OCIPAMA CELILONGISO 14
OCISUNGO 8 Yehova Eye Ocitililo Cetu
‘Li Nõlela Ove Muẽle . . . Una o ka Vumba’
“Ame kumue lepata liange, tu vumba Yehova.”—YEH. 24:15.
OCIMÃHO CELILONGISO
Oku tu ivaluisa esunga lieci tua nõlelapo oku vumba Yehova.
1. Oco tu kuate esanju liocili nye tu sukila oku linga kuenda momo lie? (Isaya 48:17, 18)
ISIETU wokilu o tu sole calua kuenda o yongola okuti tu kuata omuenyo cilo kuenda kovaso yoloneke. (Uku. 3:12, 13) Eye wa tu lulika lepondolo lioku linga ovina vi komõhisa. Pole, ka tu ĩhile epondolo lioku li viala etu muẽle, ale lioku linõlela etu muẽle eci ciwa leci cĩvi. (Uku. 8:9; Yer. 10:23) Yehova wa kũlĩha okuti oco tu kuate esanju liocili, tu sukila oku u vumba kuenda oku pokola kolonumbi viaye.—Tanga Isaya 48:17, 18.
2. Nye Satana a yongola okuti oco tu tava kuenda nye Yehova a kasi oku linga catiamẽla kocitangi caco?
2 Satana o yongola okuti, tu kuata ovisimĩlo viokuti, ka tu sukila ekuatiso lia Yehova oco tu kuate esanju kuenda oku sima okuti, omanu va pondola linõlela ovo muẽle eci ciwa leci cĩvi. (Efet. 3:4, 5) Oco Yehova a lekise okuti Satana ohembi, eye o kasi oku ecelela okuti omanu va li viala ovo muẽle vokuenda kuotembo yimue. Kuenje eci tu mola ekalo lĩvi voluali ci leluka oku limbuka okuti, uviali womunu ka u koleliwa. Pole, Embimbiliya li tukula alume lakãi valua okuti, va kuata esanju lialua omo lioku nõlapo oku vumba Yehova. Umue pokati kavo Yesu Kristu. Vocipama cilo, tu konomuisa esunga lieci Yesu a nõlelapo oku vumba Yehova. Noke tu konomuisa esunga lieci Isietu wo kilu a sesamẽlela efendelo lietu. Oku sulako, tu pitulula asunga amue lieci tua nõlelapo oku vumba Yehova.
ESUNGA LIECI YESU A NÕLELAPO OKU VUMBA YEHOVA
3. Nye Satana a yonguile oku eca ku Yesu kuenda nye Yesu a nõlapo oku linga?
3 Eci Yesu a kala palo posi, olonjanja viosi wa lekisa u a kala oku vumba. Ndeci, noke lia Yesu oku papatisiwa, Satana wo sapuila okuti, wa laikele oku eca kokuaye ovosoma osi o kilu lieve nda wo fendela. Yesu wo tambulula hati: “A Satana, nunde! Momo ca sonehiwa citi: ‘Fendela Yehova Suku yove, eye lika o vumba.’” (Mat. 4:8-10) Momo lie Yesu a nõlelapo onjila yaco? Tu kũlĩhĩsa asunga amue.
4-5. Asunga api a vetiya Yesu oku nõlapo oku vumba Yehova?
4 Esunga lia velapo lieci Yesu a nõlelapo oku vumba Yehova, ocisola calua haico ca pama a kuatelele Isiaye. (Yoa. 14:31) Handi vali, Yesu o vumba Yehova, momo oco ocina ca velapo ci sukiliwa oku lingiwa. (Yoa. 8:28, 29; Esit. 4:11) Eye wa kũlĩha okuti, Yehova eye ono yomuenyo, haeye wa koleliwa kuenda ukuacali. (Osa. 33:4; 36:9; Tia. 1:17) Yehova olonjanja viosi wa sapuila ocili ku Yesu, loku eca kokuaye ovina viosi a kuatele. (Yoa. 1:14) Pole, Satana wa litepa calua la Yehova. Eye wa koka okuti omanu va linga ekandu kuenda va fa. Satana ohembi yimue ukuacipululu, haiye ukuepela. (Yoa. 8:44) Omo okuti Yesu wa kũlĩhĩle ciwa ndomo Satana a tuwa, eye wa yuvula oku u setukula kuenda oku sinĩla Yehova.—Va Fil. 2:5-8.
5 Esunga likuavo lieci Yesu a nõlelapo oku vumba Yehova lieli okuti, eye wa kũlĩhĩle onima ya laikele oku tunda kekolelo liaye. (Va Hev. 12:2) Handi vali, Yesu poku amamako lekolelo ca laikele oku kemãlisa onduko ya Isiaye kuenda oku malako ohali yosi ya kokiwa Leliapu.
ESUNGA LIECI YEHOVA A SESAMẼLELA EFENDELO LIETU
6-7. Momo lie omanu valua koloneke vilo ka va vumbila Yehova kuenda esunga lipi eye a sesamẽlela efendelo lietu?
6 Valua ka va vumbi Yehova omo ka va kũlĩhĩle ovituwa viaye viwa kuenda ka va limbuka ovina viosi viwa a siata oku va lingila. Ovo va tuwa ndomanu vana Paulu a kundilile ko Atenai. Omanu vaco ka va kũlĩhĩlevo Suku.—Ovil. 17:19, 20, 30, 34.
7 Paulu wa sapuila va Atenai okuti, Suku yocili “eye eca omuenyo komanu vosi lefuimo kuenda ovina viosi.” Eye wamisako hati: “Mekonda liaye tu kuete omuenyo, tu li senga senga, tu kasi komuenyo.” Suku eye ululiki, “lomunu umosi, wa sovola olofeka viosi viomanu.” Omo liaco, eye lika o sesamẽla efendelo lietu.—Ovil. 17:25, 26, 28.
8. Nye Yehova lalimue eteke a ka linga kuenda eye wa siata oku lekisa ndati okuti o tu sole calua?
8 Omo okuti Yehova eye ululiki haeye Tõlo Koluali Luosi, eye nda wa kisika omanu oku u vumba. Pole, eye lalimue eteke a ka ci linga. Yehova o yongola okuti omunu lomunu pokati ketu o nõla onjila a kuama, poku talavaya lowanji waye wutima. Omo liaco, wa tu ĩha ovovangi a lekisa okuti, o kasiko muẽle kuenda o tu sole vosi yetu. Yehova o yongola okuti etendelo lialua liomanu, va kala akamba vaye otembo ka yi pui. (1 Tim. 2:3, 4) Eli olio esunga lieci Yehova a tu pindisila, oco tu longise vakuetu catiamẽla kovina viwa a ka lingila omanu kuenda ndomo a ka ci tẽlisa. (Mat. 10:11-13; 28:19, 20) Ku vana va nõlapo oku u vumba, eye wa tu ĩhavo ekongelo muna tu pondola oku u fendelela kuenda oku tambula ekuatiso liakulu vekongelo vakuacisola.—Ovil. 20:28.
9. Volonjila vipi Yehova a siata oku lekisa ocisola caye komanu vosi?
9 Tu pondola oku limbuka ocisola ci komõhisa ca Yehova konjila ndomo a tata vana va nõlapo oku tava okuti, eye ka kasiko. Ndeci, vokuenda kuanyamo alua, omanu valua va nõlapo oku sinĩla Yehova poku linga ovina va sima okuti, via sunguluka ale ka via sungulukile. Pole, ndaño ndoco, Yehova lohenda o va ĩha ovina va sukila oco vamameko lomuenyo kuenda oku sanjukila omuenyo waco. (Mat. 5:44, 45; Ovil. 14:16, 17) Eye wa va ĩha epondolo lioku kuata akamba, epata, omãla kuenda oku kuata onima yi tunda kupange wavo, loku sanjukila omuenyo. (Osa. 127:3; Uku. 2:24) Owu uvangi u lekisa okuti, Isietu wokilu o sole omanu vosi. (Etu. 34:6) Cilo, tu ivaluki asunga amue eci tua nõlelapo oku vumba Yehova kuenda ndomo asumũlũisa vana va nõlapo oku ci linga.
ESUNGA LIECI TUA NÕLELAPO OKU VUMBA YEHOVA
10. (a) Esunga lipi lia velapo tu kuete lioku vumba Yehova? (Mateo 22:37) (b) O liyeva ndati poku kũlĩha okuti Yehova ukuepandi haeye ukuahenda? (Osa. 103:13, 14)
10 Ndeci Yesu a linga, etu tu vumba Yehova omo liocisola calua tu u kuetele. (Tanga Mateo 22:37.) Eci tu lilongisa catiamẽla kovituwa via Yehova, tu vetiyiwa oku kuata ukamba laye. Ndeci, kũlĩhĩsa epandi kuenda ohenda Yehova a tu kuetele. Ndaño okuti va Isareli va lekisa esino ku Yehova olonjanja vialua, eye wa livondela kokuavo hati: “Lingi ohenda, tinduki volonjila viene vĩvi.” (Yer. 18:11) Etu tua siatavo oku lueya calua, pole, Yehova o tu ecela momo eye wa kũlĩha okuti ka tua lipuile kuenda tu neketela. (Tanga Osamo 103:13, 14.) Poku sokolola kepandi lia Yehova kuenda kovituwa viaye vi komõhisa, ku vetiyiwa hẽ oku u vumba otembo ka yi pui?
11. Asunga api akuavo tu kuete oku vumba Yehova?
11 Ocina cikuavo ci tu vetiyavo oku vumba Yehova oku kũlĩha okuti, oco ocina ca velapo tu sukila oku linga. (Mat. 4:10) Handi vali, tua kũlĩha okuti nda tua kala vakuacili ku Yehova, tu ka kuata onima yiwa. Eci tu vumba Yehova lekolelo, tu eca esivayo konduko yaye, loku lekisa okuti, Eliapo ohembi kuenda tu sanjuisa utima wa Yehova. Nda tua nõlapo oku vumba Yehova cilo, tu ka kuata elavoko lioku u vumba otembo ka yi pui!—Yoa. 17:3.
12-13. Nye tua lilongisa kulandu wa manji Jane kuenda Pam?
12 Ci kaile omãla ale amalẽhe, va pondola oku lilongisa oku kuatela Yehova ocisola ca pama kuenje ocisola caco ci ka livokiya vali calua vokuenda kuotembo. Kũlĩhĩsa ulandu wa Manji Jane la Pam.a Manji Jane wa kuatele 11 kanyamo kuenda manji Pam 10 kanyamo, eci va fetika oku lilongisa Embimbiliya. Ndaño okuti olonjali viavo ka via lekisile onjongole yoku lilongisa Embimbiliya, ovo va ecelela okuti manji Jane la Pam va lilongisa Embimbiliya Lolombangi via Yehova, loku enda endavo konembele yavo kumue lepata, kasulilo osemana. Manji Jane wa popia hati: “Ovina Olombangi Via Yehova via ndongisa Vembimbiliya, via ñuatisa oku yuvula ovina vĩvi via enda oku lingiwa la vana tua tangela kumosi, ndeci oku fenya olodroga kuenda evĩho liukahonga.”
13 Noke lianyamo amue, kavali kavo va linga akundi. Noke va linga akundi votembo yosi osimbu va kala oku tata olonjali viavo viakuka. Manji Jane poku ivaluka konyima, wa popia hati: “Nda lilongisa okuti, Yehova o tata akamba vaye ndomo ci lekisiwa kukanda 2 Timoteo 2:19, kuna ku popia hati: ‘Yehova wa kũlĩha ava va tiamẽla kokuaye.’” Ocili okuti, Yehova o tata vana va nõlapo oku u sola loku u vumba!
14. Tu teyuila ndati onduko ya Yehova? (Talavo oviluvialuvia.)
14 Tu yongola oku kuatisa omanu oku kũlĩha okuti, ovina vĩvi va yeva viatiamẽla ku Yehova viuhembi. Ndeci, sokolola okuti o kuete ekamba limue liwa, ukuacali haeye ukuakuecela. Kuenje eteke limue ove o yeva omunu umue o popia okuti, ekamba liove ongangala kuenda ohembi. Nye ove nda wa linga? Ocili okuti ove nda wo teyuila. Cimuamue haico tu sukila oku linga, eci tu yeva ovohembi atiamẽla ku Yehova, tu u teyuila poku popia ocili catiamẽla kokuaye kuenda oku teyuila lutõi onduko yaye. (Osa. 34:1; Isa. 43:10) Pocakati colondaka kuenda covilinga vietu, tu lekisa okuti tua nõlapo oku sola Yehova loku u vumba lutima wosi.
Ove hẽ o ka kuatisa koku teyuila onduko ya Yehova? (Tala ocinimbu 14)b
15. Upostolo Paulu wa kuatisiwa ndati poku pongolola ovimãho viaye? (Va Filipoi 3:7, 8)
15 Lutima wosi, tu nõlipo oku linga apongoloko komuenyo wetu, oco tu sanjuise Yehova loku likolisilako oku vokiya upange tu u lingila. Ndeci, upostolo Paulu wa nõlelepo oku likala oku kuata oluhimo pokati ka va Yudea, oco a linge upostolo wa Kristu kuenda oku vumba Yehova. (Va Gal. 1:14) Kuenje eye wa kuata ovolandu awa kupange wa Yehova kuenda esumũlũho lioku ka viala la Kristu kilu. Eye lalimue eteke a livelele omo lioku nõlapo oku vumba Yehova. Omo liaco, nda tua nõlapo oku vumba Yehova lalimue eteke tu ka livelavo.—Tanga Va Filipoi 3:7, 8.
16. Nye tua lilongisa kulandu wa Julia? (Talavo ociluvialuvia.)
16 Nda tua velisapo upange wa Yehova komuenyo wetu, eye o tu sumũlũisa cilo kuenda kovaso yoloneke. Kũlĩhĩsa ulandu wa manji umue o tukuiwa Julia. Osimbu ka fetikile oku lilongisa ocili, eye wa tiamẽlele kocimunga cimue colonjimbi vonembele tunde vutila. Omo lioku kuata elaka liwa liokuimba, wa fetika oku tambula epindiso limue oco a tiamẽle kocimunga cimue colonjimbi via kemãla. Noke, Julia wa linga omunu umue wa kemãla calua kuenda wa endavo oku enda kovitumãlo vialua via velapo. Osimbu eye a kala oku pindisiwa kosikola yimue ya kemãla yolonjimbi, ekula limue liokosikola yaco wa fetika oku vangula laye catiamẽla ku Suku kuenje wo lomboluila hati, Suku o kuete onduko okuti, Yehova. Vokatembo katito, Julia wa fetika oku lilongisa Embimbiliya luvali vosemana. Kuenje vokuenda kuotembo wa nõlapo oku liwekapo oku kala onjimbi, pole, wa tiamisila utima koku vumba Yehova. Pole, ka ca lelukile kokuaye oku nõla onjila yaco. Eye wa popia hati: “Omanu valua va ndi sapuila okuti nda kala oku pesela uloño wange woku imba, pole, ame nda yonguile oku tumbika omuenyo wange koku vumba Yehova.” Kaliye, eye o liyevite ndati omo lionjila a nõlapo ci pitahãla 30 kanyamo? Eye wamisako loku popia hati: “Cilo, nda sanjuka omo nda nõlapo oku vumba Yehova kuenda nda kolela okuti, eye o ka tẽlisa olonjongole viange viosi viutima wange kovaso yoloneke.”—Osa. 145:16.
Nda oku vumba Yehova oco ocina ca velapo komuenyo wetu, tu ka kuata ekalo limue liwa (Tala ocinimbu 16)c
AMAMAKO OKU VUMBA YEHOVA
17. Momo lie ci kuetele esilivilo oku kuata elomboloko liotembo tu kasi?
17 Tu kasi calua ocipepi lesulilo lioluali lulo. Upostolo Paulu wa popia hati: “Momo ‘okasimbu kaño’ kuenda ‘una o laika oku iya, iya muẽle ka cilua.’” (Va Hev. 10:37) Eci ci lomboloka nye kokuetu? Catete, otembo ya supako oco omanu va nõlepo oku vumba Yehova yitito calua. Omo liaco, ovo va sukila oku linga apongoloko lonjanga yalua. (1 Va Kor. 7:29) Nda okuti tua nõlapo ale oku vumba Yehova, tua kolela okuti oloseteko tu ka liyaka lavio, vi ka kala lika ‘vokatembo kaño.’
18. Nye Yehova la Yesu va yongola okuti tu ci linga?
18 Yesu wa vetiya omanu oku kala olondonge viaye kuenda oku amamako oku ukuama. (Mat. 16:24) Omo liaco, nda tu kasi ale oku vumba Yehova vokuenda kuanyamo alua, tu sukila oku amamako oku ci linga. Tu sukila oku likolisilako calua oco tu amameko oku vumba Yehova. Ocili okuti, pamue ka ci ka leluka oku ci linga, pole, tu pondola oku kuata esanju kuenda esumũlũho poku u vumba!—Osa. 35:27.
19. Nye wa lilongisila kulandu wa Gene?
19 Vamue va sima okuti oku vumba Yehova mua kongela alikolisilo alua. Nda okuti ove wumalẽhe, o sima hẽ okuti o kasi oku pumba ocina cimue komuenyo wove omo lioku vumba Yehova? Manji umue umalẽhe o tukuiwa Gene wa popia hati: “Nda simĩle okuti oku kala Ombangi ya Yehova, ca laikele oku ndi tateka oku linga olomapalo.” Ca molehẽle ndu okuti, omãla valua tua kulila kumosi va solaile ovina ndeci, ovipito, oku namulãla kuenda oku imba olovideogame viungangala. Kuenje kokuange, oku enda enda kolohongele kuenda kupange woku kunda ca kala ndu okuti, oku pesela otembo yange.” Ocisimĩlo caco ca vetiya Gene oku linga nye? Eye hati: “Nda fetika oku linga ovina ka via sungulukile amalẽhe vakuavo va enda oku linga. Pole, ka ca ndi nenelele esanju liocili. Noke nda fetika oku sokolola kasumũlũho oku pokola kueci Embimbiliya li popia kuenje nda nõlapo oku vumba Yehova lutima wosi. Tunde opo, nda siata oku limbuka ndomo Yehova a tambulula olohutililo viange.”
20. Nye tu sukila oku nõlapo oku linga?
20 Ukualosamo wa yimbila Yehova hati: “Wa sumũlũha omunu una ove o nõla haeye ove o laleka oco amẽle kokuove, oco a kale vovitali viove.” (Osa. 65:4) Omo liaco, tu nõlipo oku amamako oku vumba Yehova, ndeci Yehosua a popia hati: “Ame kumue lepata liange, tu vumba Yehova.”—Yeh. 24:15.
OCISUNGO 28 Kala Ekamba Lia Yehova
a Olonduko vimue via pongoluiwa.
b ELOMBOLUILO LIOCILUVIALUVIA: Ukãi umue noke lioku pitahãla ocimunga cimue covanyãli kovaso yocitumãlo cimue cohongele yofeka, eye amela kokakãlu kalivulu kuenda o yevelela ocili catiamẽla ku Yehova.
c ELOMBOLUILO LIOCILUVIALUVIA: Ociluvialuvia eci, ci tu kuatisa oku sokolola epongoloko Julia a linga oco a vumbe Yehova.