Mat. 19:9.) Vondaka ‘ukahokolo’ ya tukuiwa vocinimbu eci, mua kongela ukahonga, kuenda akandu akuavo anene atiamẽla koku lipekela. Omo liaco, omunu una va lueyela, o sukila oku likutilila oco a yuvule ovisimĩlo vioku linyãla lohueli yaye.
7. Nda vamanji vamue va fetika oku kuata ovitangi volohuela viavo, omanu va pondola oku sima nye?
7 Nda umue pokati kolohueli wa hongua kespiritu, olohuela viavo vi nyolẽha. Upostolo Paulu wa pula hati: “Nda [ulume] ka tẽla oku songuila onjo yaye, o lava ndati ekongelo lia Suku?” (1 Tim. 3:5) Nda vamanji vamue va fetika oku kuata ovitangi volohuela viavo, omanu va pondola oku sima okuti, ka va kapeleko ovina va siata oku kunda.—Rom. 2:21-24.
8. Nye ca siata oku vetiya olohueli vimue oku nõlapo oku litepa?
8 Nda vamanji vamue va yongola oku tepa olohuela viavo, pole, ka pali onumbi Yovisonehua yecelela oku ci linga, ci lekisa okuti, ka va kuete ekalo liwa kespiritu. Momo ka va kapeleko olonumbi Viovisonehua. Pole, nda va ‘kolela Yehova lutima wavo wosi,’ va likolisilako oku yuvula ovitangi vi nyõla olohuela viavo.—Tanga Olosapo 3:5, 6.
9. Vamanji vamue va siata oku tambula ndati asumũlũho omo lioku teyuila olohuela viavo?
9 Vamanji vana va simĩle okuti, va ka kuata ovitangi volohuela viavo, noke va yula ovitangi viaco. Omo liaco, Akristão vana va likolisilako oku yula ovitangi, va siata oku tambula asumũlũho alua. Sokolola onima vamanji vana okuti, olohueli viavo havakuetavoko va pondola oku kuata. Upostolo Petulu wa soneha ndoco: “Ene akãi, pokoli ku vaveyene okuti vamue ndaño ka va tava kondaka yi popiwa, va kokiwa lovilinga viakãi vavo, eci va mola ovilinga viavo viesunga lesumbilo.” (1 Pet. 3:1, 2, NW) Omo liovituwa viwa vamanji va siata oku lekisa, olohueli viavo okuti havakuetavoko, via linga Akristão! Oku teyuila olohuela, ku eca esivayo ku Suku, ci nena asumũlũho kulume lukãi waye, kuenda komãla vavo.
10, 11. Ovitangi vipi vi pondola oku iya noke yolohuela, pole, nye Ukristão a sukila oku kolela?
10 Vamanji vana ka va kuelele, va nõlapo oku tokekisa lika olohuela viavo Lakristão vocili, omo lionjongole yoku sanjuisa Yehova. Pamue, noke yolohuela, va pita lovitangi vimue ka va lavokaile. Citava okuti, umue pokati kolohueli, o fetika oku koka ovitangi vi sumuisa ohueli yaye. Vamue noke yolohuela viavo, citava okuti umue pokati kavo o liwekapo upange woku kunda. Manji umue o tukuiwa hati, Linda,a wa pita locitangi caco. Ndaño okuti, wa kuatele ombili kupange woku kunda, noke wa limbuka okuti, ulume waye wa linga ekandu linene, kuenje, wa tundisiwa vekongelo. Nda manji umue wa limbuka okuti olohuela viaye vi kuete ovitangi, nye a sukila oku linga?
11 Pamue o lipula ndoco: ‘Ndi pondola hẽ oku popela olohuela viange ndaño lovitangi?’ Lomue oku nõlelako eci o sukila oku linga. Eli olio esunga lieci o sukilila oku popela olohuela viove vi kasi kohele. Ohueli yina ya sumbila Suku, yi pandikisa kovitangi vi kasi volohuela oco yi kuate utima wa yela kovaso aye. (Tanga 1 Petulu 2:19, 20.) Yehova wa siata oku kuatisa Londaka yaye Ukristão una o likolisilako oku pamisa olohuela viaye.
OVO VA PONDOLA OKU KU KUATISA
12. Nda tua sandiliya ekuatiso, akulu vekongelo va ka tu tenda ndati?
12 Nda o liyaka lovitangi volohuela viove, ku ka kuate ohele yoku sandiliya ekuatiso ku Vamanji va pama kespiritu. Omo okuti akulu vekongelo ovo angombo va lava ocunda, va pondola oku ku kuatisa lalungulo a sangiwa Vovisonehua. (Ovil. 20:28; Tia. 5:14, 15) Ku ka sime okuti nda ove kumue lohueli yove wa sandiliyi ekuatiso kakulu vekongelo, ovo ka va ka lekisa esumbilo kokuene omo liovitangi vu kuete. Osimbu vu likolisilako oku sanjuisa Suku, ocisola akulu vekongelo va ku kueteli, ci li vokiya.
13. Elungulo lipi li sangiwa kelivulu lia 1 Va Korindo 7:10-16?
13 Nda manji umue okuti, ohueli yaye yatiamẽla ketavo likuavo, kuenje, o pinga ekuatiso kakulu vekongelo, ovo va sukila oku tiamisila elungulo liavo volondaka via Paulu wa popia hati: “Mopia lava va [kuele] ale, puãi hameko ndi ci popia, te Ñala, okuti ukãi ka ka [siepo] veyaye. Nda [wo siapo], ka ka kuele [vali te wa linãlisa] la veyaye. Haico ulume, ka ka nyãle ukãi waye. . . . Ove ukãi wa kũlĩha ndati nda o popela veyove? Love wulume, wa kũlĩha ndati nda o popela ukãi wove?” (1 Va Kor. 7:10-16) Eci ohueli yina okuti hokuetavoko yi fetika oku lilongisa Embimbiliya, ci nena esanju lialua!
14, 15. Nda Ukristão o fetika oku kuata ovisimĩlo vioku litepa lohueli yaye, momo lie a sukilila oku kũlĩhĩsa ondaka yaco lumbombe?
14 Nye ci pondola oku vetiya ukãi Ukristão oku ‘siapo’ ulume waye? Vamanji vamue akãi va siata oku litepa lalume vavo omo ka va siatele oku kuatisiwa. Vakuavo va siata oku litepa lolohueli viavo omo lioku tipuiwa, ale oku kapa kohele ekalo liavo kespiritu.
15 Omunu eye o nõla nda o litepa lohueli yaye, ale sio. Omo liaco, Ukristão o sukila oku likutilila lumbombe poku kũlĩhĩsa ondaka yaco. Anga hẽ omunu una okuti hokuetavoko eye lika o pondola oku nyõla ekolelo liohueli yaye ukuetavo? Ale nda Ukristão ka lingi elilongiso Liembimbiliya, ka endaenda kolohongele, kuenda kupange woku kunda, o pondola oku nyõla ekalo liaye kespiritu?
16. Nye ci kuatisa Ukristão oku yuvula oku linyãla lohueli yaye?
16 Ukamba tu kuete la Suku, kuenda ombanjaile yolohuela ya tunda kokuaye, owo u tu vetiya oku yuvula oku kuata ovisimĩlo vioku linyãla lohueli yetu. Omo okuti tuafendeli va Yehova, tua velisapo oku sivaya onduko yaye yi kola. Omo liaco, tu yuvuli ocisimĩlo coku siapo ohueli yetu, lonjongole yoku kuela omunu ukuavo.—Yer. 17:9; Mal. 2:13-16.
17. Kovina vipi tu pondola oku popia tuti, Akristão vana va kuele, Suku wa va kovongela ombembua?
17 Ukristão una okuti ohueli yaye hokuetavoko, o sukila oku likolisilako oku teyuila olohuela viaye. Nda manji umue o teyuila olohuela viaye, pole, ohueli yaye una hokuetavoko ka yi tava oku kala pamosi, manji yaco ka kuata eko. Upostolo Paulu wa soneha ndoco: “Nda omunu hokuetavoko o yongola oku litepa lohueli yaye, a litepe. Ulume ukuetavo pamue ukãi, ka pandekiwile lovitangi viaco, momo Suku wa tu kovongela ombembua.”—1 Va Kor. 7:15, NW.b
KOLELA YEHOVA
18. Ndaño ka tu pondola oku popela olohuela vietu, onima yipi tu pondola oku tambula?
18 Nda o liyaka locitangi cimue volohuela, imba ovaso ku Yehova oco o kuate utõi woku ci tetulula, kuenda otembo yosi kolela kokuaye. (Tanga Osamo 27:14.) Kũlĩhĩsa ulandu wa manji Linda wa tukuiwa kefetikilo liocipama cilo. Ndaño wa pita anyamo alua loku teyuila olohuela viaye, pole, weya oku linyãla lohueli yaye. Anga hẽ wa pesela ño otembo yaye olivova? Eye wa popia hati: “Alikolisilo ange, a eca uvangi uwa komanu. Ndi kuete utima wa yela. Otembo nda liyaka lovitangi viaco, ya pamisa ekolelo liomõla wetu ukãi okuti, wa kula kespiritu, kuenje, cilo wa linga Ombangi ya Yehova.”
19. Nda omunu o likolisilako oku popela olohuela viaye, onima yipi a pondola oku kuata?
19 Manji umue ukãi o tukuiwa hati, Marilyn, wa kolelele okuti, Suku o sumũlũisa alikolisilo aye oku teyuila olohuela viaye. Eye wa popia hati: “Nda yonguile oku litepa lulume wange, momo wa liwekelepo oku ndi kuatisa, kuenda wa kapele kohele ekalo liange kespiritu. Ndaño ulume wange wa kala ukulu wekongelo, pole, noke wa fetika oku linga olomĩlu vimue ka via sungulukile. Noke, wa liwekapo oku endaenda kolohongele, kuenda oku sapela lame. Ocilunga cimue ca lingiwa lolongangala volupale luetu, ca ndi kokela ulema, kuenje, cilo nda siata oku endela komangu yalola. Noke, nda limbuka okuti, ndi kuetevo eko liovitangi tua kuata vonjo yetu. Kuenje, tua fetika vali oku sapela, oku linga elilongiso liepata, kuenda oku endaenda kolohongele. Akulu vekongelo va tu kuatisa locisola. Kuenje, tua fetika oku kuata esanju volohuela vietu. Vokuenda kuotembo, ulume wange wa tambula vali ovikele vekongelo. Ka ca lelukile oku liyaka lovitangi viaco, pole, tueya oku kuata esanju.”
20, 21. Nye tu sukila oku linga, oco tu teyuile olohuela vietu?
20 Ci kale ava ka va kuelele la vana va kuele, vosi yetu tu sukila oku kuata utõi, kuenda oku kolela Yehova. Nda tu fetika oku kuata ovitangi volohuela, tu sukila oku vi tetulula lonjanga, loku ivaluka okuti, vana va tokekisa olohuela viavo, ‘ka va lingi vali omanu vavali, pole, va linga omunu umuamue.’ (Mat. 19:6) Omo liaco, nda tua pandikisa lohueli yina okuti hokuetavoko, tu kuata esumũlũho lioku kuatisa ohueli yetu oku linga ufendeli wa Yehova.
21 Ndaño tua siata oku liyaka lovitangi volohuela, tu lekisi ovituwa viwa, oco tu ece uvangi komanu vana ka va fendela Yehova. Nda olohuela vietu vi kasi kohele, tu sukila oku likutilila lolupili poku tukula ocitangi caco, loku konomuisa lutate Ovisonehua, kuenda oku sandiliya ekuatiso kakulu vekongelo. Nda tua ci linga, tu sanjuisa Yehova Suku kovina viosi, kuenda tu sanjukila ombanjaile yolohuela ya tunda kokuaye.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Olonduko vimue via pongoluiwa.
b Tanga velivulo “Kali Vocisola ca Suku,” kamẽla 219-221.
[Etosi lia velapo kemẽla 10]
Akristão vana va yuvula oku litepa lolohueli viavo va kuata asumũlũho
[Etosi lia velapo kemẽla 12]
Kolela Yehova oco o kuate utõi
[Elitalatu kemẽla 9]
Yehova o sumũlũisa Akristão va likolisilako oku pamisa olohuela viavo
[Elitalatu kemẽla 11]
Vamanji vekongelo va pondola oku eca ekuatiso kespiritu kuenda elembeleko