“Lunguki Letumbisa Lia va Fariseo”
Yesu wa lungula olondonge viaye hati: “Lunguki letumbisa lia va Fariseo, [okuti,] ombambe.” (Luka 12:1) Kuli ulandu ukuavo u lekisa okuti, Yesu wa pisa “alongiso” a va Fariseo.—Mat. 16:12.
Olonjanja vimue, Embimbiliya li tiamisila “etumbisa” kevĩho. Ovituwa lalongiso a va Fariseo, via enda oku nyõla ovisimĩlo violonjeveleli viavo. Momo lie alongiso a va Fariseo a kokelele ohele?
1 Va Fariseo va enda oku lipanda vati, vakuesunga, kuenda ka va sumbilile omanu.
Yesu wa lekisa ndomo va kuatele ocituwa coku litenda okuti, vakuesunga poku ta olusapo hati: “U Fariseo wa talama, wa likutilila hati: ‘A Suku, ndi ku pandula omo sia sokele lomanu vakuavo, olondiandia, ka va sungulukile, vakahonga, pamue ndeci u ukuakutambula elisimu. Ndi likandangaya okulia luvali [vosemana,] ndukuakulumba onepa yekũi yovipako viange viosi.’ Puãi ukuakutambula elisimu wa talama okacinãla, ka petuile ovaso aye, puãi wa lipupola ponete kuenje wa likutilila hati: ‘A Suku, ndinge ohenda, ame ndukuakandu.’”—Luka 18:11-13.
Yesu wa sanjukila ocituwa coku liketisa ulume ukuakutambula elisimu a lekisa. Kuenje, wa popia hati: “Ndu sapuili siti, Eye wa lokila tupu konjo yaye wa tendiwa ndukuesunga, ukuavo [hayeko]. Momo wosi o liamisa kunene amisua kutito, puãi u o liamisa kutito amisua kunene.” (Luka 18:14) Ndaño ukuakutambula elisimu wa tendiwile ndondiandia, pole, Yesu wo tukula oco a kuatise olonjeveleli viaye. Vamue pokati ka vakuakutambula elisimu ndeci, Mateo la Sangeo, va linga olondonge via Yesu.
Nda tu sima okuti tua velapo vakuetu omo liongavelo yimue tua tambula ku Suku, kuenda ovikele vikuavo, nye tu sukila oku linga? Tu sukila oku yuvula ovisimĩlo viaco poku kapako olonumbi Viovisonehua vi popia ndoco: “Ocisola ci pandakaisa; ci lingainga ohenda. Ocisola ka ci kuete onya, ocisola ka ci [lipandi]; ka ci litambela; ka ci lingi akutisasõi; ka ci lisandela ovina viaco muẽle; ka ci [temi]; ka ci patekela onyeño; ka ci yolela evi ka via sungulukile, ci yolaila puãi evi viesunga.”—1 Va Kor. 13:4-6.
Tu sukila oku kuata umbombe ndeci upostolo Paulu a linga. Noke yoku popia hati, “Kristu Yesu weyilila kilu lieve oku popela vakuakandu,” wa amisako hati: “Pokati ka vakuakandu vaco ame [nda velapo].”—1 Tim. 1:15.
Apulilo oku sokolola:
Nda limbuka hẽ okuti omo ndukuakandu, ndi sukila oku yovuiwa lohenda ya Yehova? Anga hẽ ndi kuete ovisimĩlo viokuti, otembo ndi kasi vocisoko ca Yehova loku loñoloha kuange via velapo ovina vakuetu va siata oku linga?
2 Va Fariseo va enda oku linga ovina vimue oco va lekise komanu okuti, vakuesunga. Pole, va enda oku linga ovina viaco, oco va kuate ekemãlo, kuenda oku tukuiwa lomanu lolonduko viesumbilo.
Yesu wa lungula hati: ‘Cosi va linga va ci lingila oku taliwa lomanu. Va vokiya kokalokasia ko pupolo wavo lovisonehua, kuenje, va luisa olonjenje violonanga viavo. Va sole olomangu viunene kovipito, lolomangu viokovaso volosunangonga lovilamo viomanu vovitanda kuenda loku va tukula vati, A Rambei.’ (Mat. 23:5-7) Pole, Yesu wa kuata ovituwa via litepa levi via va Fariseo. Ndaño okuti wa kala Omõla wa lipua wa Suku, pole, wa lekisa umbombe. Eci ulume umue a tukula Yesu hati olongisi “uwa,” eye wa popia hati: “Nye wa nukuila hati, uwa? Ka kuli omunu uwa te lika Suku umuamue.” (Mar. 10:18) Onjanja yimue, Yesu wa sukula olomãhi violondonge viaye, kuenje, wa vi sila ongangu yiwa yoku lekisa umbombe.—Yoa. 13:1-15.
Ukristão wocili o kuatisa vamanjaye. (Va Gal. 5:13) Omo liaco, vamanji vana va yongola oku songuila ekongelo, va sukila oku kuata ocituwa coku kuatisa vamanji. ‘Oku sandiliya ocikele coku songuila ekongelo,’ ca sunguluka nda omunu o ci linga lonjongole yoku kuatisa vamanji. ‘Ocikele caco’ ka ceciwa ku manji umue oco a velepo vakuavo. Ndomo Yesu a ci popia, vamanji vana va yongola oku songuila ekongelo, va sukila oku “liketisa vutima.”—1 Tim. 3:1, 6; Mat. 11:29.
Apulilo oku sokolola:
Anga hẽ nda siata oku likukuinya ku vamanji vana va kuete ovikele vekongelo oco va nyĩhevo ovikele? Ndi yongola hẽ oku vumba Suku lonjongole yoku kemãlisiwa la vamanji? Ndi kuete hẽ ocituwa coku komõhisa omanu?
3 Alongiso a va Fariseo, lovihilahila viavo, via kokelele omanu oku tenda Ocihandeleko ndocilemo.
Ocihandeleko ca eciwile ku Mose, ca lekisile ku va Isareli ndomo va sukilile oku fendela Yehova. Pole, Yehova ka ecele kokuavo olonumbi viosi via kongela vocihandeleko caco. Vimue pokati kovina via kisikiwile okuti ka citava oku vi linga, oku talavaya veteke Liesambata. Pole, ocihandeleko caco ka ca lomboluile upange wa sukilile oku lingiwa, lowu ka ca tavele oku u linga. (Etu. 20:10) Va Fariseo kocihandeleko va vokiyileko alongiso amue, kuenda ovihilahila viavo. Yesu wa pisa ovihilahila viaco, pole, wa pokola Kocihandeleko ca eciwile ku Mose. (Mat. 5:17, 18; 23:23) Yesu wa kũlĩhĩle ciwa Ocihandeleko. Omo wa kuatele elomboloko liaco, wa limbuka okuti, wa sukilile oku lekisa ohenda locikembe komanu. Eci olondonge viaye via lueya, wa lekisa esunguluko kokuavio. Ndaño Yesu wa lungula ovapostolo vaye olonjanja vitatu oco va lavulule vuteke a kuatiwa, pole, olondonge via pekela. Noke wa vi sapuila hati: “Utima u kasi lombili puãi etimba lia leñela.”—Mar. 14:34-42.
Apulilo oku sokolola:
Nda siata hẽ oku kisika vamanji oku tava kovisimĩlo viange? Anga hẽ nda siata oku lekisa esunguluko poku yuvula oku kisika vamanji oku linga ovina ka va tẽla?
Sokolola etepiso li kasi pokati kalongiso a Yesu, lalongiso a va Fariseo. Wa limbuka hẽ ovituwa vimue o sukila oku linga apongoloko? Nda wa vi limbuka, momo lie ku ci lingila?
[Elitalatu kemẽla 28]
Va Fariseo va enda oku kapa pupolo otukasia tumue mua sonehiwa olondaka viovisonehua.—Mat. 23:2, 5
[Alitalatu kemẽla 29]
Akulu vekongelo, va litepa la va Fariseo, momo va siata oku kuatisa vamanji
[Elitalatu kemẽla 30]
Wa siata hẽ oku lekisa esunguluko okuti ku kisika vamanji oku linga ovina ka va tẽla, ndeci Yesu a enda oku linga?