EKUATISO KEPATA | OLONJALI
Momo Lie ci Kuetele Esilivilo Oku Linga Ovopange a Vetiya Oku Sokolola?
Ondaka “ovopange a vetiya oku sokolola” yi tiamisiwila kupange wosi u vetiya onjongole yomunu loku sokolola ndomo upange waco u lingiwa, oco ci kuatise omõla oku kula loku loñoloha kovopange.
Mua kongela ovina ndeci:
Oku soneha oviluvialuvia
Oku teleka
Oku papala
Oku imba ovisungo
Ovikuata vioku papala vi kasi ndolondopi
Olomapalo vi lingiwa lovikuata ndeci, (olokasia vi kuatisa omõla oku sokolola)
Kolofeka vialua, omãla va siata oku pesila otembo yalua volotelefone kuenda kovina vimue okuti, omanu vakuavo ovo va sokiya ovina viaco.
Anga hẽ o sukila oku sakalala lovina viaco?
Nye o sukila oku kũlĩha?
Ovopange a vetiya oku sokolola, a kuatisa omõla oku kula. Poku ci linga, ci kuatisa omõla oku kuata uhayele woketimba, kovisimĩlo kuenda uloño waye woku kala lomanu vakuavo. Eci omãla va linga ovopange amue, va lilongisa oku kala vakuepandi, oku nõla onjila va yongola oku kuama, oku lava ovisimĩlo viavo kuenda oku lekisa ovituwa viwa poku papala la vakuavo. Ocili okuti, ovopange a kuatisa omãla oku lipongiya osimbu va kula.
Oku pesela otembo yalua lotelefone ci kokela ovitangi komãla. Nda omõla o pesela otembo yalua votelefone ale vo tablet, o kuata uveyi woku lẽla calua kuenda oku kuata ovituwa viungangala. Omo liaco, olonjali vi sukila oku sokolola lutate osimbu ka via ecele otelefone komãla vavo.
Ovopange a sokiyiwa ciwa a kuete onima yalio. Nda olonjali vi sokiyila ovopange alua omãla, ka va kuata otembo yoku linga ovina vikuavo va sole, vi va vetiya oku sokolola.
Nye o sukila oku linga?
Sokiya apuluvi a kuatisa omãla oku linga ovopange a vetiya oku sokolola. Nda citava, ecelela okuti omãla va papalela voluayela oco okuti va pite ofela. Linga esokiyo liokuti, omãla va kuata ocikuata cimue coku papala ci va kuatisa oku mioñolola uloño wavo woku sokolola.a
Ceci o sukila oku sokolola: Ovituwa vipi lovoloño omõlange a pondola oku kuata poku linga ovopange aco kuenda cu kuatisa ndati komuenyo waye?
Ceci Embimbiliya li popia: “Oku pokuisa etimba ku kuete esilivilo.”—1 Timoteo 4:8, etosi.
Sokiya otembo omõlove a pondola oku pesila votelefone. Sokolola ciwa osimbu kua ecelelele okuti omõlove o fetika oku papala lotelefone, lo tablet ale oku tala o Televisãu. Olondotolo via siata oku popia okuti, omãla ka va tẽlisile anyamo avali, ka citava okuti va tala, ale va papala lotelefone kuenda vana va kuete anyamo avali ale atãlo, citava lika oku papala lotelefone vokuenda kuowola yimosi.b
Ceci o sukila oku sokolola: Ngecelela okuti omõlange o pesila otembo yiñami votelefone? Anga hẽ ndi pondola oku kala laye osimbu a tala votelefone? Nye ci pondola oku piñainya otelefone?
Ceci Embimbiliya li popia: “Lavululi oco ka vu ka endaendi ndava ka va kuete olondunge, puãi te ndomanu va kuete olondunge, loku talavaya ciwa lotembo yene, momo oloneke via vĩha.”—Va Efeso 5:15, 16.
Kuata utate poku sokiyila omõlove ovopange amue. Sokolola ndomo oku sokiya ciwa ovopange ci ka kuatisa omõlove oku mioñolola ovoloño aye. Pole, olonjanja vimue oku eca komõla ovopange alua, ci pondola oku u kokela esakalalo kuenda ci kokelavo esakalalo kolonjali vi ka sukila oku u tuala kovopange aco. Omo liaco, ci kuete esilivilo oku kapako onumbi yi sangiwa ku Va Efeso 5:15, 16 poku linga asokiyo aco.
Ceci o sukila oku sokolola: Anga hẽ omãla vange va lemẽlelua lovopange alua a sokiyiwa? Nda oco, apongoloko api a sukiliwa oku lingiwa?
Ceci Embimbiliya li popia: “Vu kũlĩha ovina via velapo vali.”—Va Filipoi 1:10.
a Ovikuata vialua vioku papala ka vi vetiya omãla oku sokolola. Pole, ovikuata vimue vioku papala vi kasi ndolondopi kuenda olokasia, vi kuatisa omõla oku sokolola.
b “Otembo omunu a pesila poku tala votelefone, yi tiamisiwila kolomapalo, pole, ka yi tiamisiwila koku tala olohongele, olohongele vimbo ale o broadcast.