Ocitumasuku ci Lomboloka Nye?
Etambululo Liembimbiliya
Ocitumasuku esapulo limue li tunda ku Suku, ale ovina via situluiwa laye. Embimbiliya li lekisa okuti ovaprofeto “va popia ondaka ya tunda ku Suku, ndomo va vetiyiwa lespiritu sandu.” (2 Petulu 1:20, 21) Omo liaco, uprofeto omunu umue o tambula esapulo limue li tunda ku Suku kuenje o li pitiya komanu vakuavo.—Ovilinga 3:18.
Ovaprofeto va tambula ndati esapulo lia tunda ku Suku?
Suku wa kuama olonumbi vialua oco a pitiye ovisimĩlo viaye ko vaprofeto vaye.
Oku soneha. Suku wa kuama onjila yaco onjanja yimue, poku soneha Ovihandeleko Ekũi loku vi eca ku Mose.—Etundilo 31:18.
Oku sapela lekuatiso liovangelo. Suku wa tuma ungelo umue oco a ece olonumbi ku Mose viatiamẽla kesapulo a laikele oku eca ku Fareo o ko Egito. (Etundilo 3:2-4, 10) Eci kua sukiliwile oku pitiya olondaka, Suku wa songuila ovangelo oco va pitiye esapulo liaye, ndeci a sapuila Mose hati: “Sonẽha olondaka evi. Olondaka evi ovio nda lisila love la va Isareli.”—Etundilo 34:27.a
Ocinjonde. Olonjanja vimue via enda oku eciwa ko vaprofeto osimbu handi ka va pekelele. (Isaya 1:1; Havakuki 1:1) Olonjanja vimue via enda oku muiwa lomunu una wa enda oku tambula ocinjonde caco. (Luka 9:28-36; Esituluilo 1:10-17) Olonjanja vikuavo va enda oku tambula ovinjonde osimbu omunu a kasi kotulo. (Ovilinga 10:10, 11; 22:17-21) Suku wa pitiyavo esapulo liaye osimbu uprofeto a kala oku pekela.—Daniele 7:1; Ovilinga 16:9, 10.
Oku songuiwa lutima. Suku wa vetiya ovisimĩlo viovaprofeto vaye oco a pitiye esapulo liaye. Eci ci likuata leci Embimbiliya li popia okuti: “Ovina viosi via sonehiwa Vovisonehua vi Kola, vi tunda ku Suku.” Olondaka viokuti “vi tunda ku Suku” vi pondola oku popiwa hati “via pepeliwa la Suku.” (2 Timoteo 3:16) Suku wa talavaya lespiritu sandu liaye, ale ongusu yaye, oco a “pepelele” ovisimĩlo viaye kafendeli vaye. Esapulo lia tundile ku Suku, pole olondaka via nõliwa lovaprofeto.—2 Samuele 23:1, 2.
Anga hẽ vovitumasuku olonjanja viosi mua kongela oku popia ovina viatiamẽla kovaso yoloneke?
Sio, Embimbiliya ka li popi lika ovina vi ka pita kovaso yoloneke. Pole, esapulo lia Suku olonjanja vialua vi popia ovina viatiamẽla kovaso yoloneke. Ovaprofeto va Suku olonjanja vialua via lungula va Isareli kosimbu, omo liekalo liavo lĩvi. Alungulo aco a lekisa okuti nda va pokuile nda va kuata asumũlũho, pole nda ka va pokuile nda va liyaka lovitangi vialua. (Yeremiya 25:4-6) Ovina via laikele oku iya, via tambele konjila ovo va nõlelepo.—Esinumuĩlo 30:19, 20.
Ovolandu ovitumasuku Viembimbiliya ka mua kongelele ovina viatiamẽla kovaso yoloneke
Onjanja yimue eci va Isereli va pinga ekuatiso ku Suku, Eye wa tuma uprofeto umue oco a va sapuile okuti, ka ponduile oku va kuatisa, omo okuti ovo ka va pokuile kovihandeleko via Suku.—Olonganji 6:6-10.
Eci Yesu a sapela lukãi umue u Samaria, Yesu wo sapuila ovina ukãi waco a lingile kosimbu, eye wa kũlĩhile ovina viaco momo via situluiwa la Suku. Ukãi waco wa limbuka okuti Yesu wa kala uprofeto, ndaño okuti ko sapuile ovina via laikele oku iya kovaso yoloneke.—Yoano 4:17-19.
Eci Yesu a kala oku kangisiwa, ovanyali vaye va sitika ocipala caye, vo veta loku u sapuila hati: “Imba owanji! Helie wa ku veta?” Ovo ka va kalele oku pinga ku Yesu oco a popie ovina via laikele oku pita laye kovaso yoloneke pole, va yonguile okuti lekuatiso lia Suku o situlula helie wo veta.—Luka 22:63, 64.
a Ndaño okuti kefetikilo ca kala ndu okuti Suku wa sapela la Mose vulandu waco, Embimbiliya li lekisa okuti Suku wa pitiya ocisila Cocihandeleko Yehova a ecele ku Mose, lekuatiso liovangelo.—Ovilinga 7:53; Va Galatia 3:19.