OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w14 15/8 kam. 6-10
  • Ocikele Cipi Akãi va Kuete Vocipango ca Yehova?

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Ocikele Cipi Akãi va Kuete Vocipango ca Yehova?
  • Utala Wondavululi Welilongiso—2014
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • CECI CI LOMBOLOKA ESINO
  • AKÃI VA SIATA OKU KUATISIWA LA YEHOVA
  • AKÃI VA SUMBILILE SUKU KOCITA CATETE
  • ‘OLOHOKA VIALUA’ VIAKÃI
  • ASUMŨLŨHO AKÃI VA SUMBILA SUKU VA KA TAMBULA
  • Esumbilo Kuenda Oku Kapiwako Poku Teyuiwa la Suku
    Utala Wondavululi—2012
  • Ene Akãi, Momo Lie Vu Pokuila Utue Wene?
    Utala Wondavululi—2010
  • Akãi Vana va Sanjuisa Utima wa Yehova
    Utala Wondavululi—2003
Utala Wondavululi Welilongiso—2014
w14 15/8 kam. 6-10
Adama la Heva va kasi Vocumbo Cedene
Adama la Heva va kasi Vocumbo Cedene

Ocikele Cipi Akãi va Kuete Vocipango ca Yehova?

‘Yehova eca ondaka yokuti, akãi va kunda olondaka viwa, olohoka vialua.’—OSA. 68:11.

O TAMBULULA NDATI?

  • Esino lia lekisiwa vocumbo Cedene li lomboloka nye kalume kuenda kakãi?

  • Akãi kosimbu va vumba ndati Yehova?

  • Koloneke vilo ocikele cipi akãi va kuete kupange woku kunda olondaka viwa?

1, 2. (a) Ombanjaile yipi Yehova a ecele ku Adama? (b) Momo lie Yehova a lingila esokiyo lioku eca ukãi ku Adama? (Tala elitalatu kefetikilo liocipama cilo.)

YEHOVA wa lulika ongongo locimãho cimue. Eye wa yi lulika oco ‘mu tunge’ omanu. (Isa.45:18) Omunu watete Yehova a lulikile, Adama. Eye wa lipuile, kuenda Yehova wo kapele vocumbo Cedene ca posokele okuti, mua kala oviti vialua, kuenda ovinyama! Pole, kuo kambelele ocina cimue ci kuete esilivilo lia velapo. Noke, Yehova wa tukula ocina caco ca kambeleko poku popia hati: “Ulume oku kala ño lika waye haciwako; ndu lulikila oñuatisi a sesamẽla.” Omo liaco, wa pekelisa Adama otulo tuelume, kuenje osimbu a pekela, wopa lumue pokati kolomati viaye a ‘tunga laluo ukãi.’ Eci Adama a pasuka, wa kuata esanju lialua, kuenje wa popia hati: “Ukãi u ekepa liakepa ange, haeye ositu yositu yange o tukuiwa [hati] ukãi, momo wopiwa kulume.”—Efet. 2:18-23.

2 Ukãi wa kala ombanjaile yimue ya lipua Yehova a ecele ku Adama, oco o kuatise. Ukãi waco, wa kuatele esumũlũho lioku cita omãla. Eli olio esunga lieci Embimbiliya li popela hati: “Ulume yu wa luka onduko yukãi waye hati, Heva, momo eye nyõho yava vosi va kasi lomuenyo.” (Efet. 3:20) Yehova wa ecele ombanjaile yi komõhisa ku Adama la Heva! Momo, va kuatele esumũlũho lioku cita omanu va lipua. Ovo va tambuile ocikele cokuti, kumue lomãla vavo, nda veya oku yukisa oluali luosi lomanu va lipua okuti, va talavaya oco lu linge ocumbo ceposo, kuenda oku tata ovinyama viosi.—Efet. 1:27, 28.

3. (a) Oco Yehova a sumũlũise Adama la Heva, nye va sukilile oku linga, pole, nye ca pita lavo? (b) Apulilo api tu konomuisa?

3 Oco Adama la Heva va tambule asumũlũho ku Yehova va sukilile oku pokola kokuaye, kuenda oku limbuka uviali waye. (Efet. 2:15-17) Nda va ci lingile, nda va tẽlisa ocipango ca Yehova Suku. Pole, va vetiyiwa ‘lonyõha yosiahũlu,’ okuti Satana, kuenje va lekisa esino ku Yehova. (Esit. 12:9; Efet. 3:1-6) Esino liaco lia nenela ndati ovitangi kakãi? Nye akãi va sumbilile Suku va linga kosimbu? Momo lie koloneke vilo akãi Akristão va tukuiwila vati, ‘olohoka vialua’?—Osa. 68:11.

CECI CI LOMBOLOKA ESINO

4. Helie wa kuata eko lia piãla kekandu lia Adama la Heva?

4 Eci Yehova a pinga ku Adama oco a lombolole esunga liesino liaye, eye wa li sandela esunga loku popia hati: “Ukãi una wa nyiha oku kala lame, eye wa nyihako epako liuti waco kuenje nda lia.” (Efet. 3:12) Adama ka lekisile esumuo omo liekandu a linga, pole, wa li sandela esunga liokuti, ukãi Yehova a ecele kokuaye, eye wo lueyisa! Ndaño okuti vosi yavo va lueya, pole, Adama eye wa kuata eko lia piãla kekandu va linga. Eli olio esunga lieci upostolo Paulu a popela hati: “Ekandu lia iñila voluali lomunu umuamue [Adama], kuenda okufa kueya lekandu.”—Va Rom. 5:12.

5. Nye ca siata oku pita lomanu omo lioku li viala ovo muẽle?

5 Satana wa vetiya Adama la Heva oku kuata ovisimĩlo viokuti, ka va sukila Yehova oco a kale Ombiali yavo. Ocitangi caco, ca votola epulilo liatiamẽla kuviali wa Yehova liokuti: Helie o kuete omoko yoku viala? Oco epulilo liaco li tambuluiwe, Yehova wa ecelela okuti, omanu va li viala ovo muẽle vokuenda kuotembo yimue. Momo wa kũlĩhĩle okuti, oku li viala ovo muẽle, ku pondola oku va nenela ovitangi. Vokuenda kuanyamo alua, olombiali violuali via siata oku kokela ovitangi vialua komanu. Vokuenda kuocita cimosi canyamo a pita, ovoyaki a ponda 100.000.000 komanu, oku kongelamo alume valua lakãi, kuenda omãla. Embimbiliya li lekisa okuti, “omunu enda ka tẽla eye muẽle oku suñamisa okuenda kuaye.” (Yer. 10:23) Eli olio esunga lieci tu tavela kondaka yokuti, Yehova eye Ombiali yetu.—Tanga Olosapo 3:5, 6.

6. Kolofeka vialua akãi va siata oku tatiwa ndati?

6 Alume lakãi va siata oku tala ohali voluali lulo lua vialiwa la Satana. (Uku. 8:9; 1 Yoa. 5:19) Pole, akãi ovo va siata oku talisiwa calua ohali. Ovolandu oluali a lekisa okuti, akãi vamue va siata oku tipuiwa lalume vavo, ale la vana va namulãla lavo. Kolofeka vimue, omãla valume va kapiwako calua, momo va tava okuti, noke yoku kula, va amamako oku kala vepata liavo, loku tata olonjali viavo, kuenda va pakulu yavo. Omo okuti kolofeka vimue ka va kapeleko omãla vakãi, nda ukãi wa mina wa limbuka okuti oñaña yaco yukãi, o yi pulumũla osimbu ka yi citile.

7. Efetikilo lipi Adama la Heva va kuata?

7 Yehova wa siata oku sumua poku mola ndomo akãi va talisiwa ohali. Momo, wa sumbila calua akãi. Yehova ka lulikile Heva, oco a kale upika wa Adama. Eye, wa kala ukãi umue wa lipua, wa kuatele ovituwa viwa, oco a kale oñuatisi yulume waye. Eli olio esunga liokuti, kesulilo lieteke liepandu Yehova a lulika ovina ‘wa mola okuti, ovina viosi a lulika via posoka.’ (Efet. 1:31) Ocili okuti, “ovina” Yehova a lulika ‘via posokele.’ Omo liaco, Adama la Heva va kuata efetikilo liwa!

AKÃI VA SIATA OKU KUATISIWA LA YEHOVA

8. Lombolola ovituwa omanu va siata oku lekisa. (b) Ndomo ovolandu a lekisa, velie Yehova a siata oku kuatisa?

8 Esino lia lingiwa vocumbo Cedene, lieya oku li vokiya calua pokati komanu. Kuenje, vokuenda kuovita vianyamo a sulako, esino lia livokiya calua okuti, kosimbu ci sule. Embimbiliya lia popele okuti, ovituwa vĩvi pokati komanu, via laikele oku li vokiya “koloneke via sulako.” Omo okuti tu kasi ‘kotembo yohali,’ evĩho lia livokiya calua pokati komanu. (2 Tim. 3:1-5) Ndaño lovitangi viaco, pole, “Yehova” wa siata oku kuatisa alume lakãi va kolela kokuaye okuti, va pokola kovihandeleko viaye, kuenda va tava oku vialiwa Laye.—Tanga Osamo 71:5.

9. Omanu vañami va puluka Ketande, kuenda momo lie?

9 Koloneke via Noha, Yehova wa kundula omanu vosi vãvi Letande, pole, omanu vamue ovo lika va popeliwa. Kotembo yaco, nda vamanji ya Noha va kalele komuenyo, nda va nyõliwavo Letande. (Efet. 5:30) Etendelo lialume leli liakãi va puluka Ketande, lia kala limuamue. Noha kumue lukãi waye, lomãla vaye vatatu, kuenda akãi vomãla va Noha, ovo lika va puluka. Ovo va popeliwa omo liepokolo va lekisa ku Yehova, kuenda va linga ocipango caye. Omanu vosi va kasi voluali koloneke vilo, va tunda komanu ecelãla okuti, va kuatisiwa la Yehova.—Efet. 7:7; 1 Pet. 3:20.

10. Momo lie akãi vamue vakuekolelo kosimbu va kuatisiwila la Yehova?

10 Noke lianyamo amue, akãi vamue vakuekolelo kosimbu, va kuatisiwavo la Yehova. Ovo ka va lisiõsũile omo liekalo liomuenyo wavo, kuenje Yehova wa va sumũlũisa. (Yuda 16) Umue pokati kavo Sara, ukãi wa Avirahama. Momo, eci vo sapuila okuti eye kumue lulume waye va sukila oku tunda volupale luo Uri muna va kuatele ovokuasi oco va ende kofeka yikuavo kuna va laikele oku kala volosinge, ka lisiõsũile. Pole, ‘Sara wa pokola ku Avirahama, kuenje wo tukola hati, Ñala.’ (1 Pet. 3:6) Konomuisavo ulandu wa Rebeka ukãi wa Isake okuti, wa kala ombanjaile yimue ya tunda ku Yehova. Embimbiliya li lekisa okuti, ulume waye Isake “wo sola, kuenje wa lembiwa kokufa kua inaye.” (Efet. 24:67) Omo liaco, tu eca olopandu ku Yehova, omo okuti koloneke vilo, pokati ketu palivo akãi va sokisiwa la Sara, kuenda Rebeka!

11. Akãi vavali va Heveru va lekisa ndati utõi?

11 Vokuenda kuanyamo va Isareli va kala apika Kegito, etendelo liavo lia livokiyile calua. Kuenje, Fareo wa ecele ocihandeleko cokuti, eci akãi va Heveru va cita oloñaña vialume, vi pondiwa. Pole, konomuisa ulandu wakãi vavali ndeci, Sifira la Puwa okuti, va enda oku kuatisa akãi poku cita. Ovo, va lekisa utõi, kuenje, ka va tavele kocihandeleko caco coku ponda oloñaña poku citiwa, momo, va sumbilile Yehova. Omo liaco, Yehova wa va sumũlũisa oco va cite omãla vavo.—Etu. 1:15-21.

12. Ovina vipi vi komõhisa Devora la Yaele va linga?

12 Eci ko Isareli kua kala olonganji, Yehova wa kuatisile ukãi umue wa kala uprofeto, o tukuiwa hati, Devora. Eye wa pamisile Onganji Baraka, kuenda wa kuatisa va Isareli oku yovoka peka liovanyãli vavo. Eye, wa popele hati, va Kanana ka va yuliwa la Baraka, pole, va yuliwa lukãi. Ovanyãli vaco va yuliwa eci ‘ukãi umue’ ka tiamẽlele kepata lia va Isareli o tukuiwa hati Yaele a ponda Sisera, una wa kala usongui wolohoka via va Kanana.—Olong. 4:4-9, 17-22.

13. Nye Embimbiliya li tu sapuila catiamẽla ku Avigaile?

13 Konomuisa ulandu wukãi umue o tukuiwa hati Avigaile wa kala kocita 11 O.Y. Eye, wa kuatele olondunge osimbu okuti, ulume waye Nabala ka kuatele ovituwa viwa, kuenda wa temẽle calua. (1 Sam. 25:2, 3, 25) Omo okuti Daviti kumue lalume vaye va teyuila ovina via Nabala vokuenda kuotembo yimue, eci va pinga okulia, Nabala wa ‘kelõhãila’ alume va Daviti, kuenda ka va kuatisile. Omo liaco, Daviti wa kuata onyeño yalua, kuenje, wa linga esokiyo lioku ponda Nabala kumue lalume vaye. Pole, eci Avigaile a yeva ondaka yaco, wa ka tualele okulia lovinyu ku Daviti kumue lalume vaye, oco Nabala kumue lalume vaye ka va ka pondiwe. (1 Sam. 25:8-18) Kuenje, Daviti wa popia laye hati: “Yehova, Suku ya va Isareli, una wa ku tuma kokuange etali, a pandiyiwe.” (1 Sam. 25:32) Noke liolofa via Nabala, Daviti wa kuela Avigaile.—1 Sam. 25:37-42.

14. Omãla vakãi va Sialume va kuatisa kupange upi, kuenda koloneke vilo vamanji akãi va siata oku kuama ndati ongangu yaco?

14 Alume valua kumue lakãi, kuenda omãla, va pondiwa eci olohoka vio Bavulono via nyõla o Yerusalãi, kuenda onembele yaco, kunyamo wo 607 O.Y. Ovimbaka viaco via semũluiwa kunyamo wo 455 O.Y., lekuatiso lia Nehemiya. Pokati komanu vana va kuatisa oku semũlula ovimbaka viaco, pa kala omãla vakãi va Sialume, una wa kala kesongo konepa yimbo lio Yerusalãi. (Neh. 3:12) Ovo, va linga upange wa lua. Omo liaco, tu eca olopandu ku vamanji valua akãi va siata oku lieca olumue kupange woku tunga olonjo vioku fendela Yehova kolonepa vialua violuali koloneke vilo!

AKÃI VA SUMBILILE SUKU KOCITA CATETE

15. Esumũlũho lipi Yehova a ecele kufeko umue o tukuiwa hati, Maria?

15 Osimbu ocita catete K.K., ka ca fetikile, kuenda vokuenda kuocita caco, Yehova wa sumũlũisa akãi valua poku va ĩha ovikele. Pokati kakãi vaco pa kala ufeko umue o tukuiwa hati Maria. Ndaño wa laikele oku kueliwa la Yosefe, pole, osimbu ka va tokekisile olohuela viavo, wa mina lekuatiso liespiritu sandu. Momo lie Yehova o nõlela oco a kale ina ya Yesu? Momo, wa kuatele ovituwa viwa vioku pindisa omõla wa lipua tunde vutila toke eci a linga ukulu. Maria wa kuata esumũlũho lioku kala ina yulume wa velapo wa kala palo posi!—Mat. 1:18-25.

16. Tukula ulandu umue u lombolola ocituwa Yesu a lekisa kukãi umue.

16 Yesu wa lekisile ovituwa viwa kakãi. Konomuisa ulandu wukãi umue wa kuata uvei woku pita osonde vokuenda kueci ci soka 12 kanyamo. Eye, wa kala pokati kowiñi konyima ya Yesu, kuenje wa lamba kuwalo waye. Yesu ko pisile pole, wo sapuila hati: “Amõlange, ekolelo liove lia ku kayisa. Kuende lombembua, kuenda kaya kuvei wove, ku yevi vali evalo.”—Mar. 5:25-34.

17. Ocikomo cipi ca pita ko Pendekoste yunyamo wa 33 K.K.?

17 Kua kala akãi vamue va enda oku kuatisa Yesu kumue lovapostolo vaye kovopange. (Luka 8:1-3) Kocipito co Pendekoste yunyamo wa 33 K.K., ci soka 120 kalume lakãi, va tambuile espiritu sandu lonjila yimue yilikasi. (Tanga Ovilinga 2:1-4.) Oku sukumuiwa kuaco kuespiritu sandu, kua tukuiwa volondaka viokuti: “Ame ndi [Yehova] ndi sukumũila Espiritu liange komanu vosi. Omãla vene valume lomãla vene vakãi va imba owanji ... kakuenje lokafeko vakuopange ndi sukumũila Espiritu liange.” (Yoe. 2:28, 29) Ocikomo ca lingiwa keteke lio Pendekoste, ca lekisa okuti, Yehova wopa esumũlũho ku va Isareli ­olonanguluke, kuenje wa lieca kalume lakãi vana veya oku linga va “Isareli ya Suku.” (Va Gal. 3:28; 6:15, 16) Pokati kakãi vaco va enda oku kunda kocita catete, pa kala ­omãla vakuãla va Filipu ukundi.—Ovil. 21:8, 9.

‘OLOHOKA VIALUA’ VIAKÃI

18, 19. (a) Catiamẽla kefendelo liocili, esumũlũho lipi Yehova a siata oku eca kalume kuenda kakãi? (b) Ukualosamo wa tukula ndati akãi va kasi oku kunda olondaka viwa?

18 Oku upisa kunyamo wo 1800, kua kala alume vamue lakãi va lekisile onjongole kefendelo liocili. Ovo, va yulula onjila yoku tẽlisiwa kuolondaka Yesu a popele vocitumasuku caye cokuti: “Olondaka evi viwa Viusoma vi kundilua koluali luosi ha vi lingi uvangi kolofeka viosi, oco esulilo liya noke.”—Mat. 24:14.

19 Ocimunga caco citito ca Vakuakulilongisa Embimbiliya ceya oku li vokiya, kuenje, koloneke vilo, ca tẽla eci ci soka 8.000.000 Kolombangi Via Yehova. Ci pitahãla 11.000.000 komanu, va siata oku lekisa onjongole yoku lilongisa Embimbiliya, kuenda kupange wetu woku kunda, poku enda Kocipito Conjivaluko yolofa via Yesu. Kolofeka vimue, omanu valua va endele kocipito caco akãi. Ci pitahãla 1.000.000 kakundi votembo yosi va litumbika kupange woku kunda Usoma voluali luosi, valua pokati kavo akãi. Yehova wa siata oku eca ku vamanji akãi esumũlũho lioku panga onepa koku tẽlisiwa kuolondaka viukualosamo wa popia hati: ‘Yehova eca ondaka yokuti, akãi va kunda olondaka viwa, olohoka vialua.’—Osa. 68:11.

Umue Ombangi ya Yehova, o kasi oku kunda olondaka viwa

Akãi va kunda olondaka viwa, ‘olohoka vialua’ (Tala ovinimbu 18, 19)

Umue Ombangi ya Yehova, o kasi oku kunda olondaka viwa

Akãi va kunda olondaka viwa, ‘olohoka vialua’ (Tala ovinimbu 18, 19)

ASUMŨLŨHO AKÃI VA SUMBILA SUKU VA KA TAMBULA

20. Ovipama vipi tu pondola oku nõla, oco vi tu kuatise vefendelo lietu liepata, ale lio pokolika?

20 Ka tu pondola oku lombolola ovolandu atiamẽla kakãi vosi vakuekolelo va tukuiwa Vembimbiliya. Pole, tu pondola oku tanga ovolandu avo Vembimbiliya, kuenda vovipama via sandekiwa valivulu etu. Tu pondola oku sokolola ulandu wa Ruti, kuenda ekolelo a lekisa. (Ruti 1:16, 17) Tu kuatisiwavo, poku tanga Vembimbiliya ulandu wa Nasoma Ester. Vefendelo lietu Liepata, tu pondola oku lilongisa catiamẽla kakãi vaco, kuenda komanu vakuavo. Nda o kasi likaliove, o pondola oku lilongisa catiamẽla kakãi vaco kelilongiso liove lio pokolika.

21. Akãi vakuekolelo va lekisa ndati epandi ku Yehova poku liyaka lovitangi?

21 Ocili okuti, Yehova wa siata oku sumũlũisa upange woku kunda akãi vakuekolelo va siata oku linga, ndaño poku liyaka lovitangi. Vokuenda kuviali Wungangala, kuenda wo Komunismu, eci akãi valua va talisiwa ohali, vamue pokati kavo va pondiwa omo liepokolo liavo ku Yehova. (Ovil. 5:29) Ndeci ca pita lakãi va lekisa ekolelo kosimbu, koloneke vilo, vamanji akãi, kuenda vamanji vakuavo, va siatavo oku teyuila Uviali wa Yehova. Ndeci Yehova a sapuilile va Isareli kosimbu, wa siatavo oku sapuila ku vana va kolela kokuaye hati: “Ku ka kuate usumba, hu kuatisa.”—Isa. 41:10-13.

22. Esumũlũho lipi tu lavoka kovaso yoloneke?

22 Kovaso yoloneke, alume lakãi va kolela ku Yehova, va ka pongolola ongongo yosi oco yi linge oluali luokaliye, kuenje, va ka kuatisa omanu valua va ka pinduiwa oco va lilongise ovina viatiamẽla kocipango caye. Osimbu otembo yaco ka ya pitĩlile, cikale okuti, tualume, ale tuakãi, vosi yetu tu sanjukili esumũlũho lietu lioku vumba Yehova “lutima umuamue.”—Sof. 3:9.

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link